Selektorka ženske rukometne reprezentacije Suzana Lazović kazala je da je veliki broj tehničkih grešaka u duelu sa Norveškom učinio svoje, navodeći da je ponosna na svoje igračice.
Ona je nakon četvrtfinalnog duela Svjetskog prvenstva, u kojem je Crna Gora poražena 32:23, kazala je da su crnogorske rukometašice napravile 24 greške, a da je cilj bio da one budu svedene na minimum.
- Da smo imali polovinu manje i to bi bilo puno - rekla je Lazović u izjavi Televiziji Crne Gore.
Ona je naglasila da Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke koje su je predstavljale u Njemačkoj.
- Zbog svega, pa i zbog toga što su jedine koje su do sada na prvenstvu izgubile jednocifrenom razlikom od Norveške. Mogla je utakmica da bude bolja, da budemo bliži rezultatski, ali opet te tehničke greške. Radićemo da to promijenimo - rekla je Lazović.
Prema njenim riječima, djevojke su dale svoj maksimum do kraja.
- Uprkos bolesti i temperaturi, o čemu nijesmo pričale niti pričamo kao alibi, nego samo da su smogle snage i dale sve od sebe - kazala je Lazović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lazović: Crna Gora treba da bude ponosna na djevojke

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je od favorita Norveške u četvrtfinalu Svjetskog prevenstva u Dortmundu.
Norvežanke su slavile 32:23.
Lavice su dobro otvorile meč, međutim, Norvežanke su ubrzo uspjele da stvore razliku koju su čuvale do kraja meča.
Iako je odbrana lavica fukcionisala dobro, bilo je previše grešaka i nerealizovanih napada.
Ranije danas, jedan od favorita Njemačka je savladala Brazil 30:23.
Sjutra igraju Danska i Francuska, u drugom meču Holandija i Mađarska.

500x500

1250x600

1084x550

Norveška zaustavila ''lavice'': Naša reprezentacija poražena u četvrtfinalu

Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Očekivan ishod u Triru – crnogorske rukometašice su upisale drugu pobjedu na Svjetskom prvenstvu.
“Lavice” su opravdale ulogu favorita u duelu sa Paragvajem, slavile su 34:25, i to je ono što su morale da urade pred ključnu utakmicu u grupi.
Igraće je u nedjelju protiv Španije (18 sati), biće to direktan duel za prvo mjesto…
Tim Suzane Lazović je nešto sporije ušao u meč, ali brzo je uhvatio ritam i uvećavao prednost koja je poslije 20 minuta iznosila plus šest – 19:13.

"Lavice" rutinski protiv Paragvaja

Svjetsko prvenstvo kreće za dva dana, a sada je i poznato i saa kojim snagama Crna Gora putuje u Njemačku.
Selektorka rukometašica Crne Gore Suzana Laazović objavila je konačan spisak od 17 igračica za Mundijal, a na njemu se nalaze i četiri debitantkinje -Marija Marsenić, Andrea Škerović, Marija Božović i Elena Mitrović.
Od igračica sa početka priprema na spisku nisu Ivana Savić, Natalija Lekić i Martina Knežević.
Crna Gora SP otvara protiv Farskih Ostrva u srijedu od 20.30, a rivali u grupi su i Paragvaj i Španija.
Golmanke:
Armel Atingre
Marija Marsenić
Andrea Škerović
Krila:
Dijana Trivić
Ivona Pavićević
Nina Bulatović
Anastasija Marsenić
Pivotkinje:
Tatjana Brnović
Ivana Godeč
Andrijana Tatar
Bekovi:
Đurđina Jauković
Matea Pletikosić
Itana Grbić
Marija Božović
Katarina Džaferović
Jelena Vukčević
Elena Mitrović

Suzana Lazović odabrala 17 lavica za SP

“Lavice” su na okupu, prvi put nakon aprila i dvije pobjede protiv Portugala koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo , a EHF sedmica je početak priprema za kvalifikacije za EHF Euro 2026 koje startuju u oktobru i Svjetsko prvenstvo krajem novembra, poručili su iz Rukometnog saveza Crne Gore.
Na spisku selektorke Suzane Lazović su &nbsp;igračice.
- Među njima je pet debitantkinja i to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta – golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivoti Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu- navode iz RSCG.
Ostale igračice na spisku su “lavice” koje su iznijele teret aprilskog baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila – EHF Euro 2024.
- Za septembarsku EHF sedmicu, selektorka Lazović ne može da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivota Ivanu Godeč, koje će pauzu u EHF Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode- kazali su iz Rukometnog saveza.

''Lavice'' na okupu: Lazović sastavila tim

Rukometašice Crne Gore slavile su 19:31 (11:14) &nbsp;protiv Portugala u Fafeu i time došle nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo.
Izabranice Suzane Lazović ubjedljivo su igrale u održavale prednost tokom čitavog meča.
Tanja Brnović postigla je šest golova, Matea Pletikosić pet, a Đina Jauković, Dijana Mugoša i Ivona Pavićević po četiri. Figueiredo je predvodila suparnice sa pet pogodaka.
Za Crnu Goru su večeras nastupile sve igračice koje su bile u protokolu, uključujući i debitantkinju Mariju Božović.
U prvom dijelu pratili smo zanimljivu igru, a što je bilo najbitnije - izabranice Suzane Lazović od početka su kontrolisale dešavanja na parketu. Pogotkom Ivane Godeč, nakon 18 minuta igre, Crna Gora je prvi put bila na plus tri, a uz tu je prednost i okončan prvi dio igre (11:14).
Na startu drugog poluvremena, vidjeli smo golove Brnović, Pletikosić i Pavićević 'lavice' su imale šest golova viška - 11:17. Sve je u tim momentima djelovalo kao egzibicija, pri čemu je Jauković neumorno asistirala saigračicama.
Kako su stvari na parketu izgledale, najbolje će reći podatak da je Portugal od 30. do 40. minuta postigao tek jedan gol, pa je na semaforu bilo 12:20. Meč je tada i prelomljen, te je do kraja ostalo da ispratimo uz koju će razliku Crna Gora slaviti - a ona je do kraja neprekidno rasla.

Crnogorske rukometašice slavile u Fafeu, nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo

Crna Gora gostuje Portugalu u prvom meču baraža 9. aprila, dok je revanš u „Bemaks areni“ u Podgorici tri dana kasnije. Biće to prvi zvanični mečevi naše reprezentacije nakon EHF Euro 2024 na kojem su naše djevojke osvojile osmo mjesto na prvom takmičenju pod vođstvom selektorke Suzane Lazović.
Za predstojeći dvomeč protiv Portugala, selektorka Lazović računa na 16 igračica, među kojima je 11 djevojaka koje su bile u sastavu na posljednjem EHF Euro 2024.
Nova imena u odnosu na kontinentalnu smotru su golmanka Marija Marsenić, bekovi Nada Ćorović, Ilda Kepić i Marija Božović, te desno krilo Anastasija Marsenić. Jedina debitantkinja je bek češke Kinžvarte - Božović.
Nakon EHF Euro 2024, reprezentativnu karijeru završile su Milena Raičević i Marina Rajčić, a za novu kapitenku tokom EHF sedmice u martu, izabrana je Đurđina Jauković, dok će njena zamjenica biti Tatjana Brnović.
Zbog problema sa leđima na spisku nema ljevoruke Tanje Ivanović, a pauzu oko reprezentativnih akcija napravila je Itana Grbić. Na spisku nema ni Nine Bulatović.

Lazović spremila ekipu za meč sa Portugalom, na spisku i nove igračice

Martovsko okupljanje predstavlja i početak priprema za baraž protiv Portugala za plasman na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Ovo je i prvo okupljanje "lavica" nakon Evropskog prvenstva na kojem su u decembru prošle godine osvojile osmo mjesto.
Selektorka Suzana Lazović u ovoj EHF sedmici na raspolaganju će imati 22 igračice.
Nova kapitenka "lavica" je Đurđina Jauković, a njena zamjenica će biti Tatjana Brnović, odlučeno je uoči prvog treninga.
- Bilo je vremena da uvidimo probleme sa kojima smo se susrele na prvenstvu, da malo popričamo sa igračicama, da vidimo koje stvari bi trebalo da promijenimo kako bismo već u baražu bile još bolje- istakla je Lazovićeva.
Prvi meč baraža na programu je 9. aprila u Portugalu, dok je revanš u Podgorici tri dana kasnije.
- Portugal nije nimalo laka reprezentacija, za mnogo jače selekcije je bila težak zadatak. Vjerujem u ekipu i da svaka djevojka zaslužuje da bude ovdje, te da će ove sedmice, ali i na narednim okupljanjima, opravdati očekivanja stručnog štaba- kazala je selektorka.
U odnosu na prvobitni spisak neće biti Jelene Radivojević koja je završila reprezentativnu karijeru, te Marte Batinović, Matee Pletikosić i Tanje Ivanović. Poziv su dobile Nataša i Nada Ćorović, te Elena Mitrović.
- Naravno, biće potrebno vrijeme da se poslože stvari. Neophodno je najmanje četiri godine, možda i mnogo više. Na svu sreću, mlade rukometašice Budućnosti su dobile šansu da igraju u Ligi šampiona i mislim da su pokazale dobre partije. S druge strane, dosta igračica olako dobija šansu za igranje u reprezentaciji, što ne stvara adekvatnu konkurenciju i samim tim ni kvalitet u mlađim selekcijama nije kao u generacijama koje su osvajale medalje. Vjerujem da će se vremenom izdići novi talenti i da će konkurencija biti veća. Možda ne možemo da računamo na neke od ovih mlađih djevojaka za april, ali su one budućnost crnogorskog rukometa i moramo da vidimo da li na njih možemo da se oslonimo- saopšteno je iz RSCG.
Na ovom okupljanju neće biti ni Itane Grbić, koja je zatražila pauzu od nastupa u dresu sa državnim grbom.
- Itana je 10 godina članica reprezentacije i razumljivo je da dođe do nekog momenta kada se želi pauza. Potpuno sam je podržala, nismo komentarisale do kada, ali vjerujem da svojim srcem i hrabrošću i svim što je pružala reprezentaciji nikada Crnu Goru neće ostaviti na cjedilu. Vjerujem da ćemo možda već i u aprilu moći da računamo na nju- istakla je Lazović.
Osvrnula se selektorka Lazović i na Jelenu Radivojević, koja je završila reprezentativnu karijeru.
- Teško mi je palo zato što i pred Evropsko prvenstvo i pred ovo okupljanje je rekla dan ili dva prije. Trebalo je da bude malo odgovornija prema stručnom štabu i crnogorskoj reprezentaciji. Što se tiče porodičnih stvari i razloga, uvijek sam tu da je podržim- zaključila je selektorka crnogorske reprezentacije.

Lavice na okupu: Đurđina Jauković nova kapitenka

Nakon dva poraza, naše rukometašice su se vratile na pobjednički put u duelu sa Poljskom. Razumljivo , selektorka "lavica" Suzana Lazović, bila je zadovoljna nakon meča, iako je istakla da ni danas nije sve u potpunosti bilo onako kako je zamislila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Flavice-srusile-poljsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svakoj ekipi je teško da se vrati nakon dva poraza. Svaka čast djevojkama, vratile smo se danas se iz minusa i slavile. Bilo je i grešaka, nismo ispoštovali sve iz svlačionice, ali to je sada manje bitno. Raduje me dan odmora, koji je pred nama - kazala je selektorka.
Još jednom se osvrnula na dva prethodna poraza...
- Nakon analize, mogu da kažem da smo mogle da dobijemo Mađarsku ili Francusku, ali to je sada iza nas. Okrećemo se Švedskoj - kazala je Lazović.
Marta Batinović je danas trasirala put ka pobjedi.
- Imamo dobar stručni štab, on je procijenio kad da damo priliku Marti. Ona je ovdje mogla da da veći doprinos, ali izlazi iz povrede. To je njena uloga, doprinijela je pobjedi stabilnošću i energijom - kazala je Suzana.
Na kraju grupne faze čekaju nas Šveđanke.
- Neće Šveđanke odustati, to nije njihov mentalitet. Da vidimo kako da ih napanemo, sve je na nama, ubijeđena sam u to - zaključila je selektorka.

Lazović: Svaka čast djevojkama, nije bilo lako da se vratimo nakon dva poraza

Tražimo ljude koji vjeruju u sebe, ljude koji žele i mogu da naprave razliku, poručuje Ministarstvo unutrašnjih poslova u javnom pozivu za zapošljavanje više od 500 policajaca.
- U cilju nastavka reformi i dodatnog osnaživanja policijske službe, Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je 31.12.2025. godine novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara 2026.godine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Javni poziv namijenjen je, kako navodem svima onima koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi, a za uzvrat mogu očekivati siguran i stabilan posao, dinamično radno okruženje uz mogućnost napredovanja i specijalizacije kroz nacionalne i međunarodne obuke, ističu u saopštenju.
Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, kako dodaju, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore.
Na javni poziv mogu se prijaviti:
•kandidati do 30 godina starosti,
•kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije obuhvata:
•provjeru psihofizičkih sposobnosti,
•detaljne bezbjednosne provjere,
•procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue,
•provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se - poručuje MUP.
Sve detaljne informacije su na <a href="https://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese <a href="mailto:javnipoziv.policija@mup.gov.me">javnipoziv.policija@mup.gov.me</a>, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od 07.00 do 15.00 časova.

MUP zapošljava 500 policajaca: Poziv namijenjen onima koji žele da budu dio suštinskih promjena

Najmanje 40 ljudi, uključujući civile i vojnike, ubijeno je tokom američke vojne operacije usmjerene na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
To je u izvještaju naveo New York Times, pozivajući se na visokog venecuelanskog zvaničnika, koji je govorio anonimno.
Američki zvaničnici rekli su New York Timesu da je napad uključivao veliku vazdušnu operaciju s ciljem onesposobljavanja venecuelanske protivvazdušne odbrane prije nego što su raspoređene kopnene snage, prenosi Anadolija.
Oni su naveli da je više od 150 američkih aviona poslato da onesposobe protivvazdušnu odbranu, kako bi vojni helikopteri mogli dostaviti vojnike koji su napali položaj Madura.
Nije bilo neposredne javne potvrde Bijele kuće ili Pentagona u vezi s brojem žrtava ili obimom operacije.
Kako je objavio američki predsjednik Donald Tramp, američke snage su zarobile i prevezle Madura i njegovu suprugu u subotu u dramatičnoj noćnoj operaciji, navodeći da će Sjedinjene Američke Države (SAD) upravljati Venecuelom dok se ne osigura "sigurna, pravilna i razumna tranzicija".
Madurovi su optuženi za krijumčarenje "tona kokaina" u SAD, zajedno s drugim zločinima.
Kritičari upozoravaju da operacija krši međunarodno pravo, zaobilazi Kongres i riskira dalju nestabilnost širom Venecuele i regije.

U američkoj operaciji u Venecueli poginulo najmanje 40 ljudi

Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu &nbsp;oni bilježe činjenice.
Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja &nbsp;administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.
Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.
Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.
Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope &nbsp;položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.
Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.
Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva &nbsp;stvaraju se legende. Kada nema dokaza &nbsp;&nbsp;proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.
Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Najmanje 16 osoba poginulo je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su danas organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje i doveli do nasilnih sukoba između demonstranata i snaga bezbjednosti.
Smrtni slučajevi i hapšenja bilježeni su tokom cijele sedmice, kako u državnim medijima, tako i u izvještajima organizacija za ljudska prava, iako se brojke razlikuju.
Ovo su najveći protesti u posljednje tri godine i, iako su manjeg obima od nekih ranijih talasa nemira koji su potresali Islamsku Republiku, dolaze u trenutku posebne ranjivosti, kada je ekonomija u rasulu, a međunarodni pritisak raste.

Organizacije za ljudska prava: Najmanje 16 mrtvih u Iranu tokom sedmice protesta

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Ko je Nikolas Maduro?

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro do početka suđenja dane će provoditi u strogo obezbijeđenom objektu u Bruklinu, u Njujorku. Budući da optužbe protiv njega potiču iz Njujorka, to je omogućilo organima reda da ga smjeste u taj objekat. Metropolitan Detention Center, u kojem je bio smješten i ozloglašeni vođa kartela Hoakin „El Čapo“ Gusman prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu, bio je privremeni dom i za Šona „Didija“ Kombsa, Gislejn Maksvel, R. Kelija i Sema Bankman-Frida .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Iako je ovaj pritvorski objekat posebno opremljen za smještaj visokorizičnih pritvorenika, on je ujedno i jedini savezni pritvorski centar za najveći grad u SAD, nakon što je Zavod za zatvore zatvorio kompleks na Menhetnu poslije samoubistva Džefrija Epstina u tom zatvoru — događaja koji je skrenuo pažnju javnosti na brojne probleme u toj ustanovi. Prije nekoliko godina, u tom objektu uvedene su posebne mjere kako bi se smjestio El Čapo, koji je ranije uspijevao da pobjegne iz zatvora u Meksiku. Suosnivač njegovog kartela Sinaloa, Ismael „El Maho“ Sambada Garsija, takođe je bio držan u tom pritvoru prije nego što je priznao krivicu po povezanim optužbama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed" data-rendition-name="original" width="8589" height="5726" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ipak, kako piše CNN, SAD rizikuju time što predsjednika druge države drže u tako gusto naseljenom metropolitanskom području, što nosi niz bezbjednosnih pitanja koja prevazilaze samu bezbjednost zatvorenika i osoblja pritvora.

Tag: lavice