Selektorka ženske rukometne reprezentacije Suzana Lazović kazala je da je veliki broj tehničkih grešaka u duelu sa Norveškom učinio svoje, navodeći da je ponosna na svoje igračice.
Ona je nakon četvrtfinalnog duela Svjetskog prvenstva, u kojem je Crna Gora poražena 32:23, kazala je da su crnogorske rukometašice napravile 24 greške, a da je cilj bio da one budu svedene na minimum.
- Da smo imali polovinu manje i to bi bilo puno - rekla je Lazović u izjavi Televiziji Crne Gore.
Ona je naglasila da Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke koje su je predstavljale u Njemačkoj.
- Zbog svega, pa i zbog toga što su jedine koje su do sada na prvenstvu izgubile jednocifrenom razlikom od Norveške. Mogla je utakmica da bude bolja, da budemo bliži rezultatski, ali opet te tehničke greške. Radićemo da to promijenimo - rekla je Lazović.
Prema njenim riječima, djevojke su dale svoj maksimum do kraja.
- Uprkos bolesti i temperaturi, o čemu nijesmo pričale niti pričamo kao alibi, nego samo da su smogle snage i dale sve od sebe - kazala je Lazović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je od favorita Norveške u četvrtfinalu Svjetskog prevenstva u Dortmundu.
Norvežanke su slavile 32:23.
Lavice su dobro otvorile meč, međutim, Norvežanke su ubrzo uspjele da stvore razliku koju su čuvale do kraja meča.
Iako je odbrana lavica fukcionisala dobro, bilo je previše grešaka i nerealizovanih napada.
Ranije danas, jedan od favorita Njemačka je savladala Brazil 30:23.
Sjutra igraju Danska i Francuska, u drugom meču Holandija i Mađarska.

500x500

1250x600

1084x550

Norveška zaustavila ''lavice'': Naša reprezentacija poražena u četvrtfinalu

Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Očekivan ishod u Triru – crnogorske rukometašice su upisale drugu pobjedu na Svjetskom prvenstvu.
“Lavice” su opravdale ulogu favorita u duelu sa Paragvajem, slavile su 34:25, i to je ono što su morale da urade pred ključnu utakmicu u grupi.
Igraće je u nedjelju protiv Španije (18 sati), biće to direktan duel za prvo mjesto…
Tim Suzane Lazović je nešto sporije ušao u meč, ali brzo je uhvatio ritam i uvećavao prednost koja je poslije 20 minuta iznosila plus šest – 19:13.

"Lavice" rutinski protiv Paragvaja

Svjetsko prvenstvo kreće za dva dana, a sada je i poznato i saa kojim snagama Crna Gora putuje u Njemačku.
Selektorka rukometašica Crne Gore Suzana Laazović objavila je konačan spisak od 17 igračica za Mundijal, a na njemu se nalaze i četiri debitantkinje -Marija Marsenić, Andrea Škerović, Marija Božović i Elena Mitrović.
Od igračica sa početka priprema na spisku nisu Ivana Savić, Natalija Lekić i Martina Knežević.
Crna Gora SP otvara protiv Farskih Ostrva u srijedu od 20.30, a rivali u grupi su i Paragvaj i Španija.
Golmanke:
Armel Atingre
Marija Marsenić
Andrea Škerović
Krila:
Dijana Trivić
Ivona Pavićević
Nina Bulatović
Anastasija Marsenić
Pivotkinje:
Tatjana Brnović
Ivana Godeč
Andrijana Tatar
Bekovi:
Đurđina Jauković
Matea Pletikosić
Itana Grbić
Marija Božović
Katarina Džaferović
Jelena Vukčević
Elena Mitrović

Suzana Lazović odabrala 17 lavica za SP

“Lavice” su na okupu, prvi put nakon aprila i dvije pobjede protiv Portugala koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo , a EHF sedmica je početak priprema za kvalifikacije za EHF Euro 2026 koje startuju u oktobru i Svjetsko prvenstvo krajem novembra, poručili su iz Rukometnog saveza Crne Gore.
Na spisku selektorke Suzane Lazović su &nbsp;igračice.
- Među njima je pet debitantkinja i to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta – golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivoti Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu- navode iz RSCG.
Ostale igračice na spisku su “lavice” koje su iznijele teret aprilskog baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila – EHF Euro 2024.
- Za septembarsku EHF sedmicu, selektorka Lazović ne može da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivota Ivanu Godeč, koje će pauzu u EHF Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode- kazali su iz Rukometnog saveza.

''Lavice'' na okupu: Lazović sastavila tim

Rukometašice Crne Gore slavile su 19:31 (11:14) &nbsp;protiv Portugala u Fafeu i time došle nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo.
Izabranice Suzane Lazović ubjedljivo su igrale u održavale prednost tokom čitavog meča.
Tanja Brnović postigla je šest golova, Matea Pletikosić pet, a Đina Jauković, Dijana Mugoša i Ivona Pavićević po četiri. Figueiredo je predvodila suparnice sa pet pogodaka.
Za Crnu Goru su večeras nastupile sve igračice koje su bile u protokolu, uključujući i debitantkinju Mariju Božović.
U prvom dijelu pratili smo zanimljivu igru, a što je bilo najbitnije - izabranice Suzane Lazović od početka su kontrolisale dešavanja na parketu. Pogotkom Ivane Godeč, nakon 18 minuta igre, Crna Gora je prvi put bila na plus tri, a uz tu je prednost i okončan prvi dio igre (11:14).
Na startu drugog poluvremena, vidjeli smo golove Brnović, Pletikosić i Pavićević 'lavice' su imale šest golova viška - 11:17. Sve je u tim momentima djelovalo kao egzibicija, pri čemu je Jauković neumorno asistirala saigračicama.
Kako su stvari na parketu izgledale, najbolje će reći podatak da je Portugal od 30. do 40. minuta postigao tek jedan gol, pa je na semaforu bilo 12:20. Meč je tada i prelomljen, te je do kraja ostalo da ispratimo uz koju će razliku Crna Gora slaviti - a ona je do kraja neprekidno rasla.

Crnogorske rukometašice slavile u Fafeu, nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo

Crna Gora gostuje Portugalu u prvom meču baraža 9. aprila, dok je revanš u „Bemaks areni“ u Podgorici tri dana kasnije. Biće to prvi zvanični mečevi naše reprezentacije nakon EHF Euro 2024 na kojem su naše djevojke osvojile osmo mjesto na prvom takmičenju pod vođstvom selektorke Suzane Lazović.
Za predstojeći dvomeč protiv Portugala, selektorka Lazović računa na 16 igračica, među kojima je 11 djevojaka koje su bile u sastavu na posljednjem EHF Euro 2024.
Nova imena u odnosu na kontinentalnu smotru su golmanka Marija Marsenić, bekovi Nada Ćorović, Ilda Kepić i Marija Božović, te desno krilo Anastasija Marsenić. Jedina debitantkinja je bek češke Kinžvarte - Božović.
Nakon EHF Euro 2024, reprezentativnu karijeru završile su Milena Raičević i Marina Rajčić, a za novu kapitenku tokom EHF sedmice u martu, izabrana je Đurđina Jauković, dok će njena zamjenica biti Tatjana Brnović.
Zbog problema sa leđima na spisku nema ljevoruke Tanje Ivanović, a pauzu oko reprezentativnih akcija napravila je Itana Grbić. Na spisku nema ni Nine Bulatović.

Lazović spremila ekipu za meč sa Portugalom, na spisku i nove igračice

Martovsko okupljanje predstavlja i početak priprema za baraž protiv Portugala za plasman na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Ovo je i prvo okupljanje "lavica" nakon Evropskog prvenstva na kojem su u decembru prošle godine osvojile osmo mjesto.
Selektorka Suzana Lazović u ovoj EHF sedmici na raspolaganju će imati 22 igračice.
Nova kapitenka "lavica" je Đurđina Jauković, a njena zamjenica će biti Tatjana Brnović, odlučeno je uoči prvog treninga.
- Bilo je vremena da uvidimo probleme sa kojima smo se susrele na prvenstvu, da malo popričamo sa igračicama, da vidimo koje stvari bi trebalo da promijenimo kako bismo već u baražu bile još bolje- istakla je Lazovićeva.
Prvi meč baraža na programu je 9. aprila u Portugalu, dok je revanš u Podgorici tri dana kasnije.
- Portugal nije nimalo laka reprezentacija, za mnogo jače selekcije je bila težak zadatak. Vjerujem u ekipu i da svaka djevojka zaslužuje da bude ovdje, te da će ove sedmice, ali i na narednim okupljanjima, opravdati očekivanja stručnog štaba- kazala je selektorka.
U odnosu na prvobitni spisak neće biti Jelene Radivojević koja je završila reprezentativnu karijeru, te Marte Batinović, Matee Pletikosić i Tanje Ivanović. Poziv su dobile Nataša i Nada Ćorović, te Elena Mitrović.
- Naravno, biće potrebno vrijeme da se poslože stvari. Neophodno je najmanje četiri godine, možda i mnogo više. Na svu sreću, mlade rukometašice Budućnosti su dobile šansu da igraju u Ligi šampiona i mislim da su pokazale dobre partije. S druge strane, dosta igračica olako dobija šansu za igranje u reprezentaciji, što ne stvara adekvatnu konkurenciju i samim tim ni kvalitet u mlađim selekcijama nije kao u generacijama koje su osvajale medalje. Vjerujem da će se vremenom izdići novi talenti i da će konkurencija biti veća. Možda ne možemo da računamo na neke od ovih mlađih djevojaka za april, ali su one budućnost crnogorskog rukometa i moramo da vidimo da li na njih možemo da se oslonimo- saopšteno je iz RSCG.
Na ovom okupljanju neće biti ni Itane Grbić, koja je zatražila pauzu od nastupa u dresu sa državnim grbom.
- Itana je 10 godina članica reprezentacije i razumljivo je da dođe do nekog momenta kada se želi pauza. Potpuno sam je podržala, nismo komentarisale do kada, ali vjerujem da svojim srcem i hrabrošću i svim što je pružala reprezentaciji nikada Crnu Goru neće ostaviti na cjedilu. Vjerujem da ćemo možda već i u aprilu moći da računamo na nju- istakla je Lazović.
Osvrnula se selektorka Lazović i na Jelenu Radivojević, koja je završila reprezentativnu karijeru.
- Teško mi je palo zato što i pred Evropsko prvenstvo i pred ovo okupljanje je rekla dan ili dva prije. Trebalo je da bude malo odgovornija prema stručnom štabu i crnogorskoj reprezentaciji. Što se tiče porodičnih stvari i razloga, uvijek sam tu da je podržim- zaključila je selektorka crnogorske reprezentacije.

Lavice na okupu: Đurđina Jauković nova kapitenka

Nakon dva poraza, naše rukometašice su se vratile na pobjednički put u duelu sa Poljskom. Razumljivo , selektorka "lavica" Suzana Lazović, bila je zadovoljna nakon meča, iako je istakla da ni danas nije sve u potpunosti bilo onako kako je zamislila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Flavice-srusile-poljsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svakoj ekipi je teško da se vrati nakon dva poraza. Svaka čast djevojkama, vratile smo se danas se iz minusa i slavile. Bilo je i grešaka, nismo ispoštovali sve iz svlačionice, ali to je sada manje bitno. Raduje me dan odmora, koji je pred nama - kazala je selektorka.
Još jednom se osvrnula na dva prethodna poraza...
- Nakon analize, mogu da kažem da smo mogle da dobijemo Mađarsku ili Francusku, ali to je sada iza nas. Okrećemo se Švedskoj - kazala je Lazović.
Marta Batinović je danas trasirala put ka pobjedi.
- Imamo dobar stručni štab, on je procijenio kad da damo priliku Marti. Ona je ovdje mogla da da veći doprinos, ali izlazi iz povrede. To je njena uloga, doprinijela je pobjedi stabilnošću i energijom - kazala je Suzana.
Na kraju grupne faze čekaju nas Šveđanke.
- Neće Šveđanke odustati, to nije njihov mentalitet. Da vidimo kako da ih napanemo, sve je na nama, ubijeđena sam u to - zaključila je selektorka.

Lazović: Svaka čast djevojkama, nije bilo lako da se vratimo nakon dva poraza

Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Više od 100 ljudi je poginulo uslijed obilnih kiša i poplava u Južnoj Africi, Mozambiku i Zimbabveu, a vlasti su upozorile da se očekuju još teži vremenski uslovi u nekoliko južnoafričkih zemalja.
Južna Afrika je prijavila najmanje 19 smrtnih ishoda na sjeveru zemlje, pošto su jake kiše, koje su počele prošlog mjeseca, dovele do velikih poplava.
Vlasti susjednog Mozambika saopštile su da su 103 osobe poginule tokom neobično teške kišne sezone. Uzrok smrti tih osoba se razlikuje - strujni udar od groma, utapanje u poplavama, kolaps infrastrukture usled nevremena i kolera.
Najveće poplave u Mozambiku bile su u centralnim i južnim regionima, gdje je pogođeno više od 200.000 ljudi, hiljade domova su oštećene, dok se desetine hiljada pripremaju za evakuaciju, saopštio je Svetski program za hranu.
U Zimbabveu su vlasti saopštile da je 70 ljudi poginulo, da je više od hiljadu domova uništeno u jakim kišama od početka godine, i da je došlo do kolapsa infrastrukture, uključujući škole, puteve i mostove.
Poplave su pogodile i ostrvsku državu Madagaskar, gdje je 11 ljudi poginulo u poplavama od kraja novembra, kao i države Malavi i Zambija.
Sistem SAD za rano upozoravanje na glad saopštio je da su poplave prijavljene ili da se očekuju u najmanje sedam južnoafričkih zemalja, moguće zbog prisustva klimatskog fenomena La Ninja, koji može da donese jake kiše u djelove jugoistočne Afrike.

Više od 100 mrtvih uslijed poplava u južnoafričkim zemljama

Arheolozi su u blizini Kopenhagena, u moreuzu Eresund koji povezuje Baltičko more i Kategat, otkrili ogromnu olupinu srednjovekovnog trgovačkog broda, najveću ikada pronađenu iz tog perioda.
Ostaci broda su "izuzetno očuvani" jer su vjekovima bili prekriveni pijeskom.
Brod, nazvan Svalget 2, dug je 28 metara, širok devet i visok šest metara, a mogao je da prevozi oko 300 tona tereta, piše danas njemački Bild navodeći da je sagrađen oko 1410. godine, ali da razlog njegovog potonuća još nije poznat.
- Ovo je značajno otkriće za pomorsku arheologiju. Brod nam pruža jedinstven uvid u konstrukciju i život posade na najvećim trgovačkim brodovima srednjeg vijeka - izjavio je vođa iskopavanja Oto Uldum.
Analize drveta pokazuju da daske potiču s teritorije današnje Poljske, a konstrukcija iz Holandije.
Olupina je izuzetno očuvana jer je vjekovima bila prekrivena pijeskom na dubini od 13 metara. Sačuvana je cela desna strana broda, od kobilice do palube.
Pronađeni su i ostaci drvenog stražnjeg zamka, zidana kuhinja sa posuđem i ličnim predmetima posade, kao i ostaci ribe i mesa.
Koge, brodovi karakteristični za period srenjeg veka severne Evrope i Baltika, poput Svalget 2 smatrani su superteretnjacima svog vremena jer su mogli da prevoze velike količine robe, a da njima upravljaju malobrojne posade.
Takvi brodovi su transportovali so, drvo, cigle i hranu širom sjeverne Evrope. Šta je brod prevozio još nije poznato, jer je teret nestao tokom vjekova.
Nema dokaza da je brod korišćen u vojne svrhe niti da je učestvovao u sukobima.

Otkrivena olupina najvećeg srednjovjekovnog trgovačkog broda u Danskoj

Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.
- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.
Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.
- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.
Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.
- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.

Tag: lavice