Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je na pres konferenciji da i dalje nije identifikovana osoba koja je sinoć ubila Ivana Milačića u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Deset minuta prije ponoći od strane, za sada nepoznatog izvršioca, lišen je života I.M. koji je bio za stolom sa prijateljima. On je koristeći vatreno oružje ispalio više projektila - rekao je Šćepanović.
On je naglasio da je u ovom krvavom napadu jedno lice zadobilo tjelesne povrede, te da je u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) van životne opasnosti. Šćepanović je potvrdio i informaciju koju je objavio Portal ETV da je povrijeđena još jedna osoba, odnosno da je okrznuta.
- I treće lice se javilo, koje nije bilo na direktnoj putanji - a koje je dobilo laku tjelesnu povredu. Ono nema kvalifikaciju ozbiljnih povreda. Radi se najvjerovatnije o okrznuću. Kako je i sama ukazala, bila je bočno sa nekih 20 metara - naveo je v.d. direktora Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-krije-da-je-metak-okrznuo-slucajnu-prolaznicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da pojasni kako i zašto su obmanuli javnost objavljujući informaciju da je ranjena samo jedna osoba, on je rekao da je to bila servisna informacija, te dodao da su kasnije detaljnije objasnili o čemu se radi.
- Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije - poručio je Šćepanović.
Naglasio je da ne može da saopšti više detalja, ali i podsjetio da je ubijeni bio 2020. hapšen jer je bio osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije. Stradali nije služio kaznu u zatvoru do kraja, a Šćepanović kaže da je kazna trebalo da traje duže.
- Podsjetiću da je stradali 2020. procesuiran i obuhvaćen optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva za stvaranje kriminalne organizacije. Epilog sudskog postupka je da je ta osoba oslobođena optužbi, a da je za drugo krivično djelo osuđena, ali nije u potpunosti odslužila kaznu - naveo je on.
Ocijenio je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica.&nbsp;
- Stojim pred crnogorskom javnošću i kada se bezbjednosna situacija usložnjava. Nadam se da ćemo rasvijetliti i ovo djelo - izjavio je Šćepanović.&nbsp;
V.d. direktora policije je kazao da će o ostalim detaljima javnost biti blagovremeno obaviještena nakon sakupljanja više dokaza i činjenica.
<h2>Rečković se skriva, ima dobru logistiku</h2>
U odnosu na ubistvo Igora Nedovića u Staroj Varoši prije četiri dana, rekao je da su takođe odmah reagovali, te da su prikupili dokaze koji upućuju na sumnju da ga je ubio Arjan Rečković - koji je to već pokušao da učini u maju u jednom lokalu u Siti kvartu.
- Prikupili su materijalne dokaze i predmete koji upućuju na sumnju da je A.R. izvršio ovo krivično djelo i ispalio više projektila u I.N. i dao se u bjekstvo. Ovo lice je takođe, tokom maja, u Siti kvartu teško povrijedilo I.N. - nakon čega su policijski službenici obezbijedili dokaze o izvršiocu i pomagaču. Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - rekao je on dodajući da su potjernice raspisane za njim i za saizvršiocem.
Na pitanje kako on nije uhapšen, ako je i ranije pokušao da ubije Nedovića, Šćepanović je rekao da se Arjan Rečković skriva i ima jaku logistiku. On dobro, kako je rekao, poznaje lokaciju Stare Varoši gdje je ubijen Nedović.
Ova ubistva su, prema njegovim riječima, nastavak obračuna organizovanih kriminalnih grupa. Inicijalna kapisla je, kaže, započeta iz Španije.
- U Španiji je lišen života član jedne OKG. Zvaničnu potvrdu nijesmo dobili ali smo dobili podatke od obavještajne zajednice. Neću saopštiti ime i prezime tog lica, ali je nesporno utvrđeno da se radi o licu koje se potražuje zbog organizovanog kriminala - rekao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-barseloni-ubijen-filip-knezevic-atentat-nastavak-obracuna-izmedu-kotorskih-klanova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Odgovornost nije samo na UP</h2>
Rekao je da Uprava policije ne može preuzeti odgovornost za ovo stanje, prije svega zbog loše kaznene politike, te da se nada adekvatnom odgovoru svih institucija.
- Uprava policije ostaje čvrsto posvećena neutralisanju organizovanih grupa. Daćemo snažan odgovor na rizične prijetnje i uraditi sve da se podigne nivo bezbjednosti - naveo je Šćepanović.
Kao direktor Uprave policije u potpunosti, kaže, razumije osjećaj uznemirenosti.
- I kao neko ko je borbi protiv organizovanog kriminala svjestan sam da bi trebalo da podijelim sa građanima i iskažem odlučnu borbu. Ova dva teška krivična djela koja su izvršena neće spriječiti Upravu policije da se suprotstavi savremenim bezbjednosnim prijetnjama. Organizovani kriminal prevazilazi granice nacionalnog okvira. Moram da kažem da Evropska agencija je idenfitikovala 260 mreža u kojima su uvrštene dvije grupe koje djeluju u Crnoj Gori - naveo je on.
Službenici UP su sinoć, kaže, odmah bez odlaganja preduzeli opstežne mjere i radnje i blokirali grad.
Svi članovi OKG su, kaže, kroz komunikaciju sa članovima UP obaviješteni da smanje nivo kretanja jer su potencijalna meta od suprotstavljenih grupa.
- Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - dodao je on.
Preko 70-80 takvih lica, kaže, nema prvostepenu presudu.
- Apelujem na druge organe i institucije da pomognu u podizanju nivoa bezbjednosti. Sinoć smo uhapsili direktora Komunalnog iz Rožaja koji je zloupotrijebio službeni položaj za iznos od 160.000 eura - naveo je on.
Ova dva krivična djela ih, kaže, neće spriječiti u suzbijanju i neutralisanju krivičnih djela.
<h2>Imamo 11 OKG, dvije broje više od 300 članova</h2>
U Crnoj Gori ima, kaže on, 11 registrovanih kriminalnih grupa.
- Dominante su dvije koje broje više od 300 članova, dok druge broje od 30 pa nadalje - dodao je on.&nbsp;
Na pitanje jesu li dvije grupe kavači i škaljari, rekao je da ne može da precizira jer su to tajni podaci.
<h2>SOB da ima obavezujuće zaključke</h2>
Rekao je da je pročitao da je predsjednik Jakov Milatović rekao da će sazvati sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost (SOB).
- Predsjednik ima pravo da je sazove, odazvaću se ukoliko budem u državi, to je moja profesionalna obaveza. Volio bih da ta sjednica ima obavezujuće zaključke, odnosno druge organe koji doprinose borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa - istakao je Šćepanović.
<h2>Biće urađena procjena bezbjednosti Jovanovića, motivi napada personalni ili politički</h2>
Saopštio je i da će u skladu sa zakonom biti urađena procjena bezbjednosti predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je u petak pretučen u tom gradu. Zbog toga je u pritvor do 30 dana poslat Jovo Mitrović, dok je njegovoj braći Vidaku i Miloradu određena zabrana prilaska Jovanoviću.
Napad na gradonačelnika Budve je, kako je poručio Šćepanović, napad na instituciju sistema.
- Odmah je postupano po prijavi Jovanovića, tri osobe su uhapšene.. Radi se o licima koja imaju personalne ili političke motive zbog sukoba koji se desio. Jovanović sa njima imao zajedničku ulogu u upravi. Motivi su poznati - rekao je on.
Istakao je da kod uhapšenog Jova Mitrovića nije pronađeno oružje.
- Ova lica su više puta kontrolisana i kaže tom prilikom nije bilo oružja – dodao je on.

Anja Ivanović

I dalje nepoznato ko je likvidirao Milačića, Šćepanović kaže da je „inicijalna kapisla“ započeta iz Španije

A.P. (35) iz Tuzi uhapšen je pošto je policija u njegovim kolima pronašla 17 kesa sa 510 manjih papirnih pakovanja u kojima je bilo oko 255 kilograma rezanog duvana. On je vozio kola beranskih registarskih oznaka, a kontrolisan je u mjestu Gošići u Zeti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e" data-rendition-name="original" width="1223" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan u Zeti"> <figcaption>Pronađeni duvan u Zeti(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  A.P. je procesuiran po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu. - Pronađeni duvan i vozilo kojim je A.P. upravljao privremeno su oduzeti - kazali su u policiji. Protiv državljanina Albanije P.B. (45) policija će podnijeti krivičnu prijavu pošto su u njegovim kolima, na Graničnom prelazu Božaj, pronađene četiri kese sa 105 pakovanja rezanog duvana ukupne mase oko 52 kilograma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan na GP Božaj"> <figcaption>Pronađeni duvan albanskog državljanina(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  I njemu se na teret stavlja nedozvoljena trgovina.

Zaplijenjeno preko 300 kilograma duvana: Uhapšen Tuzanin, albanskom državljaninu krivična prijava

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.