Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

500x500

1250x600

1084x550

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.
On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.
- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.
- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

Više osoba povrijeđeno je u udesu koji se večeras oko 19.45 sati desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam kazali da su u ovoj saobraćajnoj nezgodi učestvovala tri vozila.
U OKC-u nijesu imali više informacija o stepenu povreda.
Saobraćaj je zbog vršenja uviđaja u prekidu.&nbsp;

Udes tri vozila iznad Petrovca, ima povrijeđenih

Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu uručena je danas pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani”.
Na svečanosti organizovanoj u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, nagradu je uručio gradonačelnik Nikola Đurašković. Obraćajući se prisutnima, Đurašković je kazao da se veličina jednog grada ne mjeri njegovom površinom i granicama, već snagom njegovog duha, značajem njegovog nasljeđa i onim što ostavlja svijetu kao trajnu vrijednost.
- Ako je suditi po onome što je Cetinje dalo državama, kulturama i epohama, onda je naš grad jedan od najznačajnijih na ovom prostoru, jer nije mnogo mjesta koja su dala više nego što su imala, niti mnogo onih u kojima je riječ imala veću težinu od zakona, a poezija više snage od politike. Iz tog nasljeđa, iz te tihe niti koja se provlači kroz crnogorsku knjigu, umjetnost i istoriju, oblikovao se jedan poseban crnogorski i cetinjski duh – nepokoran, hrabar i uvijek spreman da se oglasi riječju onda kada drugi posežu za oružjem. U takvom kulturnom i duhovnom pejzažu Cetinja, svoje mjesto našao je i Aleksandar Leso Ivanović, simbol jedne tihe, ali postojane snage koja je umjela da iz najjednostavnijih slika svakodnevice izvuče univerzalne istine - kazao je Đurašković.
Gradonačelnik je poručio da nam je u svijetu bogatom riječima, ali često siromašnom istinskim smislom, Leso ostavio putanju kojom decenijama nakon njega koračaju oni koji razumiju da se poezija ne piše da bi se dopala, već da bi se živjela.
Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Jovetić je istakla da je ova nagrada učinila neizmjerno ponosnom i vezala je za Cetinje.
- Teško je na Cetinju dobiti priznanje, a posebno ponijeti nagradu neprolaznosti Aleksandra Lesa Ivanovića. Nemjerljivo vam hvala, što ste mi dozvolili da moje ime stoji uz veličinu Lesovih stihova, sa prikazom i sjetom, kakvu je u crnogorskoj kniževnosti imao samo sebi svojstvenu. Imam istu dužnost da dam doprinos društvu i državi, kao Leso, i poezijom i službom. Možda je u tome naša dodatna povezanost. Imam istu dužnost da branim, veličam i obilježim čuvanjem crnogorsku tradiciju, vrijednosti i vječnost. Crna Gora je naša prošlost, sadašnjost i budućnost - kazala je Jovetić.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednica Ksenija Janković i članice Anđela Ćipranić i Mirjana Marković. Obrazlažući nagradu, predsjednica žirija je istakla da je zbirka „Ko li mi te brani” satkana od 27 pjesama koje zrače lučom patriotizma i potpune predanosti svojoj domovini.
- Svih 27 pjesama Jelene Jovetić moraju se emotivno osjetiti, jer spajaju osjećajnost sa misaonom dubinom i obiluju mataforama i simbolima koji im daju umjetnički zrelu i zaokruženu cjelinu. Okosnicu svih njenih stihova i pokretačku misao osjetila sam u jednoj Jeleninoj rečenici – „Crna Gora je više od zemlje gdje živim, meni je to zemlja za koju živim”. U ovoj čistoj i iskrenoj emociji utkana je lucidna i snažna poruka koja nagovještava da svaki stih i svaka strofa neće čitaoca ostaviti ravnodušnim - kazala je Janković.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” ove godine pristiglo je šest prijedloga. Nagrada dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesnikinji Jeleni Jovetić

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Tag: krv