Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopšteno je iz Morskog dobra.
&nbsp;Iz tog preduzeća su rekli da su rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 24. septembra, pokazali da je na 92,1 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta.
&nbsp;Kako su naveli, voda je na 2,6 odsto lokacija dobrog, a na 5,3 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz Morskog dobra su naveli da se u opštini Ulcinj, program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od kojih je na njih 16 voda bila odličnog, a na dva zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da se, kada je u pitanju opština Budva, program realizuje na 34 lokacije, od čega je na 33 lokacije voda bila odličnog kvaliteta, a na jednom zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na devet, a dobrog na jednoj vodi za kupanje- rekli su iz Morskog dobra.
&nbsp;Oni su naveli da su analize pokazale da je u Kotoru na 13 lokacija voda bila odličnog, na jednoj dobrog, i na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U Herceg Novom uzorkovana je voda na 22 lokacije, od čega je na njih 19 bila odličnog, na jednoj dobrog, i na dvije lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Iz Morskog dobra su naveli da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište, mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta

Velika površina obale na Velikoj plaži je poplavljena usljed talasa i strujanja vode, a spasioci upozoravaju kupače da izađu iz vode. Za to vrijeme, kako javlja Radio Televizije Crne Gore (RTCG), radnici zakupljenih plaža, uz pomoć posjetilaca, uklanjaju ležaljke i ostali mobilijar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f" data-rendition-name="original" width="1910" height="1199" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>  Najavljena je i kiša sa vjetrom u popodnevnim satima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e" data-rendition-name="original" width="1861" height="1209" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>

Talasi i strujanja vode poplavili kupališta na Velikoj plaži

Voda na crnogorskim kupalištima bezbjedna je za kupanje, saopšteno je iz Javnog preduzeća &nbsp;za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
- Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. juna ove godine, pokazali su da je na 86,0 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,4 odsto lokacija dobrog, a na 9,6 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta - naveli su u saopštenju.
Ovi rezultati, kako navode, potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
- Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”” - pojasnili su.
U opštini Ulcinj, dodali su, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, na 16 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, a na dva dobrog.
- Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 11 voda je bila odličnog kvaliteta, na jednom dobrog, dok je na tri lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta - &nbsp;navode iz ovog preduzeća.
Prema njihovim riječima, u Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, a zadovoljavajućeg na jednom vodi za kupanje.
- Analize su pokazale da je u Kotoru na 10 lokacija voda bila odličnog, te na pet lokacija zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, a na dvije lokacije dobrog i takođe na dva zadovoljavajućeg kvaliteta - ističu u saopštenju..
Kako su zaključili, rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Voda na crnogorskim kupalištima bezbjedna za kupanje

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

U jednom od rijetkih i otvorenih medijskih istupa, regionalna muzička zvijezda Severina govorila je za Televiziju E o cijeni slobode, medijskim napadima, političkim pritiscima i sopstvenim emotivnim iskustvima. U razgovoru sa novinarkom Adelom Mulić, umjetnica koja decenijama intrigira javnost poručila je da je otpor jedini put ka ličnom rastu i da ćutanje nikada nije opcija. <h2>Sloboda nema alternativu</h2> Govoreći o pritiscima i posljedicama javnog iznošenja stavova, Severina je naglasila da je za nju najveća kazna upravo nesloboda. – Mene je više koštala nesloboda. Kavez boli više od svega. Kada figurativno osjećate da ste u kavezu, a znate da možete više, to jako boli. Otpor je nužan, otpor je rast. Otpor bilo kojem sistemu ili vlasti uvijek treba pružati, to radimo zbog sebe – istakla je. Posebno je naglasila da, prema njenom mišljenju, najviše štete prave oni koji biraju neutralnost. – Najgori su oni neutralni koji ćute, jer biraju sopstveni komfor umjesto stava, ali najbolje prođu i za sebe su najbolji – kazala je. <h2>Etikete i medijski narativi</h2> Severina se osvrnula i na etiketu „regionalnog negativca“ koju joj, kako kaže, pojedini mediji pokušavaju nametnuti. – Prave od mene negativca jer neću da lažem. Moj integritet nema cijenu. U ovom poslu nikada se ne smije lagati. Imala sam priliku više puta da kažem – nijesam to ja – a bila sam ja. Ali onog trenutka kada jednom slažete javnost, više nemate integritet – poručila je. U mirnom tonu komentarisala je i političke pritiske iz susjedstva, indirektno se osvrnuvši na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. – Normalno je da im smetam. Šta bi trebalo da radi jedna pjevačica? Pa isto što i ministar informisanja – trebalo bi da ostane ministar informisanja, a ne predsjednik onog Ćacilenda – izjavila je za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219090256_5aa14f3b8babbd843342472913f25fa4fb894e631e575296deaa292e46d24fc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260219090256_5aa14f3b8babbd843342472913f25fa4fb894e631e575296deaa292e46d24fc1" data-rendition-name="original" width="1920" height="2880" loading="lazy" alt="Severina"> <figcaption>Foto: Pavle Jovićević</figcaption> </figure>  <h2>Ljubav bez iluzija</h2> Na pitanje da li su se njeni emotivni izbori odražavali kroz partnere, Severina je odgovorila bez zadrške. – Mogla sam i gore! Ja sam vam pero laka kategorija. Posjedujem taj šarm trinaestogodišnje djevojčice u koji se pretvorim kada sam zaljubljena – tada sam zabavna, ljubazna i sve može. Ali to traje samo do trenutka kada se pojavi ono veliko JA, Severina koja me čuva. Tada nastaje problem, jer ljudi teško prihvataju da odjednom više ništa ne može – kazala je. Priznaje da je bilo onih koji su, kako navodi, vješto glumili kako bi joj se približili, ali danas, dodaje, kvalitetno je sama. Uz osmijeh je podijelila i anegdotu sa književnicom Vedranom Rudan. – Ajde, nemoj me ti voljeti… vidi kako su završili svi koje si voljela! – prenijela je poruku svoje prijateljice. Intervju sa Severinom biće emitovan na Televiziji E, a dio razgovora već izaziva snažne reakcije u javnosti.

Severina za TV E: Kavez boli više od svega, moj integritet nije na prodaju

Kabinet predsjednika Crne Gore reagovao je na navode ministra odbrane Dragana Krapovića povodom inicijative predsjednika Jakova Milatovića za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o vojsci, ocjenjujući da ministar brani rješenja koja su, kako navode, neustavna.
Iz Kabineta ističu da ministar Krapović zastupa rješenje koje je, prema njihovim tvrdnjama, uspostavio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, te da takav stav predstavlja kontinuitet politike prema Vojsci kakvu je vodio DPS.
– Ministar brani neustavno rješenje koje je uspostavio ministar Bošković. Takav stav predstavlja jasan kontinuitet politike prema Vojsci kakvu je vodio DPS, uključujući i podršku spornim i neustavnim rješenjima iz tog perioda – navodi se u reagovanju Kabineta predsjednika.
Iz Predsjedništva dodatno podsjećaju na ustavni položaj Vlade u sistemu odbrane i bezbjednosti.
– Predsjednik Vlade je član Savjeta za odbranu i bezbjednost i samim tim se ne može eliminisati uloga Vlade, kako gospodin Krapović pokušava predstaviti – poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Kabinet Milatovića: Krapović brani neustavno rješenje

U zajedničkoj akciji pojačane kontrole saobraćaja, koju su juče na području Podgorice sproveli službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Mobilne jedinice saobraćajne policije u saradnji sa predstavnicima EUROL-a 4, izrečeno je ukupno 407 represivnih mjera, dok su dvije osobe lišene slobode.
Akcija je realizovana u periodu od 8 do 17 časova, sa ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i sankcionisanja prekršaja koji su najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda.
Kontrole su bile usmjerene na upotrebu mobilnih telefona tokom vožnje na način suprotan zakonu, prekoračenje dozvoljene brzine, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva, kao i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Tokom akcije izdato je 388 prekršajnih naloga, dok je podnijeto 19 prekršajnih prijava zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u okviru aktivnosti „Brzina“, „Pojas“, „Mobilni telefon“ i drugih kontrola.
Slobode su lišene dvije osobe – jedna zbog vožnje pod dejstvom marihuane, a druga zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine kretanja. Kod jednog lica pronađeno je i PVC pakovanje sa sadržajem marihuane.
Iz Uprave policije navode da je riječ o kontinuiranim i planskim aktivnostima usmjerenim na povećanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, podizanje svijesti o značaju poštovanja propisa i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
Slične ciljane i koordinisane akcije, kako je najavljeno, biće nastavljene i u narednom periodu na teritoriji cijele države, sa posebnim fokusom na prekršaje koji najčešće dovode do najtežih posljedica u saobraćaju.

Podgorica: U akciji policije i EUROL-a 4 uhapšene dvije osobe, sankcionisano više od 400 vozača

Više od 80 odsto građana Podgorice želi da Ulica slobode bude pješačka zona tokom cijelog dana, pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja „Stavovi građana Podgorice o uslovima za pješačenje i upotrebu bicikla“, koje je krajem prošle godine sprovela NVO Biciklo.me.
Istraživanje je realizovano tokom oktobra i novembra na reprezentativnom uzorku od 701 ispitanika iz svih djelova glavnog grada. Čak 83 odsto anketiranih podržava ideju da Ulica slobode, u samom centru Podgorice, bude u potpunosti namijenjena pješačkom saobraćaju. Taj procenat gotovo je identičan rezultatu iz 2024. godine, kada je oko 84 odsto građana izrazilo saglasnost sa ovim prijedlogom.
Ulica slobode trenutno je otvorena za motorni saobraćaj od 5 do 17 časova, dok je nakon toga pješačka zona. Ipak, uprkos zabrani, dio vozača krši propise i koristi ulicu i poslije 17 časova, zbog čega se, kako navode ispitanici, mnogi građani ne osjećaju bezbjedno i glavnu gradsku ulicu koriste znatno rjeđe nego ranije.
<h2>Automobili i nepropisno parkiranje najveći problemi</h2>
Prema rezultatima istraživanja, dva ključna saobraćajna problema u Podgorici su prekomjerna upotreba automobila (39 odsto) i nepropisno parkiranje (33 odsto). Među korisnicima bicikla, problem prekomjerne upotrebe automobila još je izraženiji – tako smatra 46 odsto ispitanika iz ove grupe.
Polovina anketiranih (50 odsto) ističe da je rješavanje problema nepropisnog parkiranja na trotoarima i drugim pješačkim površinama ključni preduslov za unapređenje uslova pješačenja. Dodatnih 18,5 odsto ispitanika koji se najčešće kreću pješke smatra da je unapređenje javnog linijskog prevoza prioritet, dok 11 odsto naglašava potrebu izgradnje novih trotoara i pješačkih staza u prigradskim naseljima.
Čak 82 odsto građana ocjenjuje da postojeći trotoari i pješačke površine nijesu prilagođeni osobama sa invaliditetom i roditeljima sa dječjim kolicima.
<h2>Pješaci i biciklisti se ne osjećaju bezbjedno</h2>
Devet od deset anketiranih korisnika bicikla smatra da ih vozači automobila ne doživljavaju kao ravnopravne učesnike u saobraćaju. Slično mišljenje dijeli i 80 odsto građana koji preferiraju pješačenje.
Kada je riječ o bezbjednosti, 74 odsto pješaka navodi da se ne osjeća sigurno prilikom prelaska ulice, što je gotovo identičan rezultat kao i prethodne godine. Istovremeno, oko 70 odsto biciklista u manjoj ili većoj mjeri ne osjeća se bezbjedno na podgoričkim ulicama.
Da zeleno svjetlo na semaforima traje prekratko za bezbjedan prelazak smatra 77 odsto ispitanika, dok 88 odsto korisnika bicikla ocjenjuje da vozači automobila ne prilagođavaju brzinu kretanja biciklistima.
Kao prioritetne mjere za unapređenje bezbjednosti, biciklisti najčešće navode poboljšanje uslova za bezbjedno kretanje gradskim ulicama (31 odsto) i izgradnju biciklističkih staza u naseljima van centra grada (25 odsto). Čak 80 odsto ispitanih biciklista smatra da postojeće staze nijesu adekvatno održavane, 84 odsto da ih nema dovoljno, a 65 odsto da njihov kvalitet nije zadovoljavajući.
<h2>Podrška „zoni 30“ i biciklu kao praktičnijem prevozu</h2>
Istraživanje pokazuje i da gotovo 90 odsto građana smatra da je prevoz biciklom u Podgorici u manjoj ili većoj mjeri praktičniji od prevoza automobilom, što predstavlja rast u odnosu na 2024. godinu, kada je takvo mišljenje dijelilo 83 odsto ispitanika.
Više od 80 odsto pješaka i 85 odsto biciklista smatra da donosioci odluka i projektanti u praksi daju prioritet automobilima, čineći taj vid transporta jednostavnijim i pogodnijim od pješačenja i vožnje bicikla.
Takođe, oko 82 odsto građana podržava uvođenje ograničenja brzine na 30 kilometara na sat u ulicama u kojima žive. Ovakva mjera već je standard u brojnim evropskim gradovima, poput Valensije, Helsinkija, Graca i Bolonje, gdje takozvane zone 30 doprinose većoj bezbjednosti saobraćaja i kvalitetu života.

Tag: kupalista