Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

500x500

1250x600

1084x550

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, boravi u zvaničnoj posjeti Irskoj, a tu priliku iskoristio je da obiđe spomenik ubijenoj irskoj novinarki Veroniki Gerin i poruči da je i ona, kao i Duško Jovanović, ubijena jer nije htjela da ćuti.
- Spomenik novinarki Veroniki Gerin u Dablinu, koja je 1996. godine ubijena usred dana, na semaforu, samo zato što je razotkrivala organizovani kriminal u Irskoj. &nbsp;&nbsp;Novinarka koja nije htjela da ćuti ima sudbinu isto kao i naš ubijeni novinar Duško Jovanović. &nbsp;&nbsp;Oboje su ubijeni zato što su bili slobodni i hrabri da pišu istinu, zato što nisu odustajali i zato što su obavljali svoju novinarsku dužnost- poručio je Milatović na mreži X.
Ipak, ističe Milatović, dvije države, dvije tragedije ali i dvije različite institucionalne reakcije.
- Nakon ubistva Veronike Gerin, Irska je sprovela ozbiljne reforme, ojačala zakone i institucije i poslala poruku da organizovani kriminal ne može biti jači od države. Tada je nastao i Irski biro za oduzimanje imovine od kriminala kao snažan instrument u borbi protiv mafije i kriminala- podsjetio je Milatović.
Kako navodi, nejno ime u Irskoj danas simbolizuje ne samo hrabrost i novinarsku čast, već i odlučnost sistema da se promijeni.
Sa druge strane, kod nas ubistvo Duška Jovanovića i dalje je otvorena rana. Nalogodavci nijesu otkriveni. Pravda nije zadovoljena, a anti-mafija zakon samo postoji u riječima, ali ne i u djelima, i to je teret koji kao društvo nosimo.
- Građani žele da promjene ne budu samo riječi, već da nas obavezuju da gradimo institucije koje su odlučne i jače od straha. Građani žele pravdu. Pravda za Duška Jovanovića jeste test naše budućnosti- poručio je predsjednik iz Dablina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2026960483635335384%3Ft%3DUfrtbkgchU1SCDElRfxEig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Ime Veronike Gerin danas simbolizuje novinarsku hrabrost i odlučnost sistema da se promijeni, kod naš je ubistvo Duška Jovanovića i dalje otvorena rana

Zdravstveno stanje ministra unutrašnjih poslova Srbije i lidera socijalista Ivice Dačića, koji je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, jutros je stabilno, ali i dalje teško, izjavio je ljekar zadužen za njegovo liječenje Spasoje Popević, pomoćnik direktora Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije.
- I dalje je u teškom zdravstvenom stanju. Borba se nastavlja, na mehaničkoj je ventilaciji i u ovom trenutku uspjeli smo da stabilizujemo njegovo stanje. Suviše je rano da prognoziram bilo šta. U ovom trenutku situacija je stabilnija nego što je bila tokom jučerašnjeg obraćanja - izjavio je Popević, prenosi Kurir.
Popević je apelovao da mediji imaju razumijevanja za Dačićevu porodicu i sve njegove prijatelje.
Popević je rekao i da će javnost redovno obavještavati ujutro i uveče o stanju Dačića.
Riječi ljekara da je Dačićevo stanje "nešto bolje" prenio je i predsjednik Srbije Alekandar Vučić, koji ga je jutros posjetio uoči polaska u posjetu Kazahstanu.
- Lekari kažu da je stanje nešto bolje. Verujem u njega, a sad pravac Kazahstan po velike rezultate za našu Srbiju - naveo je Vučić u video snimku iz aviona, prenijetom na Instagramu.
Dačić je juče primljen u bolnicu, gdje mu je konstatovana upala oba plućna krila.
Vučić ga je, kako prenose mediji, navodno nagovorio da hitno ode u bolnicu, nakon što je na komemoraciji povodom smrti nekadašnjeg ministra spoljnih poslova Jugoslavije i funkcionera Socijalističke partije Srbije Vladislava Jovanovića primijetio da Dačić otežano diše, prenosi Fonet.

Ljekar: Dačić i dalje u teškom stanju, ali stabilno

Protiv Bjelopoljca M.K. (32) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo šumska krađa, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Sumnja se da je M.K. tokom februara, u državnoj šumi u mjestu Malo Brdo, protivzakonito posjekao određenu količinu bukovih stabala, čime je Upravi za gazdovanje šumama i lovištima pričinjena materijalna šteta.
Policija je Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnije krivičnu prijavu protiv M.K. postupajući u okviru planskih aktivnosti na suzbijanju ilegalne eksploatacije šuma i drugih bespravnih aktivnosti u oblasti šumarstva
- Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ nastavlja sa intenzivnim planskim aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala, kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela sa ciljem očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Bjelopoljcu krivična prijava zbog šumske krađe

Međuvladina konferencija na kojoj će Crna Gora zatvoriti poglavlje 21 - transevropske transportne mreže, trebalo bi da bude održana 17. marta, saznaje <a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/817160/medjuvladina-konferencija-na-kojoj-cemo-zatvoriti-poglavlje-21-najvjerovatnije-17-marta.html">TVCG</a> u Briselu.
Biće to druge Međuvladina konferencija za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije, tokom koje će Crna Gora zatvoriti 14. poglavlje u dosadašnjim pregovorima.
Poslednja međuvladina konferencija održana je u januaru, na kojoj je Crna Gora zatvorila poglavlje 32, finansijska kontrola.

Tag: krv