Posjeta nije bila najavljena iz bezbjednosnih razloga, kao i uoči sličnih prethodnih putovanja. Njemački ministar finansija i potpredsjednik Vlade, socijaldemokrata Lars Klingbajl, stigao je specijalnim vozom u Kijev u ponedjeljak ujutro u pola sedam.&nbsp;
Početkom ove sedmice njemačka Vlada želi da pošalje jasne poruke o politici prema Ukrajini - Ukrajincima koji su pod pritiskom Rusije, obezbijediće punu podršku i pokazati im da je njemačka i evropska zainteresovanost velika. Iako još postoji više neriješenih nego riješenih pitanja.
<h2>Dugo su socijaldemokrate bili tihi</h2>
Za Larsa Klingbajla pružila se prilika da pokaže da i socijaldemokrate, manji od dva koaliciona partnera u novoj njemačkoj Vladi, podržavaju kurs spoljne politike konzervativnog kancelara Fridriha Merca.&nbsp;
Naime, protekle nedjelje su bile obilježene posjetama i inicijativama šefa Vlade. Vrhunac je bila Mercova posjeta američkom predsjedniku Donaldu Trampu sa drugim evropskim liderima, koji su pratili susret ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Trampa. Od socijaldemokratskih ministara tih dana malo se čulo.
<h2>"Izuzetna dinamika"</h2>
Klingbajl je, nakon razgovora s ukrajinskim kolegom Serhijem Marčenkom, naglasio da Njemačka ostaje pri svojim zahtjevima: održivo primirje, uz jasne bezbjednosne garancije Ukrajini prije nego što prihvati bilo kakav sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Klingbajl je posljednji put bio u Ukrajini 2023. Nije bio član tadašnje vlade koju su sačinjavali socijaldemokrate, Zeleni i liberali.&nbsp;
Sada kaže da mu je bio lični prioritet da dođe u Ukrajinu kao potpredsjednik Vlade i ministar finansija.&nbsp;
- Bio sam ovdje i ranije kao predsjednik partije prije dve godine, ali sada dolazim i u novoj funkciji. A to se dešava baš u periodu kada se razvija velika dinamika i vode se brojne rasprave u političkom prostoru. To nije bilo planirano - rekao je Klingbajl.
Potpredsjednik njemačke Vlade je dodao da je njegovo putovanje detaljno dogovoreno sa kancelarom.
<h2>Brojne inicijative na čekanju</h2>
I zaista ovo putovanje u Kijev predstavlja uvod u niz sastanaka u narednim danima, na kojima će takođe biti riječi o budućnosti Ukrajine.&nbsp;
U srijedu, Merc putuje sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i predsjednikom &nbsp;Francuske Emanuelom Makronom u Moldaviju. U petak u Tulonu zasijeda Francusko-njemački savjet ministara koji će se ponovo baviti bezbjednosnim i odbrambenim pitanjima, kao i daljim razvojem rata u Ukrajini.
U Kijevu je Klingbajl naglasio da će Njemačka nastaviti da podržava projekte naoružavanja u Ukrajin. Ove i naredne godine predviđeno je po devet milijardi eura u budžetu njemačkog ministra finansija. Novac koji „nije sporan", kako Klingbajl uvjerava sagovornike.&nbsp;
Možda je trenutno najvažnije za Ukrajince da će Njemačka da se priključi evropskim bezbjednosnim garancijama Ukrajini, i to i sa eventualnim trupama.&nbsp;
- U ove tri i po godine trajanja rata pokazali smo da se ne izvlačimo, već da stojimo uz Ukrajince. I to će važiti i za bezbjednosne garancije - rekao je Klingbajl.
<h2>Da li će biti bezbjednosnih garancija?</h2>
To je još najvažnije pitanje za Kijev: Primirje, zatim vojne bezbjednosne garancije, pa eventualni pregovori s ruskim agresorom.&nbsp;
Iako iz Moskve dolazi lapidaran odgovor da vojnika iz zemalja Evropske unije ili NATO-a u Ukrajini neće biti.&nbsp;
Neizvjesno je da li će doći do predloženog sastanka predsjednika Rusije i Ukrajine, kako je predložio američki predsjednik Donald Tramp.
<h2>Oprezni optimizam u Berlinu</h2>
Koliko je stvarno ozbiljan plan Vladimira Putina oko mogućeg mirnog rješenja nije jasno. Napadi na Ukrajinu nastavili su i na dan Klingbajlove posjete.&nbsp;
Ipak, portparol njemačkog kancelara Merca, Štefan Kornelijus, voljan je da uoči kretanje u pravom smjeru.&nbsp;
On je u ponedjeljak u Berlinu rekao da je "stalno optimističan".&nbsp;
- Vjerujem da je proces koji ste opisali prošao kroz niz peripetija u posljednjih nekoliko nedjelja i dobio na jasnoći. U svim ovim procesima radi se o tome da se istraži spremnost Rusije za mir - naveo je Kornelijus.
Upravo se o tome radi prilikom posjete Larsa Klingbajla Ukrajini. Ali on kaže i to da se Njemačka sprema za sve scenarije, pa i za nastavak rata na neodređeno vrijeme.&nbsp;
Svakako je više otvorenih nego riješenih pitanja i to će vjerovatno još neko vrijeme biti tako, piše Dojče vele.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Klingbajl u Kijevu: Podrška Ukrajini ne posustaje

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, u izvještajima se sve češće pojavljuje i njen mali susjed na jugu - Republika Moldavija. U proljeće 2022. činilo se da bi Rusija uskoro mogla izvršiti invaziju i na Moldaviju. Zauzimanjem vojnog gotovo potpuno nezaštićene teritorije, Ukrajina bi bila primorana da vodi rat na dva fronta, a Rusija bi stajala na jugoistočnoj granici NATO-a i Evropske unije, piše Dojče vele.
Zbog toga evropski političari, među njima i njemački, posvećuju Republici Moldaviji više pažnje nego ikada ranije.&nbsp;
Moldavija je zajedno s Ukrajinom u junu 2022. godine, što je bio gest solidarnosti, dobila status kandidata za članstvo u EU. Neke evropske zemlje, posebno Njemačka, pružaju Moldaviji i vojnu pomoć.&nbsp;
Na Dan nezavisnosti 27. avgusta u tu zemlju putuju njemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsjednik Emanuel Makron i poljski premijer Donald Tusk - što je istorijski gest.
Za neupućene, međutim, mnogo toga je zbunjujuće: Zašto je službeni jezik Moldavije rumunski? Šta je pozadina sukoba u Pridnjestrovlju? I ko su Gagauzi? Evo odgovora na najvažnija pitanja.
<h2>Kako je Moldavija postala samostalna država?</h2>
Najveći dio današnje teritorije Moldavije, prostor između rijeka Dnjestar i Prut, istorijski je pripadao Kneževini Moldaviji, čiji se zapadni dio danas nalazi u Rumuniji.&nbsp;
Istorijski naziv za područje između Dnjestra i Pruta, Besarabija, potiče od srednjovjekovne vladarske dinastije Basarab. Rusija je 1812. anektirala ovo područje, a do 1917. bilo je dio Ruskog Carstva. Krajem 1917. proglašena je nezavisna moldavska republika.
Godinu kasnije izjasnila se za pripajanje Rumuniji. Staljin je, nakon sklapanja pakta sa Hitlerom, 1940. godine ponovo anektirao Besarabiju i od nje, zajedno s djelovima već postojeće moldavske autonomne sovjetske republike na istočnoj obali Dnjestra, stvorio posebnu sovjetsku republiku. Ona je 27. avgusta 1991, nekoliko dana nakon moskovskog puča, proglasila nezavisnost.
<h2>Moldavija ili Moldova?</h2>
Naziv Moldova potiče od latinskog imena srednjovjekovne kneževine, ali je kao naziv za državu u modernom kontekstu povezan s ruskim &nbsp;i sovjetskim fonetskim prevodom „Moldavija", što podsjeća na staljinistički period masovnih ubistava, deportacija i brutalne politike rusifikacije.
Država se u zvaničnim dokumentima i natpisima naziva Republika Moldova, a njeni zvaničnici insistiraju da se taj naziv poštuje.
<h2>Koje etničke grupe žive u Moldaviji?</h2>
Moldavci danas čine oko tri četvrtine od približno 3,4 miliona stanovnika. Govore dijalektom koji se fonetski blago razlikuje od rumunskog jezika, ali gramatički i leksički gotovo ne odstupa od standardnog rumunskog, osim što sadrži nekoliko regionalizama.&nbsp;
Najveća nacionalna manjina su Ukrajinci, zatim slijede Gagauzi, Rusi, Bugari i Romi, a postoji i mali broj Poljaka i Njemaca.
<h2>Rumunski ili moldavski jezik?</h2>
Pošto je gotovo identičan rumunskom, moldavski nije priznat kao poseban jezik. Više od tri decenije, međutim, postojala je politički motivisana rasprava o nazivu službenog jezika - do 2023. godine u Ustavu je taj jezik bio naveden kao moldavski.&nbsp;
Neki bivši predsjednici su, na primjer, insistirali na tome da govore moldavski, a ne rumunski. Još 2013. Ustavni sud je presudio da je naziv jezika rumunski. U pisanom obliku se u zemlji isključivo koristi standardni rumunski, slično kao što se u Austriji koristi standardni njemački.
<h2>Diskriminacija onih koji govore ruski?</h2>
Iako nije bio službeni jezik, ruski je nakon nezavisnosti 1991. dugi niz godina u gradovima i pojedinim regijama bio dominantan jezik za komunikaciju, dok je rumunski imao reputaciju „kuhinjskog" i „seljačkog" jezika.&nbsp;
Diskriminacija stanovništva koji su govorili ruski nikada nije postojala, a ne postoji ni danas. Iako je znanje rumunskog propisano za državne službenike i određene profesije u javnom sektoru, neki to još ne ispunjavaju.&nbsp;
Moldavija, međutim, ne uvodi sankcije nego nudi besplatne kurseve rumunskog jezika.
<h2>Šta je suština sukoba u Pridnjestrovlju?</h2>
Kada je u periodu od 1989. do 1991. u moldavskoj socijalističkoj sovjetskoj republici sve više jačao pokret nacionalnog rumunskog preporoda, u Komunističkoj partiji izbili su sukobi između reformista, koji su se priklonili novom nacionalnom pokretu i tvrdolinijaša, odanih Moskvi. &nbsp;
Ovi posljednji su u Pridnjestrovlju (Transnistriji), na istočnoj obali Dnjestra, &nbsp;još prije nezavisnosti Moldavije, proglasili separatistički režim.
Kao razlog su naveli navodnu diskriminaciju onih koji govore ruski jezik i otpor mogućem ujedinjenju s Rumunijom. Kada su moldavska vojska i bezbjednosne snage u proleće 1992. pokušale da uklone separatiste, umiješala se ruska vojska, koja je tu bila stacionirana još iz sovjetskog vremena. Tako je Rusija počela svoj prvi postsovjetski rat protiv jedne nezavisne države.
Nakon završetka borbi u ljeto 1992. uspostavljeno je do danas važeće primirje, a u Pridnjestrovlju se konsolidovao režim sličan diktaturi, koji nije međunarodno priznat, a nije ga priznala čak ni Rusija.&nbsp;
Režim vode bivši i djelimično još aktivni ruski obavještajci, a finansirao se uglavnom ruskim isporukama gasa koje je plaćala Moldavija. Nakon gotovo potpunog prestanka isporuka gasa početkom 2025, budućnost regije je neizvesna.&nbsp;
Iako Moldavci u Pridnjestrovlju čine relativnu većinu stanovništva, ruski jezik je faktički jedini jezik, na kojem se odvija komunikacija. Pisanje rumunskog (moldavskog) latinicom u Pridnjestrovlju (Transnistriji) je zabranjeno.
<h2>Gagauzija i Gagauzi</h2>
Gagauzi su pravoslavna, hrišćanska etnička grupa, koja govori turski i broji oko 200.000 pripadnika. Oko 150.000 njih živi na jugu Moldavije. U 18. i 19. vijeku doselili su se sa područja današnje Bugarske.&nbsp;
Nakon sticanja nezavisnosti Moldavije 1991. među političkim predstavnicima Gagauza pojavile su se težnje ka nezavisnosti, koje su 1994. okončane donošenjem Statuta autonomije Gagauzije.&nbsp;
Riječ je o jednom od statuta sa najvećom autonomijom u Evropi, samo u oblasti spoljne, bezbjednosne i monetarne politike Gagauzija je podređena centralnoj vlasti u Kišinjevu.
Iako su i sami bili žrtve ruske i sovjetske politike asimilacije i represije, Gagauzi danas uglavnom govore ruski i većinski su proruski orijentisani, što dovodi do povremenih sukoba sa centralnom vlašću.
<h2>Duga ruka Moskve</h2>
Decenijama su ruske isporuke gasa, kao i proizvoljne zabrane uvoza moldavskih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, bili glavni instrumenti kojima je Kremlj primoravao Moldaviju na prorusku politiku. To je u međuvremenu prestalo, jer se Moldavija ekonomski odvojila od Moskve.
Umjesto toga, Rusija je posljednjih godina intenzivirala svoju hibridnu i propagandnu borbu preko proruskih stranaka i političara poput Ilana Šora. Koliko je ta strategija bila uspješna pokazao je rezultat referenduma u jesen 2024, na koiem se tijesna većina stanovnika opredijelila za EU.
<h2>Ponovno ujedinjenje s Rumunijom?</h2>
Oko 860.000 građana Moldavije ima i rumunsko državljanstvo - otprilike četvrtina svih državljana. Među njima i aktuelna predsjednica Maia Sandu.&nbsp;
Razlog kod većine su sloboda kretanja i putovanja i mogućnosti zapošljavanja u EU, jer mnogi Moldavci rade u inostranstvu. Ponovno ujedinjenje Moldavije i Rumunije, međutim, nije realno ni kratkoročno ni srednjoročno - prema anketama iz sredine 2025. oko 60 odsto Moldavaca bilo bi protiv toga, uključujući i mnoge građane koji su lojalni Rusiji i koji govore ruski.
U Rumuniji je rasprostranjen osjećaj kulturne nadmoći u odnosu na Moldavce, dok u Moldaviji postoji sjećanje na vrijeme Velike Rumunije, kada je Besarabija smatrana zaostalom provincijom u koju su državni činovnici odlazili po kazni.&nbsp;
Ipak, zbog zajedničke istorije, kulture i jezika putevi dve države će se ubuduće sve više približavati - hoće li to dugoročno dovesti i do ujedinjenja, ostaje otvoreno.

Moldavija između moskovskog nasljeđa i težnje ka EU

Nakon pet dana kasno sinoć postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori, potvrdio je za Portal Analitika predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović.
- Postigli smo dogovor. Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović.&nbsp;
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;
Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od pet do 20, a najviša dnevna od 24 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je 50 odsto carine na većinu indijskog izvoza u SAD, ispunjavajući raniju prijetnju da će kazniti Nju Delhi zbog kupovine jeftinije ruske nafte.
Carine su stupile na snagu u srijedu u ponoć po vašingtonskom vremenu, a stručnjaci upozoravaju da bi potez mogao ozbiljno pogoditi indijsku ekonomiju i dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja.
Samo početkom mjeseca na snazi su bile carine od 25 posto, ali je Tramp odlučio stopu udvostručiti, uz tvrdnju da Indija svojim uvozom ruske nafte indirektno finansira rat Moskve protiv Ukrajine.
Ovim potezom Indija se svrstava među zemlje s najvišim američkim carinama, uz Brazil, koji je takođe pogođen stopom od 50 odsto. Tramp je od povratka u Bijelu kuću u januaru značajno povećao carine na uvoz iz niza država, što je dodatno zateglo odnose sa saveznicima i rivalima, ali i povećalo strah od inflacije.
Indijski ministri tvrde da je njihova zemlja nepravedno izdvojena zbog trgovinskih veza s Moskvom te upozoravaju da će Nju Delhi, kao odgovor, vjerovatno ojačati saradnju s Rusijom i Kinom.
Prošle godine SAD je iz Indije uvezao robe u vrijednosti od 87,3 milijarde dolara. Sada većina tih proizvoda nosi visoke carine, osim određenih artikala poput pametnih telefona, koji su privremeno izuzeti.
Tramp je ranije izjavio na svojoj mreži Truth Social da ga ne zanima šta Indija radi s Rusijom.&nbsp;
- Mogu zajedno propadati koliko hoće - napisao je on.
U Indiji, pak, vlada prkosna atmosfera. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju domaće proizvode.
- Svi treba da slijedimo mantru kupovine samo ‘Made in India’ robe. Pritisak carina može rasti, ali mi ćemo ga podnijeti - poručio je on.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajne carine od 50 posto mogle smanjiti rast BDP-a ispod šest posto, dok konkurenti iz Turske, Tajlanda i drugih zemalja već preuzimaju dio američkog tržišta nudeći jeftiniju robu. Posebno pogođeni sektori su tekstil, nakit, dragulji i morski plodovi, dok oko 30 posto indijskog izvoza, uključujući farmaceutske proizvode i elektroniku, i dalje ostaje oslobođeno carina.
Federacija indijskih izvoznika upozorila je da su brojne fabrike tekstila već zaustavile proizvodnju jer su izgubile konkurentnost u odnosu na Kinu, Vijetnam i druge azijske zemlje.
Berze su reagovale padom – indeks Sensex u Mumbaiju spustio se za 1 posto, na 80.876 poena.
Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaišankar ocijenio je zahtjeve Vašingtona da se zaustavi kupovina ruske nafte “neopravdanim i neosnovanim”, podsjećajući da Evropa s Rusijom trguje daleko više od Indije.
Analitičari upozoravaju da, bez obzira na dalji tok trgovinskog spora, najveća šteta može biti nanesena povjerenju u odnose Vašingtona i Nju Delhija.
- Trump je ovo upropastio. Godine truda na izgradnji strateškog partnerstva sada su dovedene u pitanje. Trebaće dugo vremena da se sve ponovo izgradi, a vjerovatno neće dok je on na vlasti - izjavio je jedan visoki indijski trgovinski zvaničnik za kojeg se navodi da je želio ostati anoniman.
Indija je u međuvremenu intenzivirala kontakte s Moskvom i Pekingom, dok se najavljuje da će Vladimir Putin posjetiti Nju Delhi do kraja godine, a Modi će prisustvovati samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kini.
- Trenutna administracija u Vašingtonu možda bilježi rekord po broju autogolova u odnosima s ključnim partnerima u tako kratkom vremenu - ocijenio je analitičar Majkl Kugelman.

Tramp kaznio Indiju zbog kupovine jeftinije ruske nafte: "Upropastio je godine truda"

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: lars-klingbajl

Klingbajl u Kijevu: Podrška Ukrajini ne posustaje

Moldavija između moskovskog nasljeđa i težnje ka EU

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Danas do 33 stepena

Tramp kaznio Indiju zbog kupovine jeftinije ruske nafte: "Upropastio je godine truda"

PRATITE TVe UŽIVO