Fosilizovani ostaci tri mastodona iz ledenog doba otkriveni su u peruanskim Andima, a naučnici se pitaju kako su ove velike životinje stigle u tu oblast. Iskopavanja koja su počela 2019. godine otkrila su fosile, za koje se vjeruje da su stari između 11.000 i 12.000 godina, u dolini grada Čambara, oko 300 kilometara istočno od Lime. Jedan od primjeraka je gotovo kompletan i mogao bi da bude najočuvaniji mastodon u cijelom Peruu, rekao je paleontolog Ivan Meza. - Ako se pronađe lobanja, a sve ukazuje da su tu kljove – to bi imalo naučni značaj na nacionalnom i globalnom nivou - rekao je Meza. Mastodoni su bili slični takođe izumrlom mamutu, ali su imali ravnije glave i ravnije kljove. Naučnici se sada nadaju da će u toj oblasti pronaći još fosila, koji bi mogli da daju odgovore na pitanja kako i kada su mastodoni stigli u ovu oblast.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Ostatak mastodona pronađen u Peruu"> </figure>  - Riječ je o maloj površini, manjoj od jednog hektara. Do danas smo otkrili tri primjerka, sa mogućnošću da ih bude više, i od drugih vrsta životinja - rekao je Meza. Stručnjaci smatraju da su mastodoni vjerovatno migrirali iz Sjeverne Amerike u Južnu Ameriku u potrazi za hranom i vodom jer su se klimatski uslovi promijenili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U peruanskim Andima pronađeni fosili tri mastodona iz ledenog doba

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Siguran je put Crne Gore u Evropsku uniju i on je već u poodmakloj fazi, što je izuzetno dobro za građane jer će ulaskom u EU i njihova uloga biti drugačija, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.
Analize Golubovića u oblastima ekonomije, ljudskih prava i populacionih statistika razlikuju od podataka Monstata i sve su objedinjene u njegovim radovima, kao i u onima koji tek treba da budu objavljeni.
Oblast njegovog rada i izučavanja je, kaže Golubović, većina najvažnijih društvenih nauka, opšta istorija, prava i ekonomije, sve discipline, ekologijom, metodologijom, psihologijom, grupom tehničkih nauka, međunarodnim odnosima i diplomatijom, standardi EU i NATO.
Podsjetio je da je učestvovao u izradi više od 20 zakona koji su upućeni Skupštini Crne Gore, među kojima su Zakon o oružju, Zakon o tužilaštvu i Zakon o poštanskoj djelatnosti, ističući da je brojne doprinose crnogorskom društvu realizovao o sopstvenom finansijskom trošku.
- Osnova mog rada je kriva za velike uspjehe koji će uskoro ugledati svjetlo dana i u regionu, Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama, Gimnaziji "Slobodan Škerović", zatim u Vojnoj akademiji multidisciplinarno ABHO Kruševac kopnena vojska Beograd (KOV), a zna starija generacija da su to bile najjače škole u bivšoj SFRJ, vojne škole, vojne akademije koje su se preplitale sa tehničkim akademijama - rekao je Golubović.
On je naglasio da je od samog početka uključen u pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom, te da poznaje i njegove prednosti i nedostatke koji su obilježili prethodnih 13 godina.
Golubović je istakao da svoj doprinos vidi kroz promovisanje vrijednosnog sistema Zapada, te da planira da svoja znanja i radove prenosi mlađim kadrovima.
- Bilo je zastoja, znate da je Crna Gora od tri stadijuma demokratije u prvom stadijumu, a Crna Gora još nije zvanično ni pravna država, to znači vladavina zakona, to u praksi znači da je stotine hiljada građana u sudskim procesima, desetine hiljada građana, uključujući i mene, je u Strazburu zbog nezakonitog ostajanja brz posla, nijednom mediju se zvanično nijesam obratio a rješenje je kod mene. Veliko je kršenje ljudskih prava bilo u Crnoj Gori u prethodnim periodima i to je prolazilo - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dc-VqM4_7rW8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-u-nadgornjavanju-milatovica-i-krapovica-najvise-stete-trpi-vojska">kazao je za Pobjedu</a> nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, a povodom novog sukoba unutar šireg sastava Savjeta za bezbjednost i odbranu, konkretno predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
Najviše kolektivno tijelo koje komanduje snagama u državi u srijedu je ponovo završilo svoj rad vrlo brzo nakon početka. Iako je sastanak inicirao šef države Milatović kako bi se, navodno, bavili redovnim temama poput unapređenja u vojsci te slanja vojnika u NATO misije, stvarni povod bio je drugačiji. Naime, komandant Mornarice Vojske Crne Gore komodor Darko Vuković pismom se žalio predsjedniku države da mu nije dozvoljen ulazak u Ministarstvo odbrane na glavni ulaz, te da ga ministar odbrane ponižava na sastancima, da bi zatim bio udaljen sa dužnosti uz asistenciju vojne policije.
Tim povodom oglasio se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je naveo da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Vukovića pokrenut „zbog grubog kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja naređenja“, te da je udaljenje iz službe bilo „u skladu sa Ustavom i zakonima“. Milatović je odluku o udaljenju, pak, ocijenio nezakonitom i „nastavkom odmazde i bahatog odnosa ministra Krapovića prema VCG i njenim oficirima“. Takođe je optužio ministra vojnog da pokušava da potčini VCG političkim interesima, ističući da Vojska mora ostati iznad politike. No, Krapović nije reagovao na optužbe, već je reakcija stigla od Vuksanovića koji ih je odbacio, te naglasio da je „VCG depolitizovana institucija i da su sve odluke donošene u skladu sa zakonom“.
Mediji su naveli da je Savjet za odbranu i bezbjednost u proširenom sastavu trebalo da raspravlja i o zakonitosti pojedinih ranijih odluka Krapovića, poput imenovanja pukovnika Milana Bigovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.
<h2>SUKOB</h2>
Sve to samo je nastavak sukoba unutar Savjeta koji već godinu i po traju među članovima ovog tijela, a čija je pozadina prilično politički „obojena“. Naime, Vuković je imenovan za komandanta Mornarice VCG u junu prošle godine kao kadar blizak Milatoviću, dok je Vuksanović, koga je podržavao Krapović, postavljen na čelo Generalštaba. Te pozicije su bile rezultat dugog pokušaja dolaska do kompromisa zbog ranijih mimoilaženja predsjednika i ministra oko smjene tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Zvanično, Krapović je smjene pravdao podmlađivanjem kadra, dok se Milatović tome javno protivio. Njihovom sukobu dodatno su doprinosili premijer Milojko Spajić (PES) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) koji su mahom podržavali ministra odbrane, pa čak i opstruirali sjednice Savjeta u njegovu korist.
Da je sukob Milatovića i Krapovića stigao na novi, može se reći i lični nivo, pokazuje i jučerašnje obavještenje predsjednika Milatovića o zakazivanju nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za sljedeći utorak, naglašavajući da će prisustvovati „samo članovi Savjeta“. Pozivajući se na član 131 Ustava, precizirao je da najviše tijelo odbrane čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da „predsjednik Crne Gore ujedno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost“.
- Takođe, u skladu sa članom 130 Ustava Crne Gore, Savjet donosi odluke o komandovanju VCG, dok je u skladu sa članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore ministar odbrane dužan da obezbjeđuje izvršavanje ovih odluka – stoji u najavi naredne sjednice Savjeta.
<h2>Komentar</h2>
Nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB Boro Vučinić za Pobjedu je kazao da bi bilo dobro da prekinuta sjednica „dobije neki mnogo bolji epilog od ovog prethodnog“. Takođe, ukazuje da je za nama samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost „koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru“.
- Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost. Ovo je još teže razumjeti u kontekstu veoma delikatnih globalnih bezbjednosnih prilika, posebno u našoj regiji koja je - može se slobodno reći - najranjiviji dio prostora evropskog kontinenta. Ovakve stvari sada najmanje trebaju Crnoj Gori, kao članici NATO i zemlji koja je, zahvaljujući složenim geopolitičkim i bezbjednosnim prilikama - naročito u ovom dijelu Evrope - gotovo izvjesno skori član Evropske unije – istakao je on.
Vučinić je podsjetio da je proteklih godina bilo dosta loših primjera i praksi u sistemu bezbjednosti i odbrane.
- Mnogo bi bilo bolje da se konačno stavila tačka na konstantne turbulencije u VCG, nego što sada imamo novu predstavu za javnost, manifestovanu kroz obračun koji smo nedavno vidjeli na najvišem nivou između predsjednika države i ministra odbrane. Nažalost, ovo se dominantno prelama preko institucije koja treba da bude temelj odbrane države i mjesto da se na ovako visokom nivou pokaže primjer harmoničnog, ustavnog i zakonskog funkcionisanja – dodao je on.
U aktuelnoj situaciji smatra da je ponovo riječ o „klasičnom natezanju oko komandne pozicije u VCG između presjednika i ministra“. Uz to, konstantno je prisutno nastojanje da se „vojska kao nepolitička institucija počini i smjesti u partijski okvir“.
- U tom nadgornjavanju predsjednika države i ministra odbrane, prirodno je da najviše štete trpi sama VCG, a zatim i sami građani, koji su zatečeni onim što se svako malo događa u sistemu odbrane i bezbjednosti čija je svrha da ih zaštiti u slučaju potencijalne spoljne ugroženosti. Logično, i cijela država trpi štetu. Umjesto da se pokaže zrelost i odgovornost za stanje u ovoj važnoj oblasti, nastavlja se nadgornjavanje oko toga čija je zadnja u lancu komandovanja VCG – naveo je Vučinić.
Ovakvom stanju, kako je dodao, dodatno doprinosi „krhka partijsko-politička platforma samog presjednika države“, koja održava njegovu političku moć. Takva pozicija Milatovića očigledno otvara prostor drugom subjektu vladajuće većine - Demokratama, „da ne mare mnogo za ustavne ingerencije presjednika države“.
- Sadašnja situacija je dosta mučna i zbog smjene komodora Vukovića koji je, sjetimo se, prije pola godine bio kandidovan za načelnika Generalštaba VCG od strane presjednika Milatovića. To je sada očigledno bio samo povod za novi sukob na najvišem nivou. Sličnu situaciju smo imali i sa prethodnim načelnikom Generalštaba, generalom Lazarevićem koji je tokom obavljanja dužnosti imao probleme upravo zbog nastojanja presjednika da ga zaštiti. Bitna je, takođe, situacija sa Školskim brodom „Jadran“ i odnosima sa susjednom Hrvatskom, a koji su sada očekivano ponovo dobili na aktuelnosti u procesu pridruživanja EU – potcrtao je sagovornik Pobjede.
No, to nije sve, jer prema riječima Vučinića, ima još dosta drugih loših primjera...
Proizvod ovakvih odnosa jeste remećenje unutrašnje stabilnosti kroz sukobe vezane za VCG, a to se dalje može odraziti i na ona pregovaračka poglavlja vezana za bezbjednost – uključujući i Poglavlje 31.
- Ovako neodgovoran i neozbiljan, svađalački način bavljenja državnom politikom kojoj, nažalost, i domaća i strana javnost u kontinuitetu svjedoči, stiže u trenutku kada nam na evropskom putu to najmanje treba. Sve ovo što se radi ne doprinosi onome što je naš evropski put i što bi trebalo da bude naš odgovor na ponuđenu evropsku poziciju skorog članstva. To je dosta neodgovoran pristup u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, posebno ovog koje se tiče uloge sistema bezbjednosti i odbrane i stabilnosti same države – pojasnio je Vučinić.
Ipak, izražava nadu da „naši evropski partneri razumiju naše unutrašnje prilike“, te da će shvatiti da ove neozbiljnosti ipak neće stvoriti toliko otpora i izazvati blokadu na evropskom putu.
- Ali, ako nastavimo da se ovako ponašamo, ne treba očekivati previše razumijevanja od onih saveznika koje ćemo sjutra imati u EU, sa kojima treba da dijelimo evropske vrijednosti i treba da budemo na zajedničkoj platformi politike EU – zaključio je Vučinić za Pobjedu.
Prema dosadašnjoj praksi, sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj će biti samo trojica predsjednika predstavlja mač sa dvije oštrice za Milatovića. Jer, čak i ako se svi pojave na sastanku, pitanje je da li će Spajić i Mandić podržati stavove predsjednika države – tim prije što su do sada najčešće odlučivali u korist njegovog „protivnika“, Krapovića.
<h2>Nesuglasice rješavati institucionalno, ne preko medija</h2>
Penzionisani admiral Dragan Samardžić kratko je komentarisao previranja u Savjetu za bezbjednost i odbranu riječima da „unutrašnji sukobi u bezbjednosnom sektoru uvijek slabe institucije“.
- Nesuglasice se moraju rješavati institucionalno, a ne preko medija, jer cijenu takvih sporova rijetko plaćaju oni koji ih iniciraju. U sukobima u kojima učestvuju političari i profesionalci iz sistema bezbjednosti, po pravilu deblji kraj izvuku upravo profesionalci. Krajnje je vrijeme da se bezbjednosne institucije zaštite od političkih obračuna i da se sačuva dostojanstvo uniforme – istakao je Samardžić.

Vučinić: Neobjašnjiva neodgovornost sa najodgovornijih funkcija, u nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše trpi Vojska

Od 2008. godine do danas u Crnoj Gori je podnijeto ukupno 200 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane diplome, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija objavljeni na sajtu Vlade, po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, piše RTCG.
Više od polovine prijava – ukupno 108 – podnijeto je u posljednje tri godine, što ukazuje na pojačanu institucionalnu borbu protiv upotrebe lažnih i neistinitih obrazovnih isprava. Tokom 2023. godine evidentirano je 28 prijava, u 2024. godini 38, dok je u toku 2025. godine do sada podnijeto 88 krivičnih prijava.
Resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović saopštila je ranije da je pooštravanje kaznene politike već dalo rezultate, uključujući i izricanje prvih zatvorskih kazni za krivično djelo posjedovanja falsifikovanih diploma. Prema njenim riječima, stroga kaznena politika neophodna je radi zaštite javnog interesa i efikasne prevencije.
Iz Ministarstva poručuju da će i ubuduće, u svim slučajevima gdje postoji osnov sumnje u zakonitost obrazovne isprave, podnositi krivične prijave nadležnim organima.
Na prijedlog Ministarstva, Vlada Crne Gore je nedavno donijela zaključke kojima je, zbog oduzimanja dozvole za rad, privremeno obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu. Obustava će trajati do pribavljanja potrebnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije.
Takođe, Vlada je u septembru usvojila informaciju o privremenoj obustavi priznavanja diploma stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis Istočno Sarajevo – Sokolac, kao i na pojedinim ustanovama u Bosni i Hercegovini koje su obuhvaćene istragama nadležnih organa.
Iz Ministarstva naglašavaju da je cilj ovih mjera zaštita obrazovnog sistema, tržišta rada i javnog interesa, kao i očuvanje standarda kvaliteta u visokom obrazovanju u Crnoj Gori.

Od 2008. podnijeto 200 krivičnih prijava zbog lažnih diploma

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: ledeno-doba

U peruanskim Andima pronađeni fosili tri mastodona iz ledenog doba

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

Vučinić: Neobjašnjiva neodgovornost sa najodgovornijih funkcija, u nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše trpi Vojska

Od 2008. podnijeto 200 krivičnih prijava zbog lažnih diploma

PRATITE TVe UŽIVO