Savjetnica predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, Suzana Vasiljević, izjavila je na jednoj srpskoj televiziji da je, dok je radila kao novinarka 2000. godina, izmišljala vijesti kako bi provela tri mjeseca na Svetom Stefanu.
Vasiljević je gostovala na jednoj televiziji govoreći na temu kako spriječiti širenje dezinformacija i na iznenađenje prisutnih priznala kako su 2000. godine, kada je radila kao novinar za BBC, izmislili rat u Crnoj Gori i to da bi bili tri mjeseca na Svetom Stefanu.
- Mi smo u BBC-ju svojevremeno, mi smo izmišljali priče da bi… Izmislili smo rat u Crnoj Gori, odnosno mogućnost da će Milošević 2000. napasti, pred te njegove posljednje izbore, napasti Crnu Goru tj. Mila Đukanovića zbog toga što je Milo okrenuo leđa, da bi bili tri mjeseca na Svetom Stefanu- rekla je Vasiljević.
Iz BBC-ja u odgovoru za N1 kazali su da ona nikada nije bila zaposlena u britanskom javnom servisu, ali jete radila kao frilenser, posljednji put 2012. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftvnova_s%2Fstatus%2F1978017080646451594%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1978017080646451594%7Ctwgr%5E76806fc152f74987a9d05df8d50730be4539df2d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučićeva savjetnica priznala da je izmišljala vijesti dok je radila kao novinarka kako bi provela tri mjeseca na Svetom Stefanu

Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje, poručila je poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović.
Istakla je da je, u vremenu kad se neistina širi brže od činjenica, dužnost države da "štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka".
- Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti- kazala je Pejović.
Podsjetila je da je gostoprimstvo &nbsp;naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi.&nbsp;
- Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja- piše u saopštenju Pejović.

1250x600

1084x550

Pejović: Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah

Autoritarne države kao što su Rusija i Kina, a posljednjih godina i Iran, koriste tehnologiju i vještačku inteligenciju kako bi manipulisale demokratskim procesima, šireći ciljane dezinformacije, kojima se raspiruje nepovjerenje u sistem ili određenog aktera, tvrdi se u izvještaju koji je pripremila služba Evropskog parlamenta za debatu o lažnim vijestima, populizmu i dezinformacijama.
Kako se navodi, geostrateški interes i je slabljenje zapadnih demokratija, a glavni cilj kampanja: Sjedinjene Američke Države, Latinska Amerika i Afrika.
Za to se koriste razne tehnike, prvenstveno dezinformacije i digitalne manipulacije. Kreiraju se lažni narativi koji utiču na percepciju građana, posebno tokom izbornih kampanja. U tu svrhu najčešće služe društvene mreže i generativna vještačka inteligencija poput “deepfake” video sadržaja, koji olakšavaju i ubrzavaju širenje lažnih narativa. Botovi i lažni nalozi šire dezinformacije kako bi polarizovali društvo, dok algoritmi povećavaju vidljivost takvog sadržaja.
Kao rastući problemi navode se i kineske tehnologije za praćenje i nadzor, kao što je tehnologija za prepoznavanje lica, koju Kina izvozi u ta dva regiona, ali i na Zapadni Balkan, ali i „deepfake“ tehnologija koju češće koristi Rusija i kojima se “imitiraju” pojedinci ili organizacije sa zapada.
Tehnološki giganti su pod pritiskom da spriječe širenje dezinformacija i suočavaju se sa prijetnjom ogromnim kaznama u slučaju da to ne urade. EU se za to oslanja na niz zakonskih regulativa, među kojima je su Digitalni akt o uslugama, Zakon o transparentnosti političkog oglašavanja ili najnoviji Zakon o regulaciji vještačke inteligencije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u obraćanju parlamentu kod izbora za drugi mandat obećala i uvođenje Evropskog demokratskog štita, koji bi trebalo da se suprotstavi dezinformacijama – medijskim opismenjavanjem i jačom primjenom relevantnih zakona radi zaštite od manipulativnih narativa.
O tome je u debati u Evropskom parlamentu govorila i odlazeća Komesarka Vera Jurova, koja insistira na tome da su borba protiv dezinformacija i zaštita medijskih sloboda “dvije strane istog novčića“ i da je neophodno zaštititi nezavisne medije i novinare širom EU i u državama kandidatima za članstvo.
Debata u Evropskom parlamentu pokazala je svu razliku između politički suprotstavljenih grupacija, od poslanika vladajuće koalicije iz spektra šireg političkog centra, ljevičara, zelenih, kao i konzervativaca, koji su ponavljali neophodnost zaštite nezavisnih novinara i medija i omogućavanje nepristrasnog rada javnih servisa, do poslanika krajnje desnice koji su dovodili u pitanje motive EU da reguliše medijsku scenu, nazivajući to cenzurom i bunili se što se u isti koš stavljaju dezinformacije i populizam.
U završnom obraćanju poslanicima komesarka Jurova je poručila da ne pristaje na takve kvalifikacije krajnje desnice.
- Mi cenzurišemo laži i netalnosti, a nikada činjenice. Jer mi znamo da pravi medij mora da provjeri činjenice i iznese provjerenu informaciju. Mišljenja su subjektivna, u to ne zadiremo. Ničiju slobodu ne organičavamo - rekla je Jurova.

Izvještaj EP o lažnim vijestima: Rusija, Kina i Iran ciljano šire dezinformacije

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Tag: lazne-vijesti