Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

500x500

1250x600

1084x550

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: krv