<p>Evropski savez poziva ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da bez odlaganja preduzme sve zakonom propisane mjere povodom ozbiljnih navoda koje je iznijela direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, a koji se odnose na moguće grubo falsifikovanje podataka o knjizi „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Direktorica Lompar je u emisiji Načisto izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer Nacionalna biblioteka nema podatke o katalogizaciji pomenute knjige, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Dodatno je ukazala na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori - što bi, kako su ukazali u Evropskom savezu, predstavljalo grubo kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ako su ove tvrdnje tačne, riječ je ne samo o pokušaju obmane javnosti, već i o kompromitaciji ugleda najvišeg državnog priznanja. Ministarstvo kulture i medija ne može ostati nijemo - svako dalje ćutanje značilo bi saučesništvo u pokušaju institucionalne prevare - podvukli su u Evropskom savezu.</p>
<p>Oni pozivaju ministarku Vujović da se konačno umiješa u svoj posao i odmah naloži nadzor, obavijesti javnost o nalazima i, ukoliko se sumnje potvrde, preduzme odgovarajuće mjere protiv svih uključenih - bilo da su u pitanju pojedini članovi žirija, predlagači, izdavači ili drugi akteri.</p>
<p>- Kao što je istakla direktorica Lompar, riječ je o presedanu u radu Nacionalne biblioteke. Zbog toga Ministarstvo mora djelovati odlučno, transparentno i u interesu zaštite integriteta institucija i javnog povjerenja - zaključili su u Evropskom savezu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: Vujović da hitno reaguje na sumnje o grubim zloupotrebama i falsifikatima u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, neka se konačno umiješa u svoj posao

<p>Iz neformalne asocijacije slobodnih građana, STEGA danas su izrazili zahvalnost velikom broju umjetnika, profesora i drugih istaknutih intelekualaca koji podržavaju mirni građanski protest koji će se večeras održati ispred Vile Gorica sa početkom u 19.30 sati sa ciljem javnog iskazivanja neslaganja sa nezakonitim postupkom ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, koji je negacija svih vrijednosti koje sa sobom nosi najveća crnogorska državna nagrada.</p>
<p>- STEGA sa svoje strane odaje priznanje istaknutom i međunarodno priznatom muzičaru Milošu Karadagliću na njegovom visoko moralnom i odgovornom činu i javno objavljuje da se stati u red onih subjekata koji će ga nominovati za dobitnika Trinaestojulske nagrade za 2026. godinu - poručuju iz ovog udruženja.</p>
<p>Dužni su, kako navode, da ukažu da pravo građana na protest je ustavno i nepovredivo pravo, zagarantovano čl. 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima, posebno kada se tim protestom brani vladavina prava, temeljne vrijednosti crnogorskog društva i njegova kultura, pa očekujemo od nadležnih organa maksimalno profesionalno postupanje.</p>
<p>- Takođe, dužni smo upozoriti sve koji večeras,<b> </b>kao „zvanice“ su pozvani na „ceremoniju dodjele“ nagrade na Vili Gorica, da činom prisustva istoj postaju - ne samo saučesnici nezakonitog postupka koji će biti pravno poništen pred Upravnim sudom - već „ceremonijal dekor“ negaciji crnogorske kulture i afirmaciji primitivnog dnevnopolitičkog populizma - istakli su oni.</p>
<p>Istovremeno od svih građana koji će doći na protest, kako dodaju, očekuju da svoj revolt prema nezakonitom postupanju Žirija i teškoj banalizaciji nagrade, iskažu na miran, kulturan i dostojanstven način i da tako ovim građanskim protestom pokažemo da se kultura brani kulturom otpora nekulturi.</p>

1084x550

STEGA uoči protesta ispred Vile Gorica: Kultura se brani kulturom otpora nekulturi

<p>Za sve nas koji volimo Crnu Goru Trinaestojulska nagrada nosi duboku simboliku. Vrijednosti na kojima gradimo savremenu Crnu Goru počivaju na temeljima antifašizma, građanskog društva i demokratije i sa njima trasiramo put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i društvu razvijenih evropskih demokratija - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su podvukli da sve državne nagrade, a naročito Trinestojulska nagrada, moraju biti odraz tih vrijednosti.</p>
<p>- Ova nagrada nije samo priznanje pojedincu za njegov doprinos, već simbol i naše slobodarske istorije - 13. jula 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora dobila puno međunarodno priznanje kao samostalna država i 13. jula 1941. godine kada je podignut ustanak protiv fašističkih okupatora. Svako ko odlučuje o dodjeli Trinestojulskih nagrada uvijek mora imati na umu ove vrijednosti - istakli su oni.<br/>
<br/>
Zato, kako su kazali, pozivaju sve odgovorne ljude da vrate fokus na ono što je najvažnije za građanke i građane Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;- Poštovanje vrijednosti zajedništva i sistemskih promjena koje moramo sprovoditi da bismo postali prva naredna članica Evropske unije - dodali su oni.<br/>
<br/>
Predsjednik Crne Gore ostaje, kažu oni, posvećen neophodnim promjenama u društvu koje zahtijevaju od svakog od nas da poštuje institucije i radi na njihovoj daljoj izgradnji, a ne njihovom obesmišljavanju i urušavanju.</p>

Kabinet Milatovića: Svako ko odlučuje o dodjeli Trinaestojulske nagrade uvijek mora imati na umu njene vrijednosti

<p>Bećir Vuković je već ušao u zonu krivične odgovornosti, po više osnova, kao i svi koji su glasali da dobije nagradu - poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.</p>
<p>On se osvrnuo na zvaničnu potvrdu Narodne biblioteke Srbije da ni jedna biblioteka u toj zemlji, a koja je u sistemu COBISS, ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića za koju je nagrađen najvišim državnim priznanjem - Trinaestojulskom nagradom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Evo poslije Crne Gore i Crnogoraca, sad mu valjda neće valjat ni Srbija. Svako ko večeras bude učesnik “dodjele” na sebe preuzima veliku odgovornost - podvukao je Stanić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1942506766539055219%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Vuković već ušao u zonu krivične odgovornosti, po više osnova, kao i svi koji su glasali da dobije nagradu

<p>I Narodna biblioteka Srbije zvanično je potvrdila da ni jedan primjerak knjige „Kuće beskućnika“ negatora Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećira Vukovića</b>, za koju je nagrađen najvišim državnim priznanjem - Trinaestojulskom nagradom, ne postoji u toj zemlji.</p>
<p>- Narodna biblioteka Srbije ne poseduje publikaciju "Kuće beskućnika" Bećira Vukovića. Takođe, ni jedna biblioteka u Srbiji koja u sistemu COBISS ne poseduje primerak ove knjige - naveli su oni u odgovoru na pitanja Antene M, a<a href="https://etv.me/drustvo/vukovic-tvrdi-da-je-knjiga-koje-nema-ni-u-jednoj-bazi-registrovana-u-srbiji-ovo-je-antisrpska-histerija"> nakon što je Vuković, gostujući na Gradskoj Televiziji</a>, rekao da je njegova knjiga registrovana u NB Srbije, te da „onima koji se bune smeta to što Trinaestojulsku nagradu sada mogu dobiti i Srbi“. Uz to je burnu reakciju javnosti okarakterisao kao „antisrpsku histeriju“.</p>
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim - biti regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV već je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>
<p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo <b>Benjamina Isovića</b>.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>

I NB Srbije zvanično potvrdila: Ni jedna biblioteka u zemlji koja je u sistemu COBISS ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića

<p>Pokrenuta je <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw/viewform">peticija</a> za hitno poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.</p>
<p>Potpisnici ove inicijative zahtijevaju i jasnu i javnu odgovornost onih koji su omogućili zloupotrebu najvišeg državnog priznanja u političke svrhe, te ukazuju na činjenicu da bi Vukoviću, za navodno djelo koje nije dostupno javnosti, poreski obveznici isplatili 14.500 eura.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 1673px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fdocs.google.com%2Fforms%2Fd%2Fe%2F1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw%2Fviewform&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Smatramo da je ova odluka: nagrada onima koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije i identiteta, što je direktno protivno Ustavu i sredstvo za negiranje svega što Crna Gora simbolizuje; institucionalni pokušaj revizije istorije i redefinisanja antifašističkog narativa Crne Gore; finansijska zloupotreba javnih sredstava - jer se novac poreskih obveznika daje za djelo koje nije zvanično registrovano niti dostupno javnosti, čime se obesmišljava čitav koncept nacionalnih priznanja - ističe se u peticiji.</p>
<p>Potpisnici su decidni i da Trinaestojulska nagrada mora ostati simbol slobode, antifašizma i dostojanstva - a ne sredstvo za političke igre i urušavanje temelja crnogorske državnosti.</p>
<p>- Potpisivanjem ove peticije potvrđujemo da se protivimo politički motivisanim pokušajima kulturne i istorijske revizije, te zahtijevamo odgovorno upravljanje javnim resursima i poštovanje temelja antifašističke Crne Gore - zaključuje se u peticiji.</p>
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>
<p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbeciru-vukovicu-trinaestojulska-nagrada-za-knjigu-koje-nema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>SKUPŠTINA DUŽNA DA REAGUJE</h2>
<p>Na to su ukazali u Udruženju pravnika ističući da je jedini zakonit put ponavljanje postupka izbora - čime bi se otklonilo evidentno kršenje zakona i sačuvala dostojanstvenost ovog visokog državnog priznanja.</p>
<p>Oni su podvukli i da Skupština Crne Gore, koja imenuje predsjednika i članove žirija, ima dužnost da reaguje ukoliko oni ne isprave propuste.</p>
<p>- Ne smije se zaboraviti da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore, a da je predsjednik Skupštine (<b>Andrija Mandić</b>) taj koji je dodjeljuje. On, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti, ima posebnu obavezu da se stara o zakonitosti postupka, koja je u ovom slučaju nesumnjivo narušena - istakli su u Udruženju pravnika.</p>
<p>Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, inače, je Nikola Rakočević, a članovi <b>Želidrag Nikčević</b>, <b>David Kalaj</b>, <b>Radoslav Stanišić</b>, <b>Miodrag Živković</b>, <b>Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<h2>UPRAVNI SUD MOŽE DA PONIŠTI ODLUKU</h2>
<p>Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, nju bi mogao da poništi Upravni sud - ako mu se neko u međuvremenu obrati. Da će to učiniti, ako žiri ne prizna kršenje zakona i ponovo odluči o laureatima 2025, već je najavio crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b>.</p>
<p>On je žiriju to saopštio u otvorenom pismu.</p>
<p>- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković.</p>
<p>Međutim, kako je i on konstatovao, Zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.</p>
<p>- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je crnogorski naučnik.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>

Anja Ivanović

Pokrenuta peticija za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

<p>Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b>.</p>
<p>On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".</p>
<p>- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.</p>
<p>Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.</p>

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

<p>Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.</p>
<p>Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.</p>
<p>Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.</p>
<p>Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.</p>
<p>Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.</p>
<p>CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.</p>
<p>Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.</p>
<p>Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.</p>
<p>Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.</p>
<p>Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.</p>
<p>Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,</p>
<p>Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.</p>

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

<p>Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović.  </p>
<p>Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.</p>
<p>Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…</p>
<p>Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.</p>

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

<p>K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).</p>
<p>Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.</p>
<p>Udes se desio oko 19.45 sati</p>
<p>Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.</p>

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

<p>Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp;</p> <p>Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde.</p> <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> <p>Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke.</p> <p>A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale <b>J. M.</b> - psihološkinja, <b>J. O.</b> - socijalna radnica i <b>I. S.</b> članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad<span>(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje <b>Ine Hrković</b>, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica <b>Radmila Stupar Đurišić </b>dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?!</p> <p>- Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka.</p> <p>Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima.</p> <p>- Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica.</p> <p>Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“.</p> <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> <p>- Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici<span>(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp;</p> <p>- Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV.</p> <p>Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom.</p> <p>- Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.</p> <p>Psihijatri <b>N. P. </b>i <b>S. K</b>, te psihološkinja <b>N. Š. </b>U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke.</p> <p>Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta.</p> <p>Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega.</p> <p>- Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.</p>

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

<p>Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tei Gorjanc Prelević.</b></p>
<p>Advokat <b>Veselin Radulović </b>kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.</p>
<p>- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.</p>
<p>Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.</p>
<p>Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.</p>
<p>- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.</p>
<p>On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.</p>
<p>Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.</p>
<p>- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.</p>

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

<p>Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E <b>Draško Đuranović</b> govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.</p>
<p>Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv<b> Aleksandra Mijajlovića</b> se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.</p>
<p>Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.</p>
<p>- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.</p>
<p>Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.</p>
<p>Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.</p>
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
<p>Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b>, tužioca <b>Saše Čađenovića</b> i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera<b> Zorana Lazovića</b>.</p>
<p>- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.</p>
<p>Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;</p>
<p>No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.</p>
<p>- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.</p>
<p>Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović </b>da zaštiti medije.</p>
<p>- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
<p>Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.</p>
<p>- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.</p>
<p>Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.</p>
<p>- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.</p>
<p>On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.</p>
<p>- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.</p>
<p>Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.</p>
<p>- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.</p>
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
<p>Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.</p>
<p>- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.</p>
<p>Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.</p>
<p>Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.</p>
<p>- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.</p>
<p>Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.</p>
<p>Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je <b>Joanikije Mićović</b>.</p>
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
<p>Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.</p>
<p>- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.</p>
<p>Mora, kaže, priznati da <b>Andrija Mandić</b> (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.</p>
<p>- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.</p>
<p>Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor <b>Vladimir Božović &nbsp;</b>iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.</p>
<p>- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.</p>

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

<p>Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.</p>
<p>Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?</p>
<p>Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.</p>
<p>„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.</p>
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
<p>EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.</p>
<p>„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.</p>
<p>Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.</p>
<p>„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.</p>
<p>Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.</p>
<p>Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.</p>

Tag: kuca-beskucnika