Rapsodija na Enfild Roudu. Fudbaleri Liverpula plasirali su se u finale Karabao Liga kupa Engleske pošto su u revanš meču ubjedljivo savladali ekipu Totenhema.
Revanš utakmica polufinala Liga kupa završena je rezultatom 4:0 (1:0).
Redsi su uspjeli da nadoknade zaostatak iz prvog polufinalnog meča u Londonu kada su fudbaleri Totenhema stekli prednost rezultatom 1:0. Međutim, ovog puta je uslijedio potpun revanš i zaslužen plasman ekipe Arnea Slota u finale.
Liverpul će se za pehar boriti protiv Njukasla. Svrake su u dan ranije još jednom bile bolje od Arsenala. Poslije pobjede u Londonu od 2:0, istim rezultatom slavili su i u revanšu na Sent Džejmsis Parku.
Finale je na programu 16. marta na stadionu Vembli u Londonu.
Liverpul je bio favorit pre utakmice iako je izgubio u prvom polufinalnom duelu. Vidjelo se to od prvog minuta, imali su inicijitivu, da bi odbrana gostiju prvi put poklekla u 34. minutu.
Tada je Bisuma pogriješio na sredini terena, Gravenberh je dodao loptu do Salaha, a Egipćanin upisao 18. asistenciju u sezoni. Spoljnom je poslao loptu na drugu stativu odakle je Kodi Gakpo šutirao iz prve i savladao Antonina Kinskija – 1:0.
Mladi Čeh se istakao sjajnom intervencijom u 44. minutu i spriječio da Salah duplira prednost domaćeg tima.
U finišu prvog poluvremena za Totenhem je zaigrao mladi Francuz Matijs Tel. Stigao je na pozajmicu iz Bajerna i zamijenio povrijeđenog Brazilca Rišarlisona.
Za goste je na ovom meču debitovao i Kevin Danso iz Lansa. On je na terenu bio od prvog minuta. Međutim, nije mnogo pomogao novim saigračima.
Drugo poluvrijeme počelo je velikom ofanzivom Liverpula. U samo nekoliko minuta prilike su imali Salah, Soboslaj, Gakpo, a onda je u 49. minutu Kinski u svom šesnaestercu oborio Darvina Nunjeza i sudija Kreg Pouson je pokazao na belu tačku. Mo Salah je bio nepogrješiv sa bele tačke – 2:0.
Od tog trenutka gosti kao da su se potpuno predali, osim jedne pogođene stative Sona.
U međuvremenu mrežu Totenhema zatresli su i Soboslaj u 75. i Virdžil van Dajl u 80. minutu, a moglo je da bude još pogodaka.
Liverpul je branilac trofeja i rekorder sa 10 pehara. Prošle sezone u finalu bio je bolji od Čelsija (1:0).
<h2>Het-trik Ferana Toresa</h2>
Fudbaleri Barselone i Real Sosijedada pridružili su se madridskim velikanima, Realu i Atletiku, u polufinalu španskog Kupa kralja.
Nije bilo neizvjesnosti na Mestalji. Barselona je kao gost bila ubjedljiva protiv Valensije – 5:0 (4:0).
Sve je bilo riješeno već posle prvog poluvremena kada su Katalonci stekli četiri gla prednosti.
Istakao se Feran Tores, ostvario je het-trik golovima u prvih pola sata igre, u trećem, 17. i 30. minutu.
U prvom poluvremenu mrežu Slijepih miševa zatresao je i Fermin Lopez u 23. minutu, a konačan rezultat postavio je sjajni 17-godišnji Lamin Jamal u 59. minutu.
U drugom četvrtfinalnom meču igranom u četvrtak, ekipa Real Sosijedada je na svom terenu u San Sebastijanu pobijedila Osasunu sa 2:0 (2:0).
Golove su postigli Barenečea u 21. i Brais Mendez u 31. minutu.
U utorak je Atletiko Madrid bio ubjedljiv protiv Hertafe (5:0), dok je u srijedu Real Madrid uz malo sreće savladao Leganes (3:2) pobjedonosnim golom tinejdžera Gionzala Garsije u 90+3. minutu.
Žrijeb za polufinale Kupa kralja obaviće se 12. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Moćni Liverpul zakazao finale sa Njukaslom, petarda Barse za polufinale Kupa kralja

Osnovni sud u Prištini izdao je nalog za hapšenje Milana Radoičića i još 19 Srba osumnjičenih za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Na osnovu dokumenta koji je datiran na 15. april, a koji je danas objavio prištinski portal Reporteri.net, nalog je izdat zbog sumnje da je Radoičić bio u grupi Srba koji su u opštini Đakovica ubili 106 albanskih civila, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u blizini Beograda.
Specijalno tužilaštvo Kosova potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnijelo zahtjev Osnovnom sudu za izdavanje naloga za hapšenje.
Navodi se da je Tužilaštvo donijelo rješenje o početku istrage protiv optuženih zbog sumnje da su u periodu od 1998. do 1999. godine, na mjestu zvanom 'Ura e Taliqit' u Đakovici, od 7. maja do 10. maja 1999. godine počinili zločin.
- Počeli su da ulaze iz kuće u kuću, gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne osobe, razdvajajući muškarce od žena i djece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici u Srbiji - navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Takođe, u dokumentu se navodi da je ova grupa osoba od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatvorila više od 300 albanskih civila, koji su "bili držani u improvizovanim zatvorima gdje su bili neadekvatno tretirani, uskraćivane su im osnovne stvari, redovna hrana, higijena i medicinska njega, a kasnije je veliki dio ovih zatvorenika prebačen u različite zatvore širom Kosova".
Na kraju, prema Osnovnom sudu, ove osobe su oslobođene nakon juna 1999. godine uz pomoć međunarodnih organizacija.
Za sve optužene za koje je izdat nalog za hapšenje, vlasti Kosova ne znaju njihove adrese.
Među njima je i Lazar Drašković, za kojeg već postoji međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa masakrom u Meji, takođe u opštini Đakovica, gdje su srpske snage aprila 1999. godine ubile 376 Albanaca.
Radoičića već traže kosovske vlasti zbog oružanog napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad, u kojem je ubijen jedan policajac sa Kosova. Nalazi na slobodi u Srbiji.
Kosovo ovaj napad smatra terorističkim i optužuje Srbiju da je umiješana u njega. Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Na Kosovu je protiv njega podignuta optužnica zbog napada u Banjskoj, a suđenje je počelo za trojicu optuženih u ovom slučaju koji se nalaze na Kosovu. Osnovni sud u Prištini odbio je žalbu da se suđenje za druge optužene u slučaju Banjska održi u njihovoj odsutnosti.
Na Kosovu se vode suđenja u odsutnosti za ratne zločine. Ova vrsta suđenja, prema pravosudnom sistemu na Kosovu, može se održati samo pod uslovom da tužilaštvo i sud iscrpe sve mogućnosti da osiguraju prisustvo optuženog.
Ratni zločini na Kosovu do 2008. godine istraživani su od Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok od 2008. godine to čini Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX).
Deset godina kasnije, EULEX je predao predmete Specijalnom tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima.
Tokom posljednjeg rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, a hiljade drugih je nestalo.
Više od 1.600 osoba se još vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru već izvjesno vrijeme radi samo jedan doktor, od nekadašnjih četiri doktora koji su radili u smjenama od po 12 sati. Pa tako u danima, poput današnjeg u dnevnoj smjeni koja traje do 19 časova, u toj službi nema ljekara. U danima kada nema doktora, medicinsko osoblje, vozač i medicinske sestre obavljaju samo hitne transporte po nalogu direktora ZHMP , dok pacijente upućuju kod doktora Doma zdravlja u čijem objektu se nalazi ova služba.
Inače, 5. februara ove godine svečano je otvorena adaptirana jedinica ZHMP Kotor za čiju adaptaciju je iz kapitalnog budžeta FZO Crne Gore izdvojeno 73.000 eura, dok je medicinska oprema, u vrijednosti od 34.000 eura, nabavljena iz sopstvenih sredstava ZHMP Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosila 107.000 eura.
Direktor (ZHMP) Crne Gore dr Vuk Niković tada je kazao da ZHMP na nivou države, ima 145 ljekara, od kojih četiri u Kotoru, a rade u smjenama od po 12 sati, što znači da su od februara do kraja aprila tu službu napustila tri ljekara.
Niković je tada istakao da ZHMP nedostaje ljekara kojih, kako je kazao “nema na tržištu”.
- Moramo da budemo vrlo obazrivi i da na taj način planiramo organizaciju rada u ljetnjoj turističkoj sezoni. U zimskom periodu nemamo veliki broj pregleda. U svakom slučaju, usluga hitne medicinske pomoći se pruža na adekvatan način. Svjesni smo da i države, odnosno razvijeniji sistemi EU kojima težimo, imaju problem nedostatka kadra- konstatovao je tada Niković i najavio uvođenje novina, kao što su indeks prijema kućnih posjeta, telemedicina i umrežavanje svih medicinskih aparata koji postoje na teritoriji države.
On je naveo da je iz sredstava Zavoda za jedinicu u Kotoru kupljena kompletno nova savremena medicinska oprema koja podrazumijeva EKG aparat, monitor, defibrilator, te da imaju opremu koja prati savremene standarde urgentne medicine. Crna Gora je u pretpristupnim pregovorima sa Evropskom unijom i imamo sve ono čime tretiramo pacijente sa ugoženim vitalnim parametrima. Hitna pomoć se bavi hitnim stanjima i danas imamo uslove da tome adekvatno odgovorimo”, podvlači Niković.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore na nivou države, kako navodi, ima 145 ljekara, od kojih četiri u Kotoru, a rade u smjenama od po 12 sati.
Dodaje da ZHMP nedostaje ljekara kojih, kako navodi, “nema na tržištu”.
- Moramo da budemo vrlo obazrivi i da na taj način planiramo organizaciju rada u ljetnjoj turističkoj sezoni. U zimskom periodu nemamo veliki broj pregleda. U svakom slučaju, usluga hitne medicinske pomoći se pruža na adekvatan način. Svjesni smo da i države, odnosno razvijeniji sistemi EU kojima težimo, imaju problem nedostatka kadra - konstatuje Niković i najavljuje uvođenje novina, kao što su indeks prijema kućnih posjeta, telemedicina i umrežavanje svih medicinskih aparata koji postoje na teritoriji države.

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru radi samo jedan doktor

Rimokatolički kardinali će se sastati na tajnoj konklavi kako bi izabrali novog vođu globalne Crkve počevši od 7. maja, rekao je visoki vatikanski izvor za Rojters.
Odluka o datumu donijeta je tokom zatvorenog sastanka kardinala u Vatikanu, prvog od sahrane pape Franja u subotu, rekao je izvor. Uskoro se očekuje i zvanična objava.
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz cijelog svijeta, imaju pravo učešća u konklavi i odlučivanja o tome ko bi trebao biti sljedeći poglavar rimokatoličke crkve.
<h2>Evo kako se bira papa</h2>
Konklava je viševjekovna tradicija izbora pape koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.
Glasanje se se sprovodi tajno. Svaki kardinal ispisuje ime kandidata na posebnom listiću, zatim ga stavlja na pladanj i polaže u urnu. Dnevno se mogu održati najviše četiri glasanja, dva ujutro i dva popodne, sve dok jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu glasova.
Nakon svakog kruga glasanja, listići se spaljuju u posebnoj peći. Ako papa nije izabran, dim iz Sikstinske kapele je crne boje, što okupljenima na Trgu svetog Petra daje do znanja da novi papa još nije izabran. Kada je izbor uspješan, iz dimnjaka se diže bijeli dim, znak da Katolička Crkva ima novog poglavara.
Nakon izbora, izabranom kardinalu postavlja se pitanje da li prihvata izbor i,ukoliko je odgovor pozitivan, odmah bira svoje papinsko ime, a zatim se priprema za prvo javno predstavljanje.
U trenutku kada je sve spremno, kardinal protođakon izlazi na balkon bazilike svetog Petra i okupljenom narodu objavljuje poznatu rečenicu: "Habemus Papam!" ("Imamo papu!"). Novi papa zatim izlazi na balkon i udjeljuje svoj prvi apostolski blagoslov "Urbi et Orbi" – gradu i svijetu.
Ranije je objavljeno da je, u susret konklavi, od danas Sikstinska kapela zatvorena za posjetioce.

Rojters: Biranje novog poglavara rimokatoličke crkve od 7. maja

Otvorene izborne lista, kao i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, predviđeni su, između ostalog, Konceptom zakona o lokalnim izborima koji je predstavljen danas u Podgorici.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, rekao je da je Koncept zakona pripremio stručni tim i da je poslat Odboru za izbornu reformu crnogorske Skupštine.
Dukaj je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Koncept zakona o lokalnim izborima, rekao da je taj dokument podijeljen na šest cjelina.
On je objasnio da je prva cjelina održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.
Dukaj je kazao da je Crna Gora jedina država u regionu i Evropi koja ima sedam, osam i više izbora tokom jedne godine.
On je rekao da je druga cjelina uvođenje otvorenih izbornih lista, treća neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, a četvrta neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica.
Kako je naveo, peta cjelina je depolitizacija, a posljednja se odnosi na precizno i jasno popisan odnos između Državne i opštinskih izbornih komisija.
- Svako od ovih rješenja je detaljno obrađeno, uz detaljno praćenje usklađenosti sa evorpskim standardima - rekao je Dukaj.
On je istakao da takva reforma predstavlja temelj za inkluzivniji izborni sistem.
- Uvjeren sam da većina opština podržava pravac ove izborne reforme, a posebno mi je važno da ovom reformom stanemo na kraj manipulacijama i krizama - naveo je Dukaj.
On je dodao da vjeruje da će naredni koraci koji slijede biti efikasni i da će već naredne godine Crna Gora imati bolje lokalne izbore.
Dukaj je zahvalio članovima radnog tima što su vrijeme i znanje izdvojili kako bi za kratko vrijeme kreirali koncept.
Dukaj istakao da koncept zakona o lokalnim izborima predstavlja jedan reformi iskorak, navodeći da nude sistemsko rješenje.
- Namjera MJU i ovog tima je čista i neopterećena političkim interesima - da pružimo konkretan doprinos da se izborna reforma osmisli i onda sprovede - rekao je Dukaj.
On je ponovio da je izborna reforma ključna za put ka Evropskoj uniji (EU).
- Vjerujem da smo napravili veliki iskorak, da su pred Odborom kvalitetna rješenja i da postoje svi preduslovi da ostvari ciljeve zbog kojih je osnovan -dodao je Dukaj i poručio da je MJU na raspolaganju za svu dalju institucionalnu i ekspertsku pomoć i podršku.
On je naglasio da je da lokalna samouprava najbliža vlast građanima.
Prema riječima Dukaja, predloženi koncept uvodi poseban pravni okvir za lokalne izbore, tako da je odvojen od propisa koji uređuju parlamentarne i predsjedničke izbore.
Upitan da li očekuju političku podršku za zakon o lokalnim izborima, Dukaj je rekao da je MJU završilo što je do njih i apelovao na sve da shvate važnost izborne reforme za crnogorsko društvo i državu.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša rekao je da su ponudili rješenja koja mogu biti značajna za lokalni, a mogu se primjenjivati i na centralni nivo.
- Ponudili smo i deblokirajuće mehanizme i potrudili smo se da olakšamo posao Odboru za izbornu reformu - naveo je Mugoša.
On smatra da bi koncept zakona o lokalnim izborima mogao da bude „vjetar u leđa“ Odboru.
Mugoša je istakao da će pojedina rješenja biti korisna i kada bude pisan zakon o izboru poslanika.
- Zajednički imenitelj je da je nama potrebna sveobuhvatna izborna reforma - &nbsp;rekao je Mugoša.
Kako je istakao, uz neposredan izbor predsjednika opština i zamjenika, uz otvorene liste, mora doći i depolitizacija izborne administracije.
Mugoša je naveo da su rješenja koja je predložio stručni tim izraz uporedne prakse.
- Objedinjavajući komparativni i teorijski pristup i princip primjene zakona, mislim da smo došli do određenih rješenja koja mogu biti pomoć Odboru za izbornu reformu- rekao je Mugoša.
On je istakao da su pojedina rješenja potpuno spremna i, kada se normiraju, ona mogu biti primjenljiva.
Mugoša je dodao da će biti pitanje političke volje koja rješenja i kojom dinamikom će ta rješenja biti primijenjena.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović rekao je da su pripremili dokument koji sadrži rješenja i da se nijesu bavili tehnikalijama.
- To znači da nomotehničari mogu vrlo brzo na bazi ovog dokumenta da naprave zakon - kazao je Vujović.
On je rekao da o efikasnosti govori to da je stručni tim na konceptu radio samo mjesec.
- Opšti lokalni izbori – praksa je već u regionu takva, to postoji u svim državama, osim Srbije i Crne Gore - rekao je Vujović.
Kako je naveo, rješenja predložena u Konceptu povećavaju odgovornost onih koji vrše vlast, to je veoma važno.
- Vjerujem da nakon ovog koncepta, nomotehničari mogu za mjesec da naprave prvi nacrt zakona, a još mjesec bi mogli da dođemo do toga da imamo predlog zakona da bude usvojen - rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ako postoji politička volja, do ključnih izbornih zakona moglo bi se doći za svega nekoliko mjeseci.
- Zalagaću se, kao član Odbora za izbornu reformu, da iskoristimo ovaj model - poručio je Vujović.
Upitan kako će biti riješeno pitanje otvorenih lista zbog manjinskih partija, Vujović je rekao da način raspodjele mandata između partija ostaje isti, ali se promjena dešava u izboru kandidata unutar izbornih lista.
„Imamo intervenciju da se na bazi preferencijalnih glasova može promijeniti redosljed koji je partija dala“, kazao je Vujović.
On je dodao da je predviđeno da biračima na raspolaganju bude do pet preferencijalnih glasova.
- Uticaj preferencijalnih glasova će biti izuzetno velik, a partije su ipak zadržale kontrolu jer predlažu kandidate - naveo je Vujović.
Nina Blažić iz MJU je, upitana na koji način će funkcionisati zakon kada budu potrebni vanredni izbori, objasnila da je predviđeno održavanje opštih lokalnih izbora u jednom danu, ali da mogu biti održani i prijevremeni.
- Predložili smo da mandat odbornicima koji su izabrani na prijevremnim izborima traje isključivo do održavanja opštih izbora, pri čemu godinu prije opštih izbora ne mogu biti održani prijevremeni - navela je Blažić.

Konceptom predviđeni lokalni izbori u jednom danu i uvođenje otvorenih lista

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Nezavisna odbornica u nikšićkom paralmentu, politikološkinja Tatjana Knežević Perišić našla se na brutalnom mizoginom, vulgarnom udaru na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram na kojima je objavljen montirani video zapis kako se ona navodno ljubi sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve mitropolitom Mihailom.&nbsp;
Ona je juče podnijela krivičnu prijavu policiji u Nikšiću, u kojoj je istakla da je 13. aprila preko aplikacije mesindžer dobila link objave na Fejsbuk grupi „10000 Crnogoraca“ sa montiranim video zapisom, a koji je preuzet sa Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“.
- Taj sramni video uradak je usmjeren direktno protiv mene kao žene, izvrgava me ruglu i sramoti i vrijeđa moja vjerska osjećanja – istakla je ona u prijavi.&nbsp;
Od policije zahtijeva da preduzmu „sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti“ i da podnesu „odgovarajuće prijave protiv administratora grupe '10000 Crnogoraca', kao i protiv Miloša Baroša koji je jedan od administratora te grupe koja je prenijela objavu“.
- Smatram da se sve ovo radi zbog mog političkog djelovanja kao nezavisne odbornice u Skupštini opštine Nikšić, kao i zbog mojih vjerskih uvjerenja, jer sam ja vjernik Crnogorske pravoslavne crkve i suverenista koji 30 godina javno iznosi stavove po tim pitanjima – zaključila je ona u krivičnoj prijavi.
Komentari na Fejsbuk stranicama i Instagramu na kojima je objavljen montirani video zapis ogavni su, ponižavajući, vrijeđaju i njeno i dostojanstvo mitropolita Mihaila, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Knežević Perišić i ranije je bila izložena napadima i prijetnjama na društvenim mrežama zbog svog javnog djelovanja, ali i represiji aktuelnih vlasti. U više navrata pozivana je u policiju na informativne razgovore nakon što je kao predsjednica Patriotsko-komitskog saveza bila jedna od organizatorki višednevnih građanskih protesta na Bogetićima, nadomak Nikšića, zbog najave tadašnje Vlade da će izmijeniti odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Policija joj je na vrata porodičnog doma kucala i u kasnim večernjim satima sa nalogom da dođe u policijske prostorije na informativni razgovor.
Zbog protesta na Bogetićima završila je i na sudu, po tužbi vojnog oficira Radomira Čanjka, odnosno zbog komentara na Fejsbuku u kojima je razobličila njegove neistinite tvrdnje o incidentu koji se dogodio na protestu, a u kojem je on povrijeđen. Branila se sama i prvostepeno dobila spor.
Knežević Perišić našla se i na sramnom spisku, za crnogorske vlasti nepodobnih, aktivistkinja i aktivista, takozvanoj mapi radikalnih i vjerskih ekstremista/kinja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u novembru 2022. godine. Mapa je povučena, a Knežević Perišić je pred bosanskohercegovačkim sudom prvostepeno dobila spor zbog klevete, koji je pokrenula protiv ove nevladine medijske organizacije.&nbsp;
Ovako prljav, ogavan napad kojem je sada izložena na društvenim mrežama ranije nije doživjela. &nbsp;
Javni prostor u Crnoj Gori godinama je zagađen najodvratnijim komentarima, ali i prijetnjama na račun žena iz javnog života. Žene su izložene užasnim mizoginim, seksističkim, šovinističkim napadima, a sve češće i montiranim fotografijama i video zapisima.
Sakriveni iza lažnih imena na društvenim mrežama pojedinci i pojedinke vode najprljavije kampanje protiv hrabrih žena koje se bez zadrške i straha bore za svoja uvjerenja, za vrijednosti, ljudska prava, politička uvjerenja. U kukavičkim napadima, najčešće sakriveni iza anonimnosti, kreatori najogavnijih mogućih sadržaja primarno atakuju na integritet žena koje su im meta.
Prije nekoliko dana, takođe na mreži Fejsbuk, odvratnom napadu izložena je i direktorica NVO MANS Vanja Ćalović Marković. Stranica „Narodna sloga“ na kojoj je objavljen prljavi sadržaj u međuvremenu je izbrisana, a povezuje se sa jednom od vladajućih partija – Pokretom Evropa sad, premijera Milojka Spajića.
Tužilaštvo je samoinicijativno formiralo predmet u slučaju vulgarnog napada na Ćalović Marković, a ogavni atak na civilnu aktivistkinju osudile su brojne nevladine organizacije, kao i političke partije.

Tag: kup-kralja

Moćni Liverpul zakazao finale sa Njukaslom, petarda Barse za polufinale Kupa kralja

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru radi samo jedan doktor

Rojters: Biranje novog poglavara rimokatoličke crkve od 7. maja

Konceptom predviđeni lokalni izbori u jednom danu i uvođenje otvorenih lista

PRATITE TVe UŽIVO