U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 4.979 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", “MSC Opera”, sa 2.293 putnika na vezu ostaje do 18 sati , kada isplovljava za Bari.
Na sidrištu 1 kruzer do 20 sati je "Costa Delizioza" sa 2.686 putnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Kotoru dva kruzera da skoro 5.000 putnika

U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 2.033 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Wind Surf”, sa 306 putnika na vezu ostaje do 22 sata , kada isplovljava za Dubrovnik.
Na sidrištu 1 kruzer &nbsp;do 17 sati je "Marella Exlorer 2" sa 1.727 putnika.

U Kotoru dva broda sa 2.033 putnika

U kotorsku luku jutros je uplovio kruzer Viking Jupiter, dužine 218 metara, sa 904 putnika. 
Kako navode iz AD „Luka Kotor“, brod je na vezu do 22 sata, kada je planirano isplovljavanje za Dubrovnik.

U luci Kotor danas kruzer Viking Jupiter

U kotorsku luku danas su uplovila tri broda sa ukupno 3.685 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Wind Surf”, sa 321 putnikom na vezu ostaje do 17 sati , kada isplovljava za italijansku luku Giardini Naxsos
Na sidrištu 1 kruzer "Seabourn Encore" sa 576 putnika ostaje do 15 sati , kada je planirano da isplovi za Krf.
Na sidrištu 2 danas do 17 sati je “Celebrity Eclipse”sa 2.788 putnika.

500x500

U Kotoru tri broda sa 3.685 putnika

U kotorskom zalivu danas su tri broda, saopšteno je iz Luke Kotor.
U zalivu je kruzer Grandeur sa 730 putnika, koji će u 17 sati isploviti za Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.
Na poziciji sidra 2 je Norwegian Pearl sa 2,36 hiljada putnika. Brod će u 17 sati isploviti za Split.
&nbsp;Brod Balmoral je na poziciji sidra 1 do 18 sati i 30 minuta, kada isplovljava za Koper.

1250x600

1084x550

U Kotoru danas tri kruzera

U kotorsku luku danas su uplovila dva broda.
Kako se navodi na sajtu AD "Luka Kotor", kruzer “MSC Lirica”, na sidrištu 1 ostaje do 20:30 sati. 
Na vezu do 17 sati biće 190 metra dug brod “Evrima”.

U Kotoru danas “MSC Lirica” i “Evrima”

U Bokokotorskom zalivu jutros je, u 7:20 sati, uplovio kruzer Norwegian Pearl sa 2,38 hiljada putnika.
Prema informacijama Luke Kotor, na poziciji sidra 1 ostaće do 18 sati kada isplovljava za luku Krf.
U zaliv će uploviti i katamaran Antonija, koji plovi na redovnoj liniji Dubrovnik–Kotor–Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.

U Kotoru "Norwegian Pearl" sa 2,38 hiljada putnika

U kotorsku luku danas su uplovila tri broda sa 4.303 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Evrima”, sa 184 putnika na vezu ostaje do 22 sati, kada isplovljava za Dubrovnik.
Na sidrištu jedan je kruzer "Norwegian Sky" sa 1.974 putnika do 17 sati , dok je na sidrištu 2 do 18 sati “Celebrity Constellation” na kojem je 2.145 putnika.

U Kotoru tri kruzera sa 4.303 putnika

U barsku luku uplovila su dva kruzera. Luksuzni kruzer „Celebrity Ascent" jutros uplovio u barsku luku, na gat Port of Adria.
Uplovljavanje kruzera, jutros prije osam sati, privuklo je pažnju građana i turista. Na ovom kruzeru je oko 3.000 putnika.&nbsp;
Prema informacijama Primorskog portala iz kompanije „Boka Adriatic“ doo, koja obavlja pomorsko-agencijske poslove kruzer „Celebrity Ascent“ &nbsp;na vezu &nbsp;u vlasništvu Port of Adria će biti danas do 18 sati.
Sa kruzera „Celebrity Ascent“ danas je organizovanih 28 izleta na kojima će obići gradove na Crnogorskom primorju, kulturno-istorijske znamenitosti, nacionalni park Skadarsko jezero, uživati na gastronomskim i aktivnim izletničkim turama.
Jutros je u barsku luku, uplovio i kruzer „Belle del adriatique“ na kome je oko 200 turista, uglavnom iz Belgije. Iz Bara će isploviti oko 13 sati.
Bar je sve atraktivnija kruzing destinacija, zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i osobenosti ponude: Stari grad Bar kao najveće arheološko nasljeđe na ovim prostorima, Park prirode Staru maslinu, agro turizam u zaleđu, prelijepe kanjone,morsku i jezersku obalu nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na nepunih 30, odnosno 40 kilometara su stari gradovi Ulcinja, Budve…
Turistička organizacija Bar za svaki kruzer organizuje kulturni program na početku šetališta kralja Nikole u izvođenju KUD –a “Rumija”, a u ponudi su autentični proizvodi članova &nbsp;Klaster turizma i kreativne industrije.

U Baru danas „Celebrity Ascent" i „Belle del adriatique“, planirano 28 izleta

U kotorsku luku danas su uplovila tri broda sa ukupno sa 1.977 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Arethusa”, sa 49 putnika na vezu ostaje do 16 sati, kada isplovljava za Dubrovnik.
Na vezu je do 21 sat je i &nbsp;"La belle de l' Adriatiqe" sa 172 putnika, dok je na sidrištu jedan do 17 sati “Marella Explorer 2” sa 1.756 putnika.

U Kotoru tri broda sa skoro 2.000 putnika

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
- Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe - &nbsp;kazali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.

Kompanija „13. jul Plantaže“: Građani da se uzdrže od prisvajanja ribe iz našeg proizvodnog fonda

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Tag: kruzeri