Suprug jedne pacijentkinje, koja je u Kliničkom centru imala intervenciju, priznao je da je dao mito kada je prijavio da ih je jedan od zaposlenih prevario, tvrdeći da je doktor. U prijavi je kazao da im je taj „lažni doktor“ iznudio 500 eura u zamjenu za smještanje na odjeljenje. KCCG je ispitao zaposlenog koji negira tvrdnje, a podnosioca žalbe uputio na policiju, ali tu zdravstvenu ustanovu ni policija ni tužilaštvo nijesu kontaktirali tim povodom.
Prijava je podnijeta 5. avgusta, navodi se na dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, a čija je autentičnost potvrđena u KCCG.
Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi su kazali da su dobili tu prijavu te da je zaposleni negirao sve navode i izričito tvrdio da su posrijedi neistine, kako je kazao Komisiji za kontrolu kvaliteta.
- Podnosilac žalbe je o tome obaviješten u pisanoj formi i poučen da, shodno ograničenim ovlašćenjima koja KCCG ima (jer smo mi zdravstvena ustanova), ove navode prijavi nadležnim državnim organima koji su ovlašćeni da ovaj slučaj ispitaju i utvrde istinu. Međutim, do danas policija i tužilaštvo nijesu kontaktirali KCCG ovim povodom – piše u odgovorima KCCG Pobjedi.
Istakli su da su kao ustanova, i u ovom i u svim ostalim slučajevima, apsolutno na raspolaganju svim državnim institucijama.
U prijavi, koju je napisao suprug pacijentkinje je navedeno da je ona 5. aprila prebačena iz bolnice Kotor u KCCG radi ugradnje nefrostome zbog lošeg zdravstvenog stanja i loših nalaza.
- Na odjeljenju pitamo da ostane u Podgorici jer joj je stanje sve gore i gore nakon 0 dana bolničkog lijčenja u Kotoru. Nije primljena u Klinički centar na urologiju. Poslije tri dana dolazimo kod ..... koji nam se predstavlja kao doktor glavni, kaže završiće da pređe u Podgoricu u Klinički i dalje nastavi da se liječi, ali datreba dase novčano časti. Pristajemo na to i dajemo mu 500 eura, on uzima novac i kaže sve će da sredi što god da treba. ..... nam kaže da uzmemo otpusnu listu iz Kotora i na svoju ruku izađemo, dođemo u hitnu ambulantu u Klinički on će nas čekati i smjestiti na odjeljenje preko te ambulante. Zbog poboljšanja nalaza poslije ugradnje nefrostme mi odlučujemo da ostane u Kotoru i zakazujemo operaciju preko navedenog „doktora“, koji uopšte nije doktor, što tek kasnije saznajemo – piše u ovoj prijavi.
On je naveo da je supruga smještena na odjeljenje, zajedno sa muškim pacijentima, te da nakon toga saznaju da taj zaposleni nije doktor, da manipuliše i uzima novac.
Suprug pacijentkinje je naveo da ih je taj zaposleni zvao nakon izlaska sa odjeljenja jer je shvatio da je razotrkiven. Zvao ih je da im kaže da će vratiti novac, da ga nema trenutno nego za mjesec ili dva...
- Ovu izjavu sam spreman da potvrdim – piše u toj prijavi KCCG na kojoj je ostavljeno ime i broj telefona.
Pobjeda očekuje i dodatne odgovore na pitanja poslata KCCG - da li je ta pacijentkinja uopšte bila smještena na nekom od odjeljenja te zdravstvene ustanove, i ukoliko jeste, na koji način, odnosno na osnovu čega.
Podnosilac nije problematizovao u svojoj prijavi činjenicu da je on dao mito, što je kažnjivo kao i samo uzimanje mita.
U Krivičnom zakoniku Crne Gore je za primanje mita određena kazna od dvije do 12 godina. Za davanje mita su predviđene zatvorske kazne od pola godine do osam godina. Ipak, ukoliko se davalac mita prijavi prije nego što se sazna za to djelo, on se može osloboditi od kazne.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Suprug pacijentkinje tvrdi da mu je "lažni doktor" uzeo 500 eura, KCCG traži da slučaj prijavi policiji

Vlada Crne Gore usvojila je Program za nauku i inovacije 2026–2030, strateški dokument koji uspostavlja jedinstven, višegodišnji i koordinisan okvir za razvoj nauke, istraživanja i inovacija u zemlji. Ukupna indikativna vrijednost Programa iznosi 131,8 miliona eura.
Program će sprovoditi ključne institucije crnogorskog inovacionog sistema: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Fond za inovacije, Naučno-tehnološki park Crne Gore i Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis, uz aktivno učešće univerziteta i naučnoistraživačkih ustanova.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ima ulogu krovnog koordinatora – od planiranja i finansiranja do praćenja sprovođenja mjera – obezbjeđujući snažnu saradnju naučnog, privrednog i javnog sektora.
Poseban fokus Programa stavljen je na međuinstitucionalnu koordinaciju, kako bi se izbjegla fragmentacija politika i uspostavio funkcionalan „lanac podrške“: od naučnog istraživanja, preko razvoja inovacija, do njihove primjene na tržištu.
Dokument je u potpunosti usklađen sa evropskim politikama, Reformskom agendom i procesom pristupanja EU, te predstavlja jedan od ključnih koraka u razvoju ekonomije zasnovane na znanju, inovacijama i održivom rastu Crne Gore.

Vlada usvojila Program za nauku i inovacije 2026–2030, vrijedan 131,8 miliona eura

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da protestuje zbog nastupa v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ocjenjujući da je netačno i van konteksta predstavio njihov raniji razgovor i time pokušao da dovede organizaciju u vezu sa „odbranom kriminalaca“.
U HRA navode da se dosljedno zalažu da amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima budu usklađeni sa evropskim standardima, kako bi se tzv. „bezbjednosne smetnje“ prema policijskim službenicima utvrđivale u pravičnom i transparentnom disciplinskom postupku. Suprotno tome, kako tvrde, aktuelni predlog vlasti ide ka ukidanju takvog postupka.
- Šćepanović je ponovo tvrdio da su predloženi amandmani potpuno usklađeni sa evropskim standardima, iako za to ne postoji potvrda Evropske komisije, koja je ključna za provjeru usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i zaštitu ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
HRA ističe i da je direktor policije pogrešno i izvučeno iz konteksta prikazao sadržaj sastanka koji je održan prije tri i po mjeseca sa izvršnom direktoricom organizacije Teom Gorjanc-Prelević i izvršnom direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević.
- Tema tog sastanka nije bio Zakon o unutrašnjim poslovima, već bezbjednosna situacija na Cetinju. Javnost je o svim detaljima već informisana putem saopštenja obje strane. Omalovažavanje sagovornika i pokušaji lične diskreditacije predstavnika civilnog sektora ne doprinose demokratskoj kulturi niti odgovornosti institucija - &nbsp;poručuju iz HRA.
Organizacija očekuje, kako navode, korektan, argumentovan i uvažavajući dijalog sa civilnim društvom, posebno kada je riječ o pitanjima koja direktno utiču na ljudska prava, integritet policije i proces evropskih integracija.
- Posebno očekujemo da se mišljenje Evropske komisije ne ignoriše prije usvajanja zakona koji imaju direktan uticaj na ljudska prava - , zaključuju iz HRA.

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Vlada je dopunila osnovnu i doplatnu listu ljekova sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi - navodi se u saopštenju nakon danas održane sjednice.
Lista ljekova je, kako ističu, jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše.&nbsp;
- Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena.&nbsp;
- Donošenjem ove odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte - kazali su iz Vlade.

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Policija u Baru identifikovala je osobu osumnjičenu za podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina, koji je zapaljen 15. decembra oko 03.30 časova ispred porodične kuće oštećenog. Osumnjičenom P.Đ. (28) iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i Odjeljenja bezbjednosti Bar reagovali su po prijavi oštećenog, koji je tog jutra prijavio da je njegov automobil marke „Renault“ zahvatio požar dok je bio parkiran ispred kuće.
U saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru, policija je utvrdila osnovanu sumnju da je P.Đ. upotrijebio određeno sredstvo, a potom otvorenim plamenom zapalio vozilo, pričinivši materijalnu štetu na automobilu i ogradi kuće.
Požar se proširio i na visoku vegetaciju u dvorištu, čime je, kako se sumnja, bila ugrožena bezbjednost članova porodice koji su se nalazili u objektu.
Po nalogu postupajućeg tužioca, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava, a policija nastavlja dalji rad u predmetu.

Rasvijetljeno podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina: Krivična prijava protiv Baranina

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Pucnjava u Budvi, nema povrijeđenih

Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i uputila ga Skupštini na razmatranje. Po novim kriterijumima, jedno izvršiteljsko mjesto se predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000.
Prijedlog je usvojen na sjednici Vlade 10. decembra, a u skupštinskoj proceduri predstavljaće ga ministar pravde Bojan Božović i generalni direktor Direktorata za pravosuđe Momir Jauković.
Predloženim zakonom proširuje se nadležnost javnih izvršitelja, koji će ubuduće sprovoditi izvršenja i na osnovu isprava Upravnog, viših, Apelacionog i Vrhovnog suda Crne Gore, kao i Centra za alternativno rješavanje sporova.
Mijenjaju se i kriterijumi za određivanje broja mjesta javnih izvršitelja, pa se jedno izvršiteljsko mjesto predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000, uz mogućnost smanjenja broja mjesta u slučaju manjeg broja predmeta.
Zakon uvodi strože uslove za imenovanje, uključujući zabranu imenovanja lica protiv kojih se vodi krivični postupak za djela koja ih čine nedostojnim, kao i onih kojima je kao advokatima izrečena mjera brisanja iz imenika.
Predviđeno je elektronsko vođenje upisnika i evidencija o predmetima, obavezan svakodnevni unos podataka o finansijskim transakcijama, kao i jačanje disciplinske odgovornosti kroz uvođenje disciplinskog tužioca.
Cilj zakona je unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu javnih izvršitelja.

Tag: lazni-doktor

Suprug pacijentkinje tvrdi da mu je "lažni doktor" uzeo 500 eura, KCCG traži da slučaj prijavi policiji

Vlada usvojila Program za nauku i inovacije 2026–2030, vrijedan 131,8 miliona eura

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Rasvijetljeno podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina: Krivična prijava protiv Baranina

PRATITE TVe UŽIVO