Ženska kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu na startu turnira druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, za fudbalerke do 17 godina.
Crna Gora je u Belfastu, u prvom kolu grupe B1, savladala domaćina, Sjevernu Irsku 2:1.
Izabranice selektora Mirka Marića povele su u četvrtom minutu golom Teodore Cebalović.
Izjednačila je, samo dva minuta kasnije, Džesika MekGineš.
Pitanje pobjednika riješila je Jana Merdović u 21. minutu.
U drugom meču te grupe Estonija i Kazahstan igrali su neriješeno 2:2.
Crna Gora će u drugom kolu, 20. marta, igrati sa Estonijom (13:30), dok će joj u posljednjem kolu, tri dana kasnije (18:30), rival biti Kazahstan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke upisale pobjedu na startu turnira u Belfastu

Selektorka ženske košarkaške reprezentacije Crne Gore Jelena Škerović objavila je širi spisak igračica uoči posljednjeg ciklusa kvalifikacija za Eurobasket. U februarskom ciklusu naše dame gostuju Švajcarskoj i dočekuju Luksemburg.
Na spisku Jelene Škerović nalazi se 19 imena: Milica Jovanović (Miškolc, Mađarska), Bojana Kovačević (Hapoel Petah Tikva, Izrael), Jovana Pašić, (Hapoel Kfar Saba, Izrael), Dragana Živković (bez kluba), Marija Leković (Fenerbahče, Turska), Sofija Živaljević (bez kluba), Maja Bigović (Budućnost Bemax), Zorana Radonjić (Budućnost Bemax), Lana Vukčević (SAD), Milena Bigović (Budućnost Bemax), Nikolina Ilić (Budućnost Bemax), Jelena Bulajić (Budućnost Bemax), Jovana Savković (Budućnost Bemax), Atina Radević (Budućnost Bemax), Janja Dragišić (Budućnost Bemax), Marija Baošić (Budućnost Bemax), Jelena Vučetić (bez kluba), Sanja Akšam (Crvena zvezda, Srbija), Nataša Mek (bez kluba).
Naša reprezentacija okupiće se 3. februara u hotelu "Sea Fort", jer će Bar ponovo biti baza naših košarkašica. U februarskom ciklusu kvalifikacija Crnu Goru očekuju još dva meča - 6. februara "crvene" gostuju Švajcarskoj, a tri dana kasnije u "Topolici" od 17 sati ugostiće Luksemburg.&nbsp;
U dosadašnjem dijelu kvalifikacija Luksemburg i Crna Gora imaju identičan učinak u grupi H (tri pobjede i poraz), Švajcarska ima dvije pobjede i dva poraza, dok je selekcija Bosne i Hercegovine bez trijumfa u četiri meča.&nbsp;

1084x550

Škerović objavila širi spisak igračica za posljednji ciklus kvalifikacija za EP

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras od Luksemburga 71:49, u utakmici trećeg kola H grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
To je prvi poraz crnogorskih košarkašica u kvalifikacijama, nakon dva startna trijumfa protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu 91:70 i Švajcarske u Igalu 85:61. 
 
Luksemburg je zabilježio treći trijumf. 
 
Crna Gora je, osim početnih 4:0, konstantno bila u zaostatku, a na nešto manje od sedam minuta do poluvremena prvi put je razlika bila dvocifrena. 
 
Luksemburg je do velikog odmora stigao i do plus 18 (46:28). 
 
U trećoj četvrtini je bilo minus 25, potom i maksimalnih 29 (67:38). 
 
Najefikasnija u pobjedničkoj selekciji bila je 
Amanda Bruk Kejhič sa 32 poena. 
 
U crnogorskoj selekciji dvocifrene su bile 
Dragana Živković sa 16 i Bojana Kovačević sa 11 poena. 
 
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u nedjelju u Baru duelom sa Bosnom i Hercegovinom.

Ubjedljiv poraz crnogorskih košarkašica u Luksemburgu

Crna Gora nas podržava i u dobrim, &nbsp;ali i u lošim trenucima, pa predstavlja čast i zadovoljstvo nastupati u reprezentaciji, jer mi u suštini samo i &nbsp;zbog toga igramo, jer nijedan igrač od reprezentacije nema finansijske koristi. Imamo osnove uslove za rad i imamo poštovanje crnogorske javnosti i to je taj najljepši vid sporta…Da nema tog poštovanja ljudi možda ja sad ne bih bio ovdje, to je ono za šta igramo u reprezentaciji - kazao je emisiji Srećan dan, na Televiziji E, golman rukometne reprezentacije Crne Gore - Nebojša Simić.
Crnogorska &nbsp;rukometna reprezentacija počela je pobjedom kvalifikacije za &nbsp;EHF Euro &nbsp;2026.godine, &nbsp;pobijedivši Finsku rezultatom 29:28, a Nebojša Simić je i ovoga puta bio sjajan na golu sa četrnaest odbrana.
- Jako je lijepo započeti kvalifikacije sa pobjedom. Uvijek je teško kad imamo novog selektora i samo dva dana da se spremimo za utakmicu, protiv jedne ekipe koja je nama bila dosta nepoznata, međutim gledajući taj neki &nbsp;video njihov utakmica, dosta ekipa su namučili, čak su imali i protiv reprezentacije Srbije četiri gola prednosti šest minuta do kraja i onda je Srbija nakon serije 5:0 jedva uspjela da ih pobijedi. Njihova dobra igra nije slučajnost, ali vođeni sjajnom publikom i nekom timskom energijom u utakmici u kojoj je svaki igrač doprinio pobjedi, to je početak koji nas raduje i idemo optimistički u dalje kvalifikacije - rekao je Simić.
Pritisak je velik, kaže Simić, a zbog činjenice da je reprezentacija izgubila od Italije dvomeč pritisak se još pojačao, kako kaže, bili su pod moranjem i opterećenjem, nervozom, što je, kako kaže, rezultiralo pravljenjem nekih grešaka iz nesigurnost.
- Poslije utakmice previše misli je u glavi, jako se teško spava i izgubi se osjećaj vremena, jedan ili dva je ujutru, a čovjek ima osjećaj da je deset. Kad zatvoriš oči ne možeš sebe da isforsiraš da zaspeš jer ti se vraćaju slike sa utakmice, neka razmišljanja gdje sam mogao bolje, šta ne bilo, kako treba, kako je lijepo bilo proslaviti ovu odbranu…Previše je to emocija i ja uvijek loše spavam posle utakmice - istakao je Simić.
Iako živi u Njemačkoj, kaže Simić, upućen je u sve što se dešava u Crnoj Gori, pa ga tako i pogađaju sve loše stvari koje se dešavaju, a naročito, ističe on, vršnjačko nasilje, jer je njegova namjera da se vrati i sa svojom porodicom živi u Crnoj Gori.
- Hoću sjutra da mi se &nbsp;dijete kad krene u školu osjeća sigurno i onda kad čitam neke stvar baš me iskreno pogađaju. Nadam se da ćemo svi kao kolektiv &nbsp;tu situaciju poboljšati u budućnosti, da će se to dovesti u red. Što se sporta tiče imamo stvarno lijepu konekciju sa ljudima, sa navijačima, sa svima. Osjeća se čovjek baš kao reprezentativac. Kad dođe u svoju državu prepoznaju te ljudi, pozdrave i hoće da se slikaju s tobom i to je jako lijep osjećaj, jer sam nekad bio ja taj koji jurio. Jurio sam Gorana Stojanovića mog kolegu &nbsp;iz Bara, on mi je bio fenomenalan, sve ostale reprezentativce, Zorana Roganovića, Draška Mrvaljevića i ostale. Gledao sam ih na televiziji, a kasnije sam im se sa osamnaest godina priključio i za mene je to bio tad taj neki wow faktor. Drago mi je tako kad mi prilaze djeca, jer će sjutra neko, upravo od te djece doći na moje mjesto ili, možda, nadam se da ću igrati još neki niz godina, će mi se i priključiti - istako je Simić.
Pokušava da savjetuje i usmjeri mlađe igrače, poručuje Simić, jer je jako teško da odu iz Crne Gore i nađu adekvatni angažman, zbog nedostatka, dodaje on, profesionalne lige i izostanka crnogorskih timova iz evropskih takmičenja.
- Uvijek se mora napraviti neki ekstra napor da bi se pomoglo igračima, koji su talentovani, da bi uopšte došli u situaciju da pokažu taj talenat. Pokušavam, zajedno sa svojim menadžerom i svojim konekcijama, priključim toj nekoj priči i da probam da pomognem mlađim igračima da nađu adekvatan angažman, a nakon toga je na njima da pokažu mogu li ili ne mogu - poručio je Simić.
Za sebe golman &nbsp;kaže da dolazi iz naroda, te nema neki ego i neko distanciranje od ljudi, voli da popriča sa sa svakim i da sasluša svakoga.
- Nijesam neko ko klima glavom i ko se slaže, uvijek kažem svoje mišljenje, nemam neki filter i uvijek kažem šta mislim, a ljudi to, po mom mišljenju, cijene. Reprezentacija je imala i uspone i padove, a sad baš osjećamo kao zdrav kolektiv i cijela Crna Gora nas podržava i u dobrim, &nbsp;ali i u lošim trenucima, pa predstavlja čast i zadovoljstvo nastupati u reprezentaciji, jer mi u suštini samo i &nbsp;zbog toga igramo, jer nijedan igrač od reprezentacije nema finansijske koristi. Imamo osnove uslove za rad i imamo poštovanje crnogorske javnosti i to je taj najljepši vid sporta…Da nema tog poštovanja ljudi možda ja sad ne bih bio ovdje, to je ono za šta igramo u reprezentaciji - zaključio je Simić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0MdhsAEGtdQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simić: Uvijek je lijepo započeti kvalifikacije pobjedom

Fudbaleri Budućnosti nastup na evropskoj sceni ove sezone završili su u drugom kolu kvalifikacija za omladinsku Ligu šampiona. 
 
Budućnost je večeras u Podgorici, u revanš meču, poražena od Trabzonspora 5:2. 
 
Turski predstavnik dobio je i prvi meč na stadionu Šenol Guneš u Trabzonu rezultatom 3:1. 
 
Konačan ishod podgoričkog duela ne pokazuje i realnu sliku prikazanog na Gradskom stadionu, jer je Budućnost prikazala dobar fudbal i bila dominantna u prvom poluvremenu. 
 
Domaćin je kod rezultata 1:0 imao pet zicera, a turski golman prvo poluvrijeme završio je sa deset odbrana. 
 
Talenti Budućnosti nijesu izdržali u drugom poluvremenu, umor je učinio svoje jer su četvorica igrača koji su juče igrali protiv Igala morali biti zamijenjei početkom drugog poluvremena. 
 
Budućnost je povela golom Danila Vukanića u 32. minutu. 
 
Izjednačio je Jigit Kemal Turan u 45, a vođstvo gostima donio je Poiraz Jıldırım u 48. minutu. 
 
On je bio strijelac pogodaka u 49. i 63, dok je na 5:1 povisio Onuralp Ćakıroglu u 82. minutu. 
 
Konačan rezultat postavio je Vukanić u 85. minutu. 
 
Budućnost je na startu kvalifikacija eliminisala Dinamo iz Tbilisija, dok je Trabzonspor bio slobodan.

Trabzonspor pobijedio i u revanšu

Vozač Ferrarija Šarl Lekrler &nbsp;osvojio je četvrtu uzastopnu pol-poziciju na stazi u Bakuu, pobijedivši Oskara Piastrija u kvalifikacijama za Veliku nagradu Azerbejdžana, dok je McLarenov vozač Lando Norris doživio dramu eliminacije u prvoj kvalifikacionoj rundi (Q1).
Lekler je postavio blistav krug s vremenom od 1m 41.365s i završio čak tri desetinke ispred drugoplasiranog Piastrija u finalnoj Q3 fazi, čime je pol-pozicijima iz 2021, 2022. i 2023. godine dodao još jednu na ovoj stazi. Njegov timski kolega Karlos Sajnc završio je kvalikfikacije na trećem mjestu.
Red Bull je pokazao brzinu tokom kvalifikacija, ali je na kraju morao da se zadovolji četvrtim i šestim mjestom, sa dvostrukim pobjednikom Azerbejdžana Serhiom Perezom ispred Maksa Ferstapena, dok je Džordž Rasel &nbsp;postavio svoj Mercedesov bolid na petu poziciju.
Luis Hamilton je imao problema sa podizanjem temperature guma, što ga je dovelo tek do sedme pozicije, dok je Fernando Alonso zauzeo osmu poziciju za Aston Martinom, dok su vozači Williamsa, Franko Kolapinto i Aleks Albon, upotpunili prvih deset pozicija u Q3 na 9. i 10. mjestu.
Oli Berman je zamalo propustio priliku da uđe u borbu za pol-poziciju, završivši desetinku iza Albona u Q2, što je izazvalo frustriranu poruku preko radija kada se vratio u boks, iako je nadmašio svog iskusnijeg timskog kolegu iz Haasa, Nika Hulkenberga.&nbsp;
Vozač drugog tima Red Bulla Juki Cunoda i Alpineov Pier Gasli morali su da se zadovolje sa pozicijama 12 i 13, pri čemu je Cunoda dobio kaznu zbog prebrze vožnje u boksu, dok su Hulkenberg i Aston Martinov Lens Strol bili najsporiji u drugom dijelu kvalifikacija.
Za Norisa su kvalifikacije bila katastrofalne, jer će startovati sa 17. pozicije – odmah iza bivšeg timskog kolege Danijela Rikarda – nakon eliminacije u Q1, pošto je agresivno prošao preko ivičnjaka i susreo se sa sporim Estebanom Okonom u posljednjem sektoru.
Kick Sauber dvojac Valteri Botas i Žou Guanju završili su na 18. i 19. mjestu, s tim da će Žou svakako startovati posljednji, dok je Okon završio na 20. mjestu nakon što mu je Alpinin bolid ponovo usporio u završnim trenucima prve faze kvalifikacija.

Lekler bio brži od Piastrija za pol-poziciju u Azerbejdžanu, šokantna eliminacija Norisa u Q1

Glavni berzanski indeksi na Volstritu danas su trgovanje završili s velikim gubicima, najvećim jednodnevnim padom u procentima od marta 2020., pošto su carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp podstakle strah od opšteg trgovinskog rata i globalne recesije.
U šoku kakav nije viđen od izbijanje pandemije korona virusa koja je srušila ekonomije širom svijeta, investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnost državnih obveznica, pošto je Tramp uveo carinu od 10 odsto na većinu uvoza iz SAD i mnogo veće namete desetinama drugih zemalja.
Carine, koje bi mogle da naruše globalni trgovinski poredak, ističu oštru promjenu u odnosu na raspoloženje prije samo nekoliko mjeseci kada je obećanje politike povoljne za biznis pod Trampovom administracijom dovelo do rekordnih vrijednosti američkih akcija.
Rasprodaja akcija odražava novu ekonomsku realnost, uz zabrinutost kako će druge zemlje reagovati na Trampove carine.
Kina je obećala odmazdu, kao i Evropska unija, koja se suočava s carinom od 20 odsto. Južna Koreja, Meksiko, Indija i nekoliko drugih trgovinskih partnera naveli su da zasad neće uvoditi kontramjere dok traže ustupke prije nego što carine stupe na snagu 9. aprila.
Prema preliminarnim podacima, indeks S&amp;P 500 je izgubio 4,85 odsto vrijednosti, dok je Nasdak pao za 5,99 odsto, a Dau Džons za 3,98 odsto.
Akcije tehnoloških kompanija koje su bile u porastu pretrpjele su veliki pad nakon što su poslednjih nekoliko godina gurale Volstrit na rekordno visoke nivoe.
Američke akcije su u padu otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a S&amp;P 500 i Nasdak su već prethodno pali za 10 odsto s nedavnih rekordnih nivoa, čime su ušli u takozvanu korekciju, pošto su investitori uračunali ekonomsku štetu od carina.
Međutim, nivo carina koje je Tramp najavio sinoć je prevazišao očekivanja pa je odmah posle njegove najave krenuo dodatni pad.
Trgovci povećavaju očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope četiri puta ove godine, počevši sa smanjenjem za četvrtinu poena u junu.
Velike padove su doživjele i kompanije koje prodaju obuću i odjeću, pošto je Tramp uveo velike carine u zemljama gdje imaju veliku proizvodnju, poput Vijetnama, Indonezije i Kine.
Gubitke su zabilježile i velike banke kao što su Sitigrup, Benko of Amerika i Džej Pi Morgan Čejs, budući da su osjetljive na ekonomske rizike.
Indeks Rasel 2000 u kojem su manje tržišno vrijedne kompanije u SAD takođe je zabilježio veliki gubitak – 6,6 odsto, što naglašava zabrinutost za zdravlje američke privrede.

Veliki pad na Volstritu iz straha da će Trampove carine izazvati recesiju

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije saopštilo je da je preduzelo pojačane mjere biosigurnosti i postavilo dezobarijere za teretna i putnička vozila na graničnom prelazu Horgoš s obzirom na visok rizik od unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju iz Mađarske i Slovačke, piše FoNet.
Sva vozila koja iz Mađarske ulaze u Srbiju preusmjeravaju se na dezobarijere radi sprovođenja neophodnih mjera dezinfekcije, a pored toga, na tom graničnom prelazu pripremljeni su i posebni punktovi za detaljniju dezinfekciju transportnih sredstava.
Na punktovima se vrši ručno ili mašinsko prskanje vozila, što omogućava temeljnu dezinfekciju cjelokupnog transportnog sredstva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primjenjuju rigorozne biosigurnosne mere.
U saopštenju se ističe da je iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi bolesti strogo zabranjen uvoz goveda, svinja, ovaca i koza, kao i proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i hranu koja je namjenjena za putnike.

Na Horgošu pojačane mjere zbog visokog rizika unošenja životinjske bolesti iz Mađarske i Slovačke

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da će, osim Njemačke i Austrije, biti još zemalja koje će uvesti sankcije najvišim zvaničnicima Republike Srpske, s predsjednikom ovog bh. entiteta Miloradom Dodikom na čelu.
Večeras je potvrđeno da su Njemačka i Austrija uvele zabranu ulaska u te zemlje Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i premijeru RS Radovanu Viškoviću.
Upitan zašto oni još nisu privedeni, pošto je za njima raspisana centralna potjernica suda BiH, jer se nisu odazvali na poziv državnog tužilaštva koje ih sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, Konaković je rekao da je riječ o stvarima koje se odnose na oblast bezbjednosnih agencija i pravosuđa.
-Snažno podržavamo njihov razum da ne dozvole Dodiku da eventualno nekim konfliktom, koji može buknuti, sakrije sebe i svoje postupke… Ljudi iz agencija i eksperti znaju da je to ozbiljno strateško planiranje, smanjenje rizika, prati se kretanje i prave se planovi - naveo je Konaković.
Prema njegovim riječima, danas se nekoliko timova bavi Dodikom, koji nije siguran ni na prostoru Republike Srpske.
- Uvjeren sam da će biti sigurno uhapšen ili će odabrati opciju bijega kao alternativu za nedjela koja je počinio - rekao je Konaković za dnevnik Televizije Federacije BiH (FTV).
Govoreći o odbijanju Interpola da za Dodikom i Stevandićem raspiše međunarodnu potjernicu, on je ocijenio da Dodik to predstavlja kao „neku vrstu pobjede“, dodavši da „time nije izbrisano djelo“.
„On malo hrabri ljude oko sebe – evo, vidite da to što radim nije ništa…. Čekaju ga nove sankcije, zabrane i konfiskacija imovine, koje ima puno i u zemljama EU, to provjereno znam. Mislim da vrlo brzo neće moći računati na tu imovinu - naglasio je Konaković.
Govoreći o Dodikovom nesmetanom prelasku državne granice, on je rekao da Dodik „sigurno ima lojaliste koji će mu pomoći i dići neku rampu da se prošunja“.

Konaković: Biće još zemalja koje će uvesti sankcije Dodiku, on će biti uhapšen ili će pobjeći

Kanadski premijer Mark Karni (Carney) najavio je danas carine od 25 odsto na uvoz nekih američkih automobila, nekoliko sati nakon što su SAD uvele slične mjere.
Kanadska carina cilja na "sva vozila uvezena iz SAD koja nisu u skladu" sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom, rekao je Karni.
Novi šef kanadske vlade, koji je prošlog mjeseca zamijenio Džastina Trudoa (Justin Trudeau), nije precizirao na koji će obim američkog uvoza uticati ta mjera.
Kanada je pošteđena novog talasa carina koje je u srijedu najavio američki predsjednik Donald Tramp (Trump) protiv gotovo svih zemalja svijeta, koje se sada suočavaju sa carinom od najmanje 10 odsto na svu njihovu prodaju u SAD.
Međutim, Otava, najveći trgovinski partner Vašingtona, od danas je na meti dodatnih američkih carina na čelik i aluminijum, kao i na automobile.
Čim je ta mjera stupila na snagu, peti po veličini proizvođač automobila na svijetu, Stelantis, najavio je dvonedjeljnu obustavu proizvodnje u svojoj kanadskoj fabrici.
Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik "izazvaće poremećaj u svjetskoj ekonomiji", rekao je Karni.
- Globalni trgovinski sistem usidren u SAD i na koji se Kanada oslanja od kraja Drugog svjetskog rata više ne postoji - rekao je kanadski premijer.
Prema njegovim riječima, završen je period od 80 godina u kojem su SAD prihvatile vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji, stvarale saveze zasnovane na povjerenju i međusobnom poštovanju i zagovarale slobodnu trgovinu robom i uslugama.
Karni se u nedavnom telefonskom razgovoru sa Trampom dogovorio da razgovaraju o budućnosti bilateralne trgovine poslije parlamentarnih izbora u Kanadi 28. aprila.

Kanada uvodi carine od 25 odsto na uvoz američkih automobila

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: kvalifikacije