<p>U davna, pradavna vremena, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, pojavio se na književnoj sceni pjesnik Dragan Jovanović Danilov. Objavio je nekoliko knjiga poezije i odmah postao miljenik kritičara i književne čaršije. Proglašen je za vodećeg poetu, pjesničkog genija, čudo od talenta koje se rijetko javlja i u većim kulturama. Hvalili su ga neumjereno, svi redom, bilo je među odadžijama i ozbiljnih ljudi poput Miodraga Pavlovića ili Ivana V. Lalića. Danilovljev magnum opus bila je pjesnička trilogija “Kuća Bahove muzike”, obimna zbirka sa podnaslovom “tiha knjiga o beskraju”.</p>
<p>Da, sada to zvuči komično, ali u ono doba nisi smio da posumnjaš u Danilovljevu genijalnost, niti da promucaš kako njegovi stihovi zvuče pomalo kičasto i besmisleno, odmah bi te književni znalci i autoriteti proglasili za neuku neznalicu koja o poeziji nema blage veze. Kad se malo stišala halabuka oko živog klasika, pesnik, prozaista, esejista, prevodilac Predrag Čudić je objavio jednu od najbriljantnijih knjiga eseja u istoriji srpske književnosti pod rableovsko-vinaverovskim naslovom “Vejači ovejane suštine”. U toj urnebesno duhovitoj knjizi našao se i esej “D. J. Danilov – davitelj njim samim”, obimna studija na preko 120 stranica u kojoj je Čudić detaljno analizirao “Kuću Bahove muzike”, maltene stih po stih, i ubjedljivo dokazao da tu poezije nema, već da je riječ o “nekoliko stotina stranica glumljenog buncanja”.</p>
<h3><b>Nerazumljivo buncanje višeg stepena</b></h3>
<p>Evo samo malog inserta iz ovog vatrometa pameti, znanja i duha. Čudić pomno analizira jedan od najurnebesnijih primjera, dovodeći ga u vezu sa uputstvom za upotrebu pjesama koje Danilov navodi na početku knjige, po Kitsu: “uzimati ih jednu po jednu, s vremena na vrijeme, prema potrebi, i puštati da se rastvore u umu”. A onda slijedi ubistven citat i komentar: “kako da se rastvore u umu Danilovljevi stihovi kao: ‘<i>Ozleđuje me, jako me ozleđuje što nisam više narandžast...’ </i>Ako i sam um već nije uveliko rastvoren ozleđivanjem, jakim ozleđivanjem što pjesnički subjekt nije više narandžast, možete pustiti da se ti stihovi rastvaraju koliko hoćete, nikad nećete razumjeti da li je pjesnik ozlijeđen što je bio narandžast pa više nije ili što nije za stepen više narandžast, tj. narandžastiji?!”</p>
<p>U istoj knjizi Čudić je pisao i o „provincijalnoj, palanačkoj zabludi da je poezija lov u magli, jezik zaumni, automatski tekst“, te o popularnom uvjerenju da je poezija „nerazumljivo buncanje višeg stepena“, što je okuražilo bezbrojne netalente da se upuste u drljanje vajnih stihova po papiru i ekranu. “Poezija po našem opštenarodnom shvatanju nije ništa drugo nego zaumni govor, nešto kao muzička improvizacija ad hoc, govor zagonetan i neobavezan, malo kom shvatljiv, govor koji traži posredovanje, dodatna tumačenja vrača-pogađača”, precizno detektuje problem Predrag Čudić.</p>
<p>A potom precizno razdvaja žito od kukolja, šta je poezija a šta nije, šta je pjesma a šta nevješta imitacija pjevanja: “Lirska pjesma nije loše ispričano snoviđenje, logika lirike uvek iznutra čvrstim formalno-muzičkim i dubokim emotivniom vezama veže pjesničko štivo braneći ga u vremenu i prostoru od najraznovrsnijih štetočina i uljeza kakvi su se nekontrolisano razmnožili i u našem ‘slavnom vojevanju’ za jednoumlje, ne samo vjersko i političko, nego i estetičko”.</p>
<p>Napravio je Čudić i detaljnu kategorizaciju lažnih poeta, odnosno najčešćih tipova ove čudnovate vrste. Među njima su i sljedeći poznati likovi: pjesničke Sfinge kojima na čelu piše “Ovo je pjesnik koji zna tajnu”, enigmatičari skloni pravljenju rebusa, raj za kritičare; dosadni trbuhozborci koji znaju znanje, bezazleno, ali bez vještine.</p>
<h3><b>Lovci u mutnom</b></h3>
<p>Nije Danilov usamljeni jahač na mrtvom konju lažne poezije, čitava horda galopira barabar s njim, nakon silnih napora uspjeli su da se predstava o poeziji kao o glumljenom buncanju višeg stepena raširi i postane dominantna, pa su usput i ogadili ljudima stihove. Ta vrsta lovaca u mutnom bila je preovlađujuća do nekog doba, potom se pojavila masa stihoklepaca naizgled suprotnog usmjerenja, onih što praktikuju poetiku koju jedan moj prijatelj zove “Danas sam jeo sarmu”, dakle – dnevničko bilježenje svakodnevnih banalnosti, bez ikakve transpozicije. Dvije strane istog krivotvorenog novčića.</p>
<p>Nije ni “Kuća Bahove muzike” jedino zdanje gde se može pronaći obilje uvažene poetske bižuterije, ima mnogo sličnih građevina, a među njima su i znamenite “Kuće beskućnika”. Knjiga laureata Bećira Vukovića najzad se pojavila i u beogradskim knjižarama, pa smo imali priliku da pročitamo to remek-djelo koje se već upisalo u vječnost. Velika je to muka, veća čak i od čitanja Danilova, mada obojica pripadaju istom redu opsenara. Razlika ipak postoji – Danilovljev izraz je barokno razbokoren, a Vukovićev minimalistički sveden; ako je Danilovljeva poezija “dobro uhranjena praznina”, Vukovićeva je praznina na dijeti.</p>
<h3><b>Glas neslomljenog naroda</b></h3>
<p>Svakakve su gromopucatelne riječi izgovorene povodom Vukovićeve knjige, pa mi se čini da je najbolje njegove stihove čitati u svjetlu narečenih pohvala. Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić objasnio je otkud silne kritike na račun Vukovićeve poetike: “Smeta im, jer se u njegovoj poeziji čuje ono što oni pokušavaju da utišaju: glas naroda koji nijesu uspjeli da slome”. Pa da vidimo kako zvuči taj glas neslomljenog naroda. Na primjer ovako: “neko zatvori vrata / i nikad se više ne vrati” (str. 54). Vaistinu zvuči prkosno, a možda čak i duboko (oko dva milimetra, prema poslednjim mjerenjima), da ne kažem misaono, samo nije baš jasno o kakvoj se misli radi, što je i bila pjesnikova namjera – sakriti ono čega nema.</p>
<p>Da citiramo još neke verse iz kojih se čuje glas eliotnesovski nesalomivog naroda: “so / suvišna / mrtvom moru // crnom moru / suvišna / so” (str. 75). Zvuči kao neslana šala, poezija je možda malo bljutava, ali je zato bezbjedna za konzumiranje. Svaki pjesnik iz određenog motiva izvuče šta može i umije, vidjeli smo kako se Vuković osolio, a evo jednog primjera iz pjesništva Ljubomira Simovića. Nije mi baš omiljen, ali može da posluži, poređenja radi.</p>
<p>Vidik u Aušvicu</p>
<p>Moj vidik nije više<br/>
planinski venac,<br/>
ni morska pučina,<br/>
ni na pučini<br/>
postavljen svadbeni sto;</p>
<p>ceo moj vidik<br/>
sad je ovo golo,<br/>
oljušteno,<br/>
jaje,<br/>
na koje veje<br/>
so.</p>
<p>Istini za volju, ima u zbirci jedna pjesma koja zvuči kao glas onog Milačićevog neslomljenog naroda, tačnije – njegovih samozvanih predstavnika, kojima je pripadnost naciji jedino zanimanje, vrlo unosno. Na šestoj stranici čitamo sljedeće prenemaganje, ovlaš maskirano u stihove: “uvek sam verovao / da će mi bog // nekako / drukčije pomoći // ili / proterati // ili vešati”. Eh, baš pesnik nije imao sreće, nadao se progonu i vješanju, a dušmani ga nagrdiše Trinaestojulskom nagradom, sinekurom i kanonizacijom. Neki martiri baš nemaju sreće, stradali bi za vjeru, ali im se ne da. Šta ćeš, Božja volja.</p>
<p>Resantiman, autoviktimizacija, glumljenje žrtve – to su osnovne odlike onog “duha opljačkanosti” o kojem je pisao Radomir Konstantinović, tog zloduha su očevi nacije proglasili za srpski identitet, pa ni naš poeta nije ostao imun na to paranormalno stanje svijesti.</p>
<h3><b>Dušin plićak</b></h3>
<p>Na dodjeli Trinaestojulske nagrade Andrija Mandić je proslovio da Vukovićevo “djelo ‘Kuće beskućnika’ prodire u dubine ljudske duše i oslikava našu stvarnost na način dostojan najvećih imena srpske književnosti”. Da vidimo do kojih to dubina ljudske duše Vuković prodire pjesničkom sondom, u potrazi za skrivenim blagom. Kad smo već kod duše: “više voli da pređe preko / mosta starog kamenog u suton / nego da sleti na kube hrama // duša” (stra. 121). Dobro, pjesnik se otisnuo na putovanje u dubinu ljudske duše i tamo je otkrio da su nekim dušama miliji svjetovni od sakralnih objekata, vaistinu duboka spoznaja.</p>
<p>Na sljedećoj stranici se nalazi pjesma koja se nadovezuje na prethodnu: “voli virove zelene / predveče ispod / vrba // duša”. Zanimljiva je ta konkretna ljudska duša u koju je duboko zašao poeta ne bi li je spoznao, neodoljivo podsjeća na plićak ili kakvu baricu. Što reče Abraham Mol – kič bi se mogao meriti stepenom banalnosti svojih asocijacija. Pjevalo se o duši na hiljadu načina, ali banalno, glupo i ovještalo pjevanje nije preživjelo, pa nam je uglavnom nepoznato. Kad već nagrađenog poetu hvale na sav glas, neko naivan bi mogao pomisliti da je to što piše zaista poezija, i to vrijedna, pa zato nije zgoreg navesti kako zapravo izgleda neka prava pjesma na narečenu temu. Reč ima Vislava Šimborska:</p>
<p>Ničeg darovanog</p>
<p>Ničeg darovanog, sve posuđeno.<br/>
Tonem u dugovima preko glave.<br/>
Bit ću primorana sobom<br/>
platiti za sebe,<br/>
za život dati život.</p>
<p>Tako je to već udešeno,<br/>
da je sve za vraćanje<br/>
i jetra za vraćanje<br/>
i svaki prst posebno.</p>
<p>Prekasno je za raskid uvjeta ugovora.<br/>
Dugovi će biti svučeni s mene<br/>
zajedno s kožom.</p>
<p>Idem po svijetu<br/>
u mnoštvu ostalih dužnika.<br/>
Jedne opterećuje<br/>
isplata krila.<br/>
Drugi, htjeli ne htjeli,<br/>
razdužit će se od lišća.</p>
<p>Na strani Duguje<br/>
svaka je čestica naša.<br/>
Ni jednu trepavicu, peteljku<br/>
ne možemo zadržati zauvijek.</p>
<p>Spisak je precizan<br/>
i tako izgleda,<br/>
da nam je ostati s ničim.</p>
<p>Ne mogu se sjetiti<br/>
gdje, kada i zašto sam<br/>
dozvolila sebi otvoriti<br/>
taj račun.</p>
<p>Protest protiv njega<br/>
zovemo dušom.<br/>
I to je jedino<br/>
čega nema na spisku.</p>
<h3><b>Lažni rebusi</b></h3>
<p>“Pjesnici su čuđenje u svijetu”, pisao je davnih dana Antun Branko Šimić. Čuđenje nad činjenicom postojanja oduvek je bilo jedno od glavnih izvorišta poezije, ali i filozofije. Pjesnik je po definiciji okružen čudima, jer ne gleda “po tragu tuđih očiju”, kako veli Marina Cvetajeva. Vuković ima nešto drugačije mišljenje, takoreći izdvojeno, ne liči ni na koga, pokazuje da treba biti originalan po svaku cijenu, pa neka košta šta košta. Ovako veli laureat: “svet nije čudo // čudo je kad / poslednja jedinka // u podrumu kopa / rupu” (str. 93). Reklo bi se da Vuković nije išao zemljom i da njegove oči, velike i nijeme, nisu rasle pored stvari, kao što je to bio slučaj sa Šimićem.</p>
<p>Vuković očigledno spada u “pesničke Sfinge kojima na čelu piše ‘Ovo je pjesnik koji zna tajnu’”, samo što ne želi da nam otkrije tajnu, nego nam je šatro daje na kašičicu. A čitava tajna je u tome da nema nikakve tajne, iza naizgled zagonetnih riječi zveči praznina. Takav poeta je “enigmatičar sklon pravljenju rebusa, raj za kritičare”, ali pakao za čitaoce. Sad bi mi trebalo da se pitamo ko je ta posljednja jedinka, da li je to posljednji čovjek na zemlji, pretekao nakon apokalipse, zašto kopa rupu u podrumu, da li je to njegova sopstvena raka ili bi u njoj nešto da sakrije, kako to da svijet nije čudo, a jeste ovaj lažni rebus koji nam Vuković ispostavlja, šta li je pjesnik htio da kaže i zašto nije rekao to što mu je bilo na umu, ako tamo ima ikakvih sadržaja itd.</p>
<p>Taj proces odgonetanja nepostojeće zagonetke bi samo proizveo utisak da se iza pjesnikovih takozvanih stihova krije nešto duboko, mudro, umno i veleumno, što je i cilj ove lažno hermetične poezije. Umesto takvih zaludica, mnogo je poleznije navesti neku pjesmu koja izražava istinski doživljaj čuđenja, ne nad nečim novim, prvi put viđenim, već nad onim što pjesnik viđa svakog dana. Evo jedne pjesme Ibrahima Hadžića, velikog pesnika rođenog u Rožajama koje se, koliko znam, nalazi u Crnoj Gori, pa je valjda i njegova poezija dio crnogorske književnosti. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>Isto</p>
<p>Prolazim puteljkom između livada</p>
<p>Prema brdu</p>
<p>I čudim se okamenjenom životu:</p>
<p>Pod istim idem suncem,</p>
<p>Istog guštera vidim kako pretrčava put,</p>
<p>Ista travka se naginje pod teretom</p>
<p>Istog skakavca,</p>
<p>Iste tragove konjskih kopita srećem,</p>
<p>Isti kamen u koji udaram nogom,</p>
<p>Ista svraka na ogrdi,</p>
<p>Trn sa istim cvijetom,</p>
<p>Divlja trešnja sa istim gorkim plodovima.</p>
<p>Ista smola skupljena u puce</p>
<p>Sija na jelovoj kori,</p>
<p>Isti miris šumskog čestara.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>I čudim se čudu života.</p>
<p>Idem čas razdragan,</p>
<p>Čas utonuo u beskraj istosti,</p>
<p>I mora biti</p>
<p>To što prolazim istim putem</p>
<p>Da sam i ja svima isti,</p>
<p>I mora biti</p>
<p>U tom tkanju života</p>
<p>Da sam zauvijek i da ću uvijek tuda prolaziti.</p>
<p>Kad smo već kod čuda i čuđenja, evo i nekoliko stihova iz pesme „Vašar čuda“ Vislave Šimborske: „Prvo čudo na koje naiđeš: / krave su krave. // Drugo, ništa gore: / ovaj a ne neki drugi voćnjak / od ove a ne neke druge koštice. // Čudo bez crnog fraka i cilindra: / beli golubovi u letu. // Čudo, jer kako ga inače nazvati: / sunce danas izišlo u tri i četrnaest, / a zaći će u dvadeset nula jedan. // Čudo koje ne izaziva čuđenje, onako kako bi trebalo: / na ruci manje od šest prstiju, / više od četiri. // Čudo, samo se osvrni: / sveprisutni svet“.&nbsp;</p>
<h3><b>Kongruencija na Volgi</b></h3>
<p>Za razliku od Danilova, čija erupcija reči na svakom koraku brizne u nehotični humor, Vukovića nije zanimljivo ni citirati. Nije lako od ničega napraviti ni poštenu satiru, građa je previše siva, monotona i nepodesna za bilo kakvu intervenciju. Pjesma o erotskom zanosu i veš-mašini, koja se raširila po društvenim mrežama, jedini je izuzetak. Njoj bi se eventualno mogao dodati pesmičuljak koji opravdava imperijalne težnje Rusije: “u tveru na volgi // u parku ispod breze / devojčica svira na violini // rusijo / tebi je i treba tolika prostranost” (str. 170).</p>
<p>Na stranu ideološka strana ovog iskaza, meni se čini da posljednji stih klima i gramatički, ne samo semantički. I nije to jedini slučaj, recimo na stranici 173. stoji “pod snegom prepuštenog / opsesijama”. Prepuštenog? Valjda prepuštenom? No dobro, navikli smo odavno da tajnovidcima, metafizičkim pesnicima i srodnim dubokim poetama čija lirika, što reče Želidrag Nikčević, “posjeduje i specifičnu mitsku dimenziju” – kongruencija predstavlja tajnu nad tajnama, nikako da je dokuče.</p>
<p>Sve na svijetu znaju, intimni su i sa ovostranim i sa onostranim, i sa veš-mašinom i sa zagrobnim životom, jedino im slaganje u rodu, broju i padežu ne polazi za rukom. Ništa novo, baš kao Vukovićeva poezija, takvih pjesama na internetu ima bukvalno na hiljade, samo što njihovi autori ne pretenduju na status klasika, književni kanon i ozbiljne nagrade, već pišu za svoj groš.</p>
<h3><b>Poeta srpskog sveta</b></h3>
<p>Pjesma o tome kako je Rusiji prosto nasušno potrebno prostranstvo, pa mora da se širi na račun svih okolnih naroda nije bogzna šta, ali je bar jedan od rijetkih trenutaka iskrenosti u knjizi, skoro sve drugo je loša imitacija poezije. To je glavni utisak koji knjiga ostavlja kod čitaoca: liči na poeziju, izdaleka, iz profila, ali daleko je to od istinskog pjesništva, što smo i demonstrirali više puta, navodeći nekoliko pjesama pravih pjesnika.</p>
<p>Kao da je ChatGPT pisao pjesme, oponašajući ono što je pročitao, bez ikakvog razumijevanja pročitanog, kao što R2D2 inače radi – imitira mišljenje, zaključivanje i sve druge mentalne operacije. Paradoksalno, ali pjesnici poput Vukovića, kao i mnogo drugi mehanizovani kvazi-stvaraoci i pseudo-mislioci, zapravo su preteče vještačke inteligencije.</p>
<p>Ima u “Kući beskućnika” još jedna iskrena pjesma, nalik na ovu rusomansku, na istoj ideološkoj liniji: “beograd jedini / rim koji imamo” (str. 160). Da, poslije svih metafizičkih izleta, prodiranja u dubine ljudske duše, poslije plitkih ambisa i ponora dubokih kao rupa za klikere, poslije prividnih čuda i fiktivnih meditacija – na kraju stignemo do suštine stvari. Beograd je Rim, centar lokalne imperije, Srbije koja uporno i bezusjpešno pokušava da se proširi na susjedne teritorije i teroriše komšije. To je pjesnički, intelektualni i ljudski domet laureata Vukovića, poete srpskog sveta. Poetika homogene ili velike Srbije, srpskog sveta ili srpskog integralizma, svejedno. Kako god okreneš, duplo golo, i u pesničkom i u svakom drugom smislu. Svi putevi vode u Rim, osim imperijalnih bespuća koja ne vode nikuda, a idu preko Beograda.</p>
<p>Grehota je tekst o Bećiru završiti Vukovićem, treba se malo dekontaminirati od čudno prelomljenih rečenica koje nevješto glume stihove, takoreći šmiraju. Za kraj, jedna autopoetička pesma Dušana Matića, nadrealiste ovdašnjeg, pravog majstora.</p>
<p>Ritual koji prolazi</p>
<p>pišeš kao što živiš kao pred neki polazak<br/>
neki konačan odlazak<br/>
i zato je sve nekako nedovršeno<br/>
nezavršeno zadihano<br/>
kao da ostavljaš nekom drugom<br/>
nekom spokojnom kome čitavo ravnomerno ravnodušno vreme<br/>
stoji na raspolaganju do u beskraj i koji će sve to<br/>
da dovede u red sve lepo da sredi<br/>
da misao najzad pliva po talasavom misaonom moru<br/>
kao plivač na leđima što se odmara na talasima u času čistog predaha</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kuće beskućnika ili praznina na dijeti

<p>Biblioteka „Radosav Ljumović“ najavila je za 22. jul promociju knjige „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije<b> Bećir Vuković </b>dobio Trinaestojulsku nagradu.&nbsp;</p>
<p>Promocija će biti u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati, a održaće je izdavač <b>Radomir Uljarević</b>, književni kritičar <b>Milorad Durutović</b> i autor Bećir Vuković.</p>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove. Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković do sad promovisao nagrađeni uradak. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su su izdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p>
<h2>ODT FORMIRALO PREDMET</h2>
<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) formiralo je predmet zbog nagrade koja je uručena Vukoviću, a pošto je Nacionalna biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ zvanično proslijedila Ministarstvu kulture i medija (MKM) dokaze koje posjeduje o kršenju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i navođenja lažnih podataka u impresumu na knjizi „Kuće beskućnika“, i njima uputila zahtjev sa pratećom dokumentacijom za ocjenu nadležnosti.</p>
<p>Podgoričko tužilaštvo će, kako je Portalu ETV juče rekao rukovodilac ODT-a <b>Duško Milanović</b>, u postupku izviđaja utvrditi eventualnu krivičnu ili prekršajnu odgovornost.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je ranije kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>&nbsp;- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>&nbsp;Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>&nbsp;- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>&nbsp;- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>&nbsp;Osim toga, ispostavilo se da impresum primjerka „Kuće beskućnika“ u koju je Žiri imao uvid ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član Žirija <b>Dragan Koprivica</b> prezentovao javnosti tokom gostovanja na TV Vijesti.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Tako je javnost vidjela da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za ovako sporno djelo, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>&nbsp;Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član Danilo Marunović.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>
<p>Zbog svega toga u Podgorici je 8. jula, podno Vile Gorica gdje je uručeno najviše državno priznanje, održan protest građana koji su imali namjeru da odbrane dostojanstvo države i vrijednosti Trinaestojulske nagrade. Policija ih je u dva navrata zasula biber sprejom.</p>
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
<p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.</p>
<p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p>
<p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p>
<p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.</p>
<p>Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.</p>
<p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.</p>

Anja Ivanović

Biblioteka „Radosav Ljumović“ 22. jula promoviše „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) formiralo je predmet povodom sporne dodjele Trinaestojulske nagrade za knjigu „Kuće beskućnika“ negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću.</b></p>
<p>To je Portalu ETV saopštio rukovodilac podgoričkog tužilaštva <b>Duško Milanović</b>.</p>
<p>Iz Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ danas je saopšteno da su zvanično proslijedila Ministarstvu kulture i medija (MKM) dokaze koje posjeduje o kršenju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i navođenja lažnih podataka u impresumu na knjizi „Kuće beskućnika“, a ODT-u uputili zahtjev sa pratećom dokumentacijom za ocjenu nadležnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnb-durde-crnojevic-podnijela-prijavu-mkm-zbog-zloupotrebe-svog-imena-u-knjizi-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Podgoričko tužilaštvo će, kako nam je rekao Milanović, u postupku izviđaja utvrditi eventualnu krivičnu ili prekršajnu odgovornost.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove. Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su su izdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je ranije kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Osim toga, ispostavilo se da impresum primjerka „Kuće beskućnika“ u koju je Žiri imao uvid ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član Žirija <b>Dragan Koprivica</b> prezentovao javnosti tokom gostovanja na TV Vijesti.&nbsp;</p>
<p>Tako je javnost vidjela da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fimpresum-primjerka-kuce-beskucnika-koji-je-dostavljen-ziriju-ne-odgovara-onom-koji-je-predstavio-dragan-koprivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za ovako sporno djelo, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>
<p>Zbog svega toga u Podgorici je 8. jula, podno Vile Gorica gdje je uručeno najviše državno priznanje, održan protest građana koji su imali namjeru da odbrane dostojanstvo države i vrijednosti Trinaestojulske nagrade. Policija ih je u dva navrata zasula biber sprejom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkroz-objektiv-portala-etv-u-pokusaju-da-ugusi-glas-naroda-policija-naprasila-i-sebe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
<p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.</p>
<p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p>
<p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p>
<p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.</p>
<p>Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.</p>
<p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.</p>

ODT formiralo predmet povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću

<p>Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ zvanično je proslijedila Ministarstvu kulture i medija (MKM) dokaze koje posjeduje o kršenju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i navođenja lažnih podataka u impresumu na knjizi „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećir Vuković</b> dobio Trinaestojulsku nagradu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fimpresum-primjerka-kuce-beskucnika-koji-je-dostavljen-ziriju-ne-odgovara-onom-koji-je-predstavio-dragan-koprivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako su saopštili iz Nacionalne biblioteke, Ministarstvo kulture i medija je obaviješteno i da su Osnovnom državnom tužilaštvu uputili zahtjev sa pratećom dokumentacijom za ocjenu nadležnosti.</p>
<p>- U skladu sa dobijenim mišljenjem, kao institucija čije poslovanje se temelji na dosljednom poštovanju zakona naše države, usmjerićemo svoje buduće zakonsko postupanje - poručili su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove. Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnb-durde-crnojevic-podnijela-prijavu-mkm-zbog-zloupotrebe-svog-imena-u-knjizi-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>
<p>Zbog svega toga u Podgorici je 8. jula, podno Vile Gorica gdje je uručeno najviše državno priznanje, održan protest građana koji su imali namjeru da odbrane dostojanstvo države i vrijednosti Trinaestojulske nagrade. Policija ih je u dva navrata zasula biber sprejom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkroz-objektiv-portala-etv-u-pokusaju-da-ugusi-glas-naroda-policija-naprasila-i-sebe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
<p>Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.</p>
<p>- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.</p>
<p>Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.</p>
<p>- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.</p>
<p>Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.</p>
<p>- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.</p>

NB „Đurđe Crnojević“ dostavila dokaze o kršenju Zakona i lažnim podacima u impresumu knjige Bećira Vukovića

<p>U skladu sa članom 14 Zakona o državnim nagradama, Ministarstvo kulture i medija vrši isključivo administrativne poslove u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade - poručila je resorna ministarka Tamara Vujović povodom nezakonite dodjele najvišeg državnog priznanja negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama, te dodala da za &nbsp;podatka dostavljenih Žiriju odgovara isključivo predlagač - u ovom slučaju Radomir Uljarević.</p>
<p>Ti poslovi, prema riječima Vujović, obuhvataju pružanje tehničko-organizacione podrške radu Žirija, imenovanje sekretara Žirija i obezbjeđivanje uslova za realizaciju dodjele nagrada, uključujući izradu plaketa i isplatu novčanih iznosa.</p>
<p>- Suprotno nekim medijskim navodima, Ministarstvo ne učestvuje u predlaganju, odlučivanju, provjeri ispunjenosti uslova i validnosti, niti ima ikakav uticaj na izbor dobitnika nagrade. Uloga Ministarstva ogleda se u: objavljivanju javnog poziva, administrativnom zaprimanju prijedloga, imenovanju sekretara Žirija, dostavljanju zapremljene dokumentacije od strane predlagača, članovima Žirija, &nbsp;logističkoj i tehničkoj podršci tokom rada Žirija, obezbjeđivanju sredstava za realizaciju nagrade nakon što Žiri donese Odluku - navela je Vujović.</p>
<p>Odluka o dodjeli nagrade donosi se, ističe Vujović, isključivo glasanjem članova Žirija, u skladu sa pravilima utvrđenim Zakonom i Poslovnikom.&nbsp;</p>
<p>- Ministarstvo je u obavezi da tu odluku sprovede, ali ni na koji način ne utiče na njen sadržaj, niti ima bilo koja zakonska ovlašćenja da provjerava zakonsku ispunjenost dostavljenih predloga.<br/>
Prema članu 5 Poslovnika o radu Žirija, upravo Žiri „razmatra pristigle prijedloge i utvrđuje ispunjenost uslova”, i formira listu kandidata tako što prethodno utvrdi da li kandidati ispunjavaju Zakonom propisane uslove. Žiri je formirao Listu kandidata i utvrdio na sjednici i time potvrdio da kandidati ispunjavaju zakonske uslove - dodala je ona.</p>
<p>Ministarstvo, kaže, nije zapremilo niti jedan upit Žirija ili bilo kog člana tog tijela u vezi sa dostavljanjem dodatne dokumentacije, niti je, tokom postupka utvrđivanja predloga izrazilo sumnju na validnost dostavljenih predloga.</p>
<p>- Nijedan drugi organ nema pravo da utiče ili samostalno djeluje u tom postupku, jer bi u suprotnom autonomija Žirija bila narušena. Dakle, Zakon ne ostavlja ni minimum ovlašćenja Ministarstvu da na bilo koji način utiče na preispitivanje ili utvrđivanje ispunjenosti uslova za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Ni Zakon ni Poslovnik ne ovlašćuju Ministarstvo kulture i medija da tokom rada Žirija može samoinicijativno provjeravati da li je konkretno književno djelo upisano u CIP katalog. Takva provjera može biti izvršena samo na zahtjev Žirija, jer se time zadire u autonomiju odlučivanja i nezavisnost rada Žirija, koja je zaštićena i Zakonom, ali i Poslovnikom o radu Žirija, jer su u istom u članu 20 sami propisali da “nakon isteka roka za podnošenje prijedloga za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, Žiri utvrđuje da li su prijedlozi podneseni u skladu sa Zakonom i Poslovnikom” - rekla je Vujović.<br/>
<br/>
U istom članu se, dodaje ona, propisuje da će Žiri provjeriti da li: a)se odnosi na fizičko lice koje nema prebivalište u Crnoj Gori ili crnogorsko državljanstvo; b) se odnosi na pravno lice koje nema sjedište u Crnoj Gori; c) se ne odnosi na djela i ostvarenja u prethodnoj godini, u smislu člana 2 stav 2 ovog Poslovnika; d) se odnosi na lice kojem je ranije dodijeljenaTrinaestojulska godišnja nagrada; e) je podnio Žiri ili član Žirija; f) se odnosi na djela ili ostvarenja za koja je već dodijeljena druga državna nagrada; g) nije podnesen u predviđenom roku; h) ne sadrži potrebne podatke o predloženom licu.</p>
<p>- Ako bi Ministarstvo kulture i medija po autmatizmu moralo provjeriti CIP katalogizaciju to bi značilo da je recimo i Ministarstvo unutrašnjih poslova dužno da Žiriju samoinicijativno dostavi informaciju da određeno lice, kandidat za dodjelu Trinestojulske nagrade nema državljanstvo ili je podnijelo falsifikovan dokaz o posjedovanju državljanstva. Dakle, jasno je da to državni organ može učiniti samo na upit Žirija - tvrdi Vujović.<br/>
<br/>
Za istinitost podatka dostavljenih Žiriju odgovara, cijeni Vujović, isključivo predlagač - u ovom slučaju Radomir Uljarević.</p>
<p>- Takođe, ukoliko je u ovom ili bilo kom slučaju došlo do ostvarenja bića krivičnog djela, svako lice pa i državni organ dužno je isto prijaviti nadležnom dravnom organu. Takođe, Nacionalna biblioteka će utvrditi da li je došlo do povrede odredbi Zakona o izdavačkoj djelatnosti i s tim u vezi preduzeti određene mjere i radnje. Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno zakonitom, profesionalnom i transparentnom obavljanju svojih obaveza i podsjeća da je očuvanje integriteta najvišeg državnog priznanja u interesu cjelokupne javnosti - zaključila je Vujović.</p>
<h2>IMPRESUMI SE NE POKLAPAJU</h2>
<p>Podsjećamo, impresum primjerka „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećir Vuković</b> nagrađen Trinaestojulskom nagradom ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član žirija <b>Dragan Koprivica</b> prezentovao javnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fimpresum-primjerka-kuce-beskucnika-koji-je-dostavljen-ziriju-ne-odgovara-onom-koji-je-predstavio-dragan-koprivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Upoređivanjem primjerka koji je dobio Žiri za dodjelu nagrade i onog koji je Koprivica donio u emisiju na Televiziji Vijesti, ispostavilo se da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.</p>
<h2>LOMPAR ĆE MKM DOSTAVITI DOKUMENTACIJU</h2>
<p>Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ <b>Dragica Lompar</b> je izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer oni nemaju podatke o katalogizaciji knjige „Kuće beskućnika“, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Ukazala je i na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.</p>
<p>- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.</p>
<p>- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin Dragan Koprivica pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.</p>
<p>Ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.</p>
<p>- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.</p>
<h2>„NEMAR“</h2>
<p>Koprivica je potom izjavio da mu je izdavač <b>Radomir Uljarević </b>rekao da je njihovim nemarom poslata knjiga koja je bila u radnoj verziji.</p>
<p>- Tokom prošle 2024. godine, knjiga je urađena i poslata u PDF formatu u Narodnu biblioteku Srbije, gdje su urađeni svi podaci. Knjiga je zavedena 2024. godine u Srbiji, a meni je izdavač dao prije dva dana - rekao je on.</p>
<p>Bećir Vuković je ranije, inače, kazao da je CIP broj u redu, a da se greška nalazi samo na nekom primjerku.</p>
<p>- Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u CIP broj. Knjiga je čista. Ovdje se ne govori ni o pjesnku, ni o onome što je u knjizi - izjavio je on.</p>
<p>Reditelj <b>Danilo Marunović</b>, koji je bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade rekao je da je nagrada namještena i dodijeljena na skandalozan način.</p>
<p>- To je bilo jasno i tokom samog procesa žiriranja. O tome sam prvo javno progovorio, a onda i učestvovao u protestu. Jasno su postavljene linije između onoga što zastupaju građani koji stoje iza Miloša Karadglića (koji je odbio Trinaestojulsku nagradu) i onih koji stoje iza Bećira Vukovića - kazao je Marunović.&nbsp;</p>
<p>Rekao je da je odmah po saznanju kome će biti dodijeljena nagrada o tome obavijestio javnost na svojim društvenim mrežama.</p>
<h2>KOPRIVICI MNOŠTVO GRANA UMJETNOSTI OPRAVDANJE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje nije evidentirano u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama, utvrđeno je i da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Dragan Koprivica je u odnosu na to rekao da su takvi slučajevi postojali i ranije.</p>
<p>- Gdje ste bili do sad? Što ste ćutali? Što vam to sad smeta? Zašto to nije procesuirano ranije? Ništa na tom planu nije urađeno - rekao je on.</p>
<p>Ovdje, prema njegovim riječima, postoji pravna nejasnoća.</p>
<p>&nbsp;- U kulturi imamo književnost, pozorište, film, balet, slikarstvo, vajarastvo itd... Zar je logično da se u svim tim granama umjetnosti može dodijeliti samo jedna nagrada? Došli smo do stava da umjetnost ima toliko grana da se ne može dodijeliti samo jedna nagrada - izjavio je on.</p>
<h2>VLADA DA REAGUJE ODMAH</h2>
<p>Reditelj <b>Branko Baletić </b>i raniji dobitnik Trinaestojulske nagrade je poručio da se radi o ishitrenom postupku i da Vlada mora odmah da reaguje.</p>
<p>On je ukazao da iza svega toga neko stoji.</p>
<p>- Zanemaruje se vrlo važnija stvar, jer iza ovoga svakako neko stoji i to mora da se utvrdi, ali je suština da nagrada ne može biti dodijeljena onome ko ne priznaje Crnu Goru i identitet ove države. Mislim da se radi o ishitrenom postupku i Vlada mora odmah da reaguje - rekao je on gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Baletić je ocijenio i da su članovi žirija obmanuti.</p>
<p>Na rekciju Ministarstva kulture i medija pozvao je i Evropski savez.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fevropski-savez-ministarka-vujovic-da-hitno-reaguje-na-sumnje-o-grubim-zloupotrebama-i-falsifikatima-u-vezi-sa-trinaestojulskom-nagradom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Vujović povodom Trinaestojulske nagrade: Naša uloga je administrativna, za istinitost podataka odgovara isključivo predlagač - Radomir Uljarević

<p>Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećir Vuković</b> nagrađen Trinaestojulskom nagradom ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član žirija <b>Dragan Koprivica</b> prezentovao javnosti.</p>
<p>Upoređivanjem primjerka koji je dobio Žiri za dodjelu nagrade i onog koji je Koprivica donio u emisiju na Televiziji Vijesti, ispostavilo se da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.</p>
<h2>LOMPAR ĆE MKM DOSTAVITI DOKUMENTACIJU</h2>
<p>Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ <b>Dragica Lompar</b> je izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer oni nemaju podatke o katalogizaciji knjige „Kuće beskućnika“, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Ukazala je i na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.</p>
<p>- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.</p>
<p>- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin Dragan Koprivica pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.</p>
<p>Ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.</p>
<p>- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.</p>
<h2>„NEMAR“</h2>
<p>Koprivica je potom izjavio da mu je izdavač <b>Radomir Uljarević </b>rekao da je njihovim nemarom poslata knjiga koja je bila u radnoj verziji.</p>
<p>- Tokom prošle 2024. godine, knjiga je urađena i poslata u PDF formatu u Narodnu biblioteku Srbije, gdje su urađeni svi podaci. Knjiga je zavedena 2024. godine u Srbiji, a meni je izdavač dao prije dva dana - rekao je on.</p>
<p>Bećir Vuković je ranije, inače, kazao da je CIP broj u redu, a da se greška nalazi samo na nekom primjerku.</p>
<p>- Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u CIP broj. Knjiga je čista. Ovdje se ne govori ni o pjesnku, ni o onome što je u knjizi - izjavio je on.</p>
<p>Reditelj <b>Danilo Marunović</b>, koji je bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade rekao je da je nagrada namještena i dodijeljena na skandalozan način.</p>
<p>- To je bilo jasno i tokom samog procesa žiriranja. O tome sam prvo javno progovorio, a onda i učestvovao u protestu. Jasno su postavljene linije između onoga što zastupaju građani koji stoje iza Miloša Karadglića (koji je odbio Trinaestojulsku nagradu) i onih koji stoje iza Bećira Vukovića - kazao je Marunović.&nbsp;</p>
<p>Rekao je da je odmah po saznanju kome će biti dodijeljena nagrada o tome obavijestio javnost na svojim društvenim mrežama.</p>
<h2>KOPRIVICI MNOŠTVO GRANA UMJETNOSTI OPRAVDANJE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje nije evidentirano u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama, utvrđeno je i da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Dragan Koprivica je u odnosu na to rekao da su takvi slučajevi postojali i ranije.</p>
<p>- Gdje ste bili do sad? Što ste ćutali? Što vam to sad smeta? Zašto to nije procesuirano ranije? Ništa na tom planu nije urađeno - rekao je on.</p>
<p>Ovdje, prema njegovim riječima, postoji pravna nejasnoća.</p>
<p>&nbsp;- U kulturi imamo književnost, pozorište, film, balet, slikarstvo, vajarastvo itd... Zar je logično da se u svim tim granama umjetnosti može dodijeliti samo jedna nagrada? Došli smo do stava da umjetnost ima toliko grana da se ne može dodijeliti samo jedna nagrada - izjavio je on.</p>
<h2>VLADA DA REAGUJE ODMAH</h2>
<p>Reditelj <b>Branko Baletić </b>i raniji dobitnik Trinaestojulske nagrade je poručio da se radi o ishitrenom postupku i da Vlada mora odmah da reaguje.</p>
<p>On je ukazao da iza svega toga neko stoji.</p>
<p>- Zanemaruje se vrlo važnija stvar, jer iza ovoga svakako neko stoji i to mora da se utvrdi, ali je suština da nagrada ne može biti dodijeljena onome ko ne priznaje Crnu Goru i identitet ove države. Mislim da se radi o ishitrenom postupku i Vlada mora odmah da reaguje - rekao je on gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Baletić je ocijenio i da su članovi žirija obmanuti.</p>
<p>Na rekciju Ministarstva kulture i medija pozvao je i Evropski savez.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fevropski-savez-ministarka-vujovic-da-hitno-reaguje-na-sumnje-o-grubim-zloupotrebama-i-falsifikatima-u-vezi-sa-trinaestojulskom-nagradom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2><br/></h2>

Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ koji je dostavljen Žiriju ne odgovara onom koji je predstavio Dragan Koprivica

<p>Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju Dragica Lompar sumnja da su falsifikovani podaci o objavljivanju i kataloškom evidentiranju knjige „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.&nbsp;</p>
<p>Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, kazala da joj nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao. Najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.</p>
<p>- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.</p>
<p>Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.</p>
<p>- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin <b>Dragan Koprivica </b>pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.</p>
<p>Ona je ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.</p>
<p>- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.</p>
<p>Autor emisije Petar Komnenić je rekao da je Vuković, u razgovoru za Gradsku televiziju, nakon što se digla prašina oko dodjele Trinaestojulske nagrade, prvo protestovao što se zaviruje u CIP (kataloški zapis u publikaciji) i kazao da svoje knjige uglavnom objavljuje u Srbiji sa obrazloženjem, kada Vama kaže da piše na srpskom jeziku, on tvrdi da taj njegov iskaz bude preinačen čim okrene leđa i da Vi to promjenite u crnogorski".</p>
<p>Na pitanje da li je to tačno, Lompar je rekla da je negdje čula tu izjavu Vukovića.</p>
<p>- Kao, izraz taj famozni CIP u koji se sad zaviruje. To je apsolutno netačno, zato što svaki zahtjev za dodjelu CIP-a i za dodjelu ISBN broja se zvanično zavodi u Arhivi nacionalne biblioteke i u svakom zahtjevu postoji dokumentacija. Uvidom, površnim, u pretragu na prezime i ime, Vuković Bećir, u našem elektronskom katalogu, vidjećete da je svaki zapis označen srpskim jezikom. Osim toga, u bazi COBISS Crna Gora, COBISS -CG, postoji još jedan dodatni alat koji služi normiranju ličnih imena, a zove se baza Konor CG i u toj bazi, takođe ćete to moći da vidite, su svi osnovni podaci o autoru Bećiru Vukoviću, kao i o još 85.000 autora iz Crne Gore, i u njemu je dato sve ono što je važno i za obrađivača. To je kratka biografija, njegov stepen školovanja, jezik i pismo, kojim se izražava. Nacionalna biblioteka nema pravo da ikome uskraćuje ljudske slobode, a to su pravo na slobodu pisanja, slobodu izražavanja - rekla je Lompar.</p>
<p>&nbsp;Komnenić je rekao da su pregledom sajta Narodne biblioteke Srbije, njegove kolege utvrdile da ta knjiga ipak nije, kako Vuković kaže, registrovana u toj biblioteci, koja je po tamošnjem zakonu zadužena za kataloške zapise.</p>
<p>- Narodna biblioteka Srbije, dakle, nije izdala CIP za knjigu 'Kuće beskućnika', a pretragom COBISS-a, se utvrdilo da su uz nju navodno upisani ISBN i COBISS broj knjige 'Njegoševe večeri poezije" koji su izdati aprila 2025. godine. Uz napomenu da kataloški zapisi izdati 2025. ne mogu da se pojave uz knjigu koja je izdata 2024., retroaktivno. Da li ste vi to provjeravali? Budući da ovo istraživanje radilo na osnovu impresuma koji kruži medijima - rekao je Komnenić.</p>
<p>Lompar je rekla "tako je" .</p>
<p>- Mi nismo imali osim tog impresuma koji se pojavio na društvenim mrežama… i mi smo tragom toga, naravno, pošto se ime Nacionalne biblioteke u zaglavlju tog CIP zapisa pojavilo, kao da smo mi dodijelili ovaj CIP zapis, izvršili sve kontrole naše baze i onda smo zapravo vidjeli da se radi o ID broju koji je dodijelila Narodna biblioteka Srbije kao nacionalna institucija u Srbiji i tada smo došli do saznanja da je zapravo već 4. jula promijenjen postojeći zapis, do tada nismo znali koji je zapis u pitanju, međutim iz iskustva i načina pretrage došli smo do informacije da se radi o knjizi 'Njegoševe večeri poezije' koju je priredio Gojko Božović 2024. godine i taj CIP zapis se nalazi u evidenciji Narodne biblioteke Srbije koju oni mjesečno objavljuju o izdatim CIP-ovima za prethodni mjesec. Tako da ta knjiga se, znači, pojavila na tom ISBN broju i na tom COBISS ID broju. Ono što je interesantno je da je već 9. jula, to znači juče, na toj knjizi Bećira Vukovića, izbrisan je status koji je do tad stajao u štampi i sad se pojavljuje da ta knjiga kao fizički stigla u Narodnu biblioteku Srbije, odnosno, da je to neka potvrda da ona postoji u fizičkom obliku - rekla je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to doživljava kao falsifikat, Lompar je rekla da je čitava situacija vrlo problematična, jer je njeno pitanje je zašto se Vuković nije obratio Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević".</p>
<p>- Obzirom da se radi o najvećoj državnoj nagradi, crnogorskoj, zašto nije tražio od nas da mu izradimo CIP, kao u mnogo slučajeva do sada. I jasno je da bi mi u tom trenutku, čim otvorimo impresum, mogli da uporedimo podatke, jer ne postoje... - kazala je Lompar.</p>
<p>Na konstataciju Komenića da je Vuković do sada to uredno radio u Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević", Lompar je rekla "apsolutno".</p>
<p>- On ima 61 pogodak u našoj bazi, kad pretražujete. Nije bilo smetnje, nije bilo nikakve zloupotrebe njegovog jezika i pisma, ali je indikativno da on nije zatražio zvanično to od nas, nego je to odradio u Narodnoj biblioteci Srbije - kazala je Lompar.</p>
<p>Na pitanje gdje prepoznaje neke naknadne intervencije, Lompar je kazala "apsolutno jesu, pa vidite do juče da traju intervencije".</p>
<p>Na pitanje šta se dešavalo 2. aprila, Lompar je kazala da je tog datuma postojala knjiga "Kuće beskućnika" na neki zapis sa podacima za koje je rekla da su netačni.</p>
<p>- Nepripadajućim. Da bi se onda, pojavila, 4. jula, intervencija u Narodnoj, mi to zovemo rediguje se zapis, znači redigovao je neko taj zapis, tu piše i ko, ali nećemo pričati o tome. I redakcija tog zapisa je išla u prilog tome da je sve povezano na 'Njegoševe večeri poezije' i status publikacije u štampi. Status. Juče status publikacije je da je knjiga izbrisana u štampi, da je knjiga dostupna. To je juče urađeno - rekla je Lompar.</p>
<p>Ona je kazala i da su provjerili i da više u COBISS-u Srbije ne postoje podaci o knjizi "Njegošove večeri poezije".</p>
<p>- Oni su nestali, izbrisan je kompletan zapis - kazala je Lompar.</p>
<p>Komnenić je rekao da se na srpskom COBISS-u kao izdavač navodi "Štampar Makarije" iz Beograda, a u ovoj verziji je smješten "Štampar Makarije" u Podgorici, te da je Vuković rekao da mu je knjiga izdata u Srbiji.</p>
<p>On je kazao i da na knjizi piše CIP, katalogizacija u publikaciji Nacionalne biblioteke CG Cetinje.</p>
<p>Na pitanje o čemu se ovdje radi, Lompar je rekla da "Štampar Makarije" nema sjedište u Podgorici.</p>
<p>- Mi vodimo evidenciju izdavača zbog naše ISBN baze u kojoj je trenutno za prošlu godinu registrovano 119 izdavača. 'Štampar Makarije' nije na tom spisku. Znači, to je prvi pogrešan podatak, odnosno prvi, moguće je i u brzini da su pogriješili, sjedište tog izdavača. Obodsko slovo definitivno jeste izdavač iz Podgorice - kazala je Lompar.</p>
<p>Komnenić je rekao - ako je to brzina, ispod piše međunarodna oznaka publikacije i COBISS SR ID, identifikacioni broj u bibliotečko-informacionoj mreži, otkud u ovom COBISS-u oznaka SR ako ga je, kako dalje piše, izdala Nacionalna biblioteka sa Cetinja?</p>
<p>- Mislim da je to produkt neznanja, produkt situacije... - kazala je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li neznanja, namjere ili falsifikacije, Lompar je kazala da namjera očigledna postoji.</p>
<p>- Ali u toj namjeri da bi se nešto, aj da kažem, prikrilo, pokazalo se i veliko neznanje. Jer ovo što ste vi sad rekli, Nacionalna biblioteka Crne Gore nije mogla ovaj COBISS broj da dodijeli sa oznakom SR, nego bi tu pisalo COBISS CG. To je jedna stvar. I druga stvar, ISBN broj, ovo nije broj za Crnu Goru. Ovo je broj za državu Srbiju - rekla je Lopmpar.</p>
<p>Komnenić je rekao da je COBISS, preuzet od takođe Vukovićeve knjige "Poneti na pusto ostrvo".</p>
<p>Na pitanje jesu li to provjerili, Lompar je rekla da se krenulo od te knjige.</p>
<p>- Pa se onda vidjelo da to ne može tek tako da prođe, pa se onda sve brisalo. To je taj 2. april. I vezalo za knjigu 'Njegoševe večeri poezije' Gojka Božovića. Tako da početna da, prepisan je impresum sa knjige 'Poneti na pusto ostrvo'. Pa kad smo došli do toga da to apsolutno ne može da se prenese na knjigu 'Kuće beskućnika', taj primjerak postoji u bibliotekama, kao fizički, kao relevantan dokaz. Možete da uporedite naslovne i impresum. Onda se pristupilo ovoj drugoj varijanti. Izbrisao se zapis za publikaciju koja je objavljena 2024. Objavio je isti izdavač, štampar Makarije, i na njeno mjesto upisani podaci o knjizi 'Kuće beskućnika - rekla je Lompar.</p>
<p>Na konstataciju Komnenića da ovaj marifetluk postaje toliko konfuzan, te da misli da sve ovo govori u prilog tezi, da su i oni koji su sve ovo osmišljavali, sami sebe zbunili, Lompar je kazala "apsolutno".</p>
<p>Na pitanje smatra li da je ime Nacionalne biblioteke ''Đurđe Crnojević'' zloupotrijebljeno i da li prepoznaje elemente krivične odgovornosti, budući da sugeriše da se radi o falsifikatu, Lompar je takođe kazala "apsolutno".</p>

Lompar će MKM dostaviti dokumentaciju i saznanja o sumnji da su falsifikovani podaci o knjizi za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu

<p>Pisac<b> Bećir Vuković</b>, negator Crne Gore i crnogorske nacije i jedan od dobitnika Trinaestojulske nagrade, kaže kako se njemu kao laureatu bune oni koji šire "antisrpsku histeriju".&nbsp;</p>
<p>Iako njegova nagrađena knjiga "Kuće beskućnika" nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, Vuković tvrdi da je registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije.</p>
<p>On je za Gradsku TV rekao da onima koji se bune smeta to što Trinaestojulsku nagradu sada mogu dobiti i Srbi.</p>
<p>- Reakcija zato što neka ideologija ili neki sistem ne upravljaju više nagradom. Ta nagrada je pripadala privilegovanima. Sa promjenom vlasti i sistema ta nagrada se oslobađa i sad je mogu dobiti neki drugi ljudi, koji se deklarišu da su Srbi i srpski pisci. Svi napadi na mene i vađenja iz konteksta, do toga da pripadam četničkoj ideologiji - to su podmetanja jer se ne smije reći da Srbin ne smije dobiti Trinaestojulsku nagradu - istakao je Vuković.</p>
<p>Vuković ističe da je njegova knjiga "Kuće beskućnika", koje nema ni u jednom registru u Crnoj Gori i regionu, objavljena. O tome što je u obavještenju o dodjeli nagrade naveden CIP njegove ranije knjige, kaže kako "nikad nije čuo da neko zaviruje u famozni CIP".</p>
<p>- Knjiga je registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije. Ja sam uglavnom knjige objavljivao uglavnom u Beogradu i Novom Sadu u najprestižnijim kućama. Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u famozni CIP, ali neka bude - jer, ova knjiga je čista - kazao je Vuković.</p>
<p>Da "Kuća beskućnika" ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b>.</p>
<p>- Knjiga "Kuće beskućnika" autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp;</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>

Vuković tvrdi da je knjiga koje nema ni u jednoj bazi registrovana u Srbiji: "Ovo je antisrpska histerija"

<p>Knjiga „Kuće beskućnika“, za koju je <b>Bećir Vuković</b> dobio Trinaestojulsku nagradu, nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, niti postoji ijedan njen primjerak u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove.</p> <p>Pored pitanja kako je negatoru svega crnogorskog i poborniku četničkog pokreta moglo pripasti najveće državno priznanje i kako je Žiri odlučio da sva tri laureata budu iz iste oblasti (kultura i umjetnost), iako je nagrada predviđena za još dvije oblasti, postavlja se dodatno - da li je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji?!</p> <h2>Neidentifikovano djelo</h2> <p>- Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli: gitaristi <b>Milošu Karadagliću</b>, za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“; Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“; grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>, za autorsku izložbu „Evolucija“ - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija 2. jula.&nbsp;</p> <p>To je zasad jedini trag koji ukazuje na postojanje Vukovićevog djela pod tim naslovom. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo <b>Benjamina Isovića</b>.</p> <p>Nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121" data-rendition-name="original" width="1625" height="867" loading="lazy" alt="Evidencija COBBIS-a"> <figcaption>Evidencija COBBIS-a<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b>.</p> <p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p> <p>Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp;</p> <p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281" data-rendition-name="original" width="1007" height="570" loading="lazy" alt="Dragica Lompar"> <figcaption>Dragica Lompar<span>(Photo: ZUNS)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>Niz pitanja</h2> <p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da potvrdi, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p> <p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala nam je Lompar.</p> <p>Zato se nameće još jedno logično pitanje - ukoliko ovo djelo postoji u nekom obliku, a pravila za dodjelu Trianestojulske nagrade nalažu da nagrađeni pojedinci i njihovo djelo doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, zbog čega knjiga nije zvanično prijavljena, evidentirana i dostupna javnosti kroz institucionalne i bibliotečke kanale.</p> <p>Nejasno je i da li je Žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p> <p>Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade <b>Nikola Rakočević </b>kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela.</p> <h2>Muk Mandića</h2> <p>U međuvremenu, crnogorska stučna javnost i opozicione partije traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti.</p> <p>Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjići da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama.</p> <p>I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS)<b> Aleksandra Vuković Kuč </b>pozvala je juče predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da ne ulazi u protivzakonitu zonu i da odmah pozove članove Žirija da ponište odluku. Reakcije prvog čovjeka parlamenta još nema, osim što je za 8. jul najavio svečani prijem povodom Dana državnosti i ceremoniju dodjele Trinaestojulske nagrade.</p> <p>Crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b>, jedan od kandidata za nagradu, poručio je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko Žiri ne prizna da je prekršio Zakon o državanim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima.</p> <p>U Ministarstvu kulture i medija muk. Ne oglašavaju se. Čekaju da „oluja“ prođe. Ipak, biće da je nešto drugo. Bećir Vuković je promoter ideologije koja je iznjedrila i aktuelnu ministarku <b>Tamaru Vujović</b>.</p> <p>I tako je najveće crnogorsko državno priznanje još jednom brutalno oskrnavljeno, ne samo imenom i djelom onoga kome je dodijeljeno, nego i bahatim gaženjem preciznih zakonskih procedura, a zarad trulog kompromisa. Neprihvatljiv je princip da se na ovakav način „mire“ podjele u našem društvu i podlo izjednačavaju antifašizam i zagovornici ideologije koja je čvrsto stajala uz fašizam. Članovi Žirija koji su glasali protiv ili bili uzdržani, ako se nijesu povukli kada je trebalo, morali bi to da urade sada.</p> <p>Žalosno je što je jedan vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić doveden u poziciju da se neprihvatljivim ponašanjem Žirija na neki način kalja i njegovo veliko ime.&nbsp;</p>

Tamara Klikovac

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

<p>Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je <b>Boris Raonić</b> u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe <b>Slavena Knezovića</b>, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.</p>
<p>Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.</p>
<p>Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija <b>Mladen Paunović</b>, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.</p>
<p>Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.</p>
<h2><b>Nedostatak jasnih kriterijuma</b></h2>
<p>U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.</p>
<p>- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.</p>
<p>Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.</p>
<p>- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.</p>
<p>- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude</p>
<p>Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.</p>
<p>Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.</p>

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

<p>Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.</p>
<p>Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;</p>
<p>- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.</p>
<h2><b>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</b></h2>
<p>Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane <b>Borisa Pistoriusa</b>. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.</p>
<p>Generalni sekretar SPD-a, <b>Tim Klisendorf</b>, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;</p>
<p>- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;</p>
<p>Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.</p>
<h2><b>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</b></h2>
<p>Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.</p>
<p>Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.</p>
<p>Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.</p>
<p>Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane <b>Karl-Teodor cu Gutenberg</b>. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.</p>
<h2><b>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</b></h2>
<p>Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.</p>
<p>S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.</p>
<p>Generalni inspektor Bundesvera <b>Karsten Brojer</b> takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.</p>
<h2><b>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</b></h2>
<p>Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) <b>Markus Zeder</b>, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;</p>
<p>"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova <b>Johan Vadeful </b>(CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.</p>
<p>Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;</p>
<p>- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.</p>

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

<p>U Parku prirode Piva snimljena je mečka sa dvoje mečadi pored puta. </p>
<p>Snimak objavljen na društvenim mrežama Parka prirode Piva, nastao je u blizini mjesta Brezna. </p>
<p>Na snimku se vidi mečka sa mladuncima kako bježi iznad puta. </p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1115590520684304&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) U Pivi snimljena mečka s mečadima

<p>U Indiji se ponovo bilježi niz tragičnih smrti djece povezanih s upotrebom kontaminiranih sirupa protiv kašlja, što je izazvalo ogorčenje javnosti i otvorilo pitanje slabog nadzora nad farmaceutskom industrijom u zemlji.</p>
<p>Početkom septembra, u malom gradu u saveznoj državi Madja Pradeš, zabilježen je niz neobjašnjivih smrti djece uzrasta od jedne do šest godina. Najmanje jedanaest mališana umrlo je svega nekoliko dana nakon što su uzeli uobičajeni sirup protiv kašlja. Nakon ispitivanja vode, hrane i drugih mogućih uzroka, otkriveno je da su djeca umrla od zatajenja bubrega.</p>
<p>Laboratorijska analiza u gradu Čenaju potvrdila je najgore sumnje – sirup je sadržavao 48,6 odsto dietilen glikola, industrijskog rastvarača koji nikada ne bi smio biti sastavni dio ljekova. Ova supstanca izaziva teško trovanje i često dovodi do otkazivanja bubrega.</p>
<p>Slična tragedija zabilježena je i u susjednoj saveznoj državi Radžastan, gdje je dvoje male djece preminulo nakon uzimanja lokalno proizvedenog sirupa koji sadrži dekstrometorfan – supresant kašlja koji se smatra nesigurnim za malu djecu.</p>
<p>Za Indiju, ove tragedije imaju bolan prizvuk već viđenog. Tokom posljednjih decenija, više desetina djece izgubilo je život zbog sirupa koji su sadržavali dietilen glikol. Godine 2023, sirupi proizvedeni u Indiji povezani su sa smrću sedamdesetoro djece u Gambiji i osamnaestoro u Uzbekistanu. Slični slučajevi bilježeni su i u Kašmiru 2019. i 2020. godine.</p>
<p>Iako su vlasti nakon svake tragedije obećavale reforme, kontaminirani sirupi se redovno vraćaju na tržište, što ukazuje na duboku krizu u sistemu kontrole ljekova. Stručnjaci tvrde da indijsko tržište ljekova pati od slabog nadzora, korupcije i neujednačene kontrole nad stotinama manjih proizvođača koji sirupe prodaju bez odobrenja, često i bez recepta.</p>
<p>Nakon posljednjih smrti, Ministarstvo zdravstva Indije apelovalo je na „racionalnu upotrebu“ ljekova protiv kašlja, zaplijenilo sporne uzorke, obustavilo prodaju i pokrenulo istragu.</p>
<p>Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u prepisivanju, nego u samom sistemu. Indijsko tržište sirupa protiv kašlja, procijenjeno na 262,5 miliona dolara u 2024. godini, očekuje se da će do 2035. narasti na 743 miliona dolara – što, prema analitičarima, ukazuje na duboku zavisnost zemlje od ovih ljekova koji često više štete nego koriste.</p>
<p>Sirupi protiv kašlja, koji se obično reklamiraju kao brza pomoć kod upornog kašlja, sadrže mješavinu antihistaminika, dekongestiva i ekspektoranata, a njihova stvarna efikasnost je upitna. Većina dječijih kašljeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana, tvrde pedijatri.</p>
<p>- Ne prepisujem sirupe osim ako dijete ne može da spava zbog jakog kašlja. U tim slučajevima dajem blagi sirup isključivo radi olakšanja, a ne liječenja - kaže dr Radžaram D. Kare, pedijatar iz Mumbaja.</p>
<p>Uprkos tome, sirupi se i dalje masovno koriste, posebno u ruralnim dijelovima Indije gdje do 75 odsto primarne zdravstvene zaštite pružaju neregistrovani „seoski medicinski praktikanti“, često bez formalne medicinske obuke. U takvim sredinama, sirup protiv kašlja često je jedini „lijek“ koji je dostupan.</p>
<p>- Ljudi u manjim gradovima i selima često vjeruju lokalnim prodavcima ljekova koji nemaju nikakvu farmaceutsku kvalifikaciju. Kvalitet ljekova u tim područjima je višestruko lošiji nego u većim gradovima - upozorava Dineš Takur, bivši farmaceutski stručnjak i sadašnji istraživač javnog zdravstva.</p>
<p>Dodatni problem predstavljaju nestrpljivi roditelji i nedovoljna edukacija ljekara. „Vidio sam čak i pedijatre sa specijalizacijom koji propisuju ambroksol sirup djeci mlađoj od dvije godine, iako ga oni ne mogu iskašljati, pa može dovesti do upale pluća“, kaže dr Kafil Kan iz Utar Pradeša.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da Indiji hitno treba jasna politika o upotrebi sirupa protiv kašlja i nacionalna kampanja edukacije ljekara i roditelja.</p>
<p>- U pitanju su životi djece“, kaže jedan od doktora iz Madja Pradeša koji je prepisivao smrtonosni sirup, pravdajući se riječima: „Taj sirup prepisujem već petnaest godina.“</p>

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Bošković pušten da se brani sa slobode

<p>Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, <b>Kaćuša Krsmanović </b>u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen <b>Aleksandar Mijajlović </b>navodno uređuje.</p>
<p>- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik<b> Borisa Bogdanovića</b>, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.</p>
<p>Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.</p>
<p>U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke <b>Andrijane Nastić</b>, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;</p>
<p>- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.</p>
<p>Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;</p>
<p>- Gospodin<b> Spajić </b>prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".</p>
<p>Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.</p>
<p>- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji <b>Novovića, Šukovića</b>, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: kuce-beskucnika