Upotreba društvenih mreža uzima maha među djecom širom svijeta. Evropska komsija je zbog toga pozovala članice da sprovodu nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama. Taj globalni trend već nekoliko godina živi i kod nas, pa je zbog toga neophodno da i Crna Gora razmotri nova rješenja, stava su stručnjaci, ali i građani. Umjesto igre i smijeha, većina djece prepuštena je mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Da bi konačno tome stali na kraj, Evropska komisija predlaže pooštravanje mjera zabrane korišćenja društvenih mreža među maloljetnicima. Građani, svjesni opasnosti, traže slične mehanizme i u Crnoj Gori. Prisustvo djece u sajber prostoru polako uzima maha. U Crnoj Gori nije rijetkost i da maloljetnici putem društvenih mreža zakazuju tuče, dok su uvrede i govor mržnje svakodnevna pojava. Sudski svještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić smatra da je neophodno uvesti strože mjere. - Bio bih još rigorozniji. Na primjer, ako proizvođač kaže da je to 13 godina, ja bih to povećao na 15 i uveo kazneni okvir da je roditelj zakonski odgovoran ukoliko je njegovo dijete mlađe od 15 godina prisutno na društvenim mrežama - naveo je Lakić za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f" data-rendition-name="original" width="1060" height="592" loading="lazy" alt="Marko Lakić"><figcaption>Marko Lakić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Odgovornost, kako dodaje, u tom trenutku već prelazi na roditelje i oni ne bi trebalo ili ne bi smjeli da dozvole djeci mlađoj od 13 godina da budu na određenoj društvenoj mreži jer ima štetan sadržaj. - Roditelji ne obraćaju pažnju, čak roditelji nerijetko otvaraju profile svojoj djeci - dodaje Lakić. Opasnih sadržaja je mnogo, a sajber prostor je nezaštićen. U Udruženju Roditelji vjeruju da prije promjena treba postaviti pitanje šta rade odrasli koji bi trebali da imaju nadzornu funkciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Lepa Žunjić"><figcaption>Lepa Žunjić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Koliko smo mi kao njihovi modeli, kao roditelji, kao odrasli ljudi postali zavisni od interneta, postali zavisni od društvenih mreža, postali pretrpani onim sadržajem koji nije dobar ni za nas i nekako smo se uhvatili u koštac s tim i nijesmo baš uspješni da se izborimo i onda kada nam kažu razgovarajte sa djecom. Ali kako? Nijesmo vješti, ne umijemo ni mi - kazala je Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji za Televiziju E. Zato je, kako dodaje, najprije potrebno edukovati roditelje o bezbjednosti djece u sajber prostoru. <h2>Stavovi građana o pooštravanju mjera</h2> "Mislim da to ne bi bilo loše rješenje, s obzirom da je to ipak neki uzrast kada još uvijek nijesu djeca dovoljno zrela da koriste društvene mreže i kada još uvijek ne mogu da prepoznaju opasnosti koje mogu da vrebaju društvenim mrežama".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4" data-rendition-name="original" width="1052" height="587" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Treba na neki način ograničiti maloljetnicima svakako, zato što su škodljive, sadržaji su ovako vrlo negativni mogu biti i za odrasle".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e" data-rendition-name="original" width="1050" height="592" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Svašta traže, svašta pišu, svašta gledaju, onda to uništava druge ljude. S moje strane, ja bih to odmah ukinuo".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936" data-rendition-name="original" width="1052" height="581" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Mislim da se ne treba zabraniti, ali na neki način kontrolisati. Znate, kada počnete da im branite onda će oni to željeti što više, a na društvenim mrežama stvarno ima svačega da se vidi, mislim - mnogo ružnih sadržaja. Tako možda osmisliti neki način da se kontrolišu ili da se selektivno dozvoli, ali ne potpuno".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976" data-rendition-name="original" width="1055" height="582" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  Prilog naše novinarke Dalile Šabović možete pogledati od 26:53. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUyMTAcM4Q3c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakić: Roditelji da postanu zakonski odgovorni za prisustvo njihove djece na društvenim mrežama; Žunjić: Potrebno edukacija o bezbjednosti u sajber prostoru

Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji.
U podgoričkom naselju Blok 5 desio se incident, a iz Uprave policije su saopštili da su zbog nasilničkog ponašanja na štetu četiri maloljetne osobe, koje su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede, uhapšena tri maloljetnika iz Podgorice, starosti 15 i 16 godina.
Ovakvi događaji govore da mnogo kao društvo griješimo, kaže Žunjić, i da se izgubila nit u vaspitanju, međuljudskim odnosima, i kako kaže, u odnosu sa djecom.
- Sam društveni kontekst koji smo obezbijedili, dali djeci, u kojem rastu i razvijaju se, nije sjajan, a oni nam to, nažalost, na najgrublji način pokazuju. Ako je ovo ogledalo nas onda znači da svi griješimo, i svuda griješimo u svim sistemima. Prije svega moramo pomenuti taj porodični sistem, i ako jako često svi govorimo da sve počinje od porodice, jeste tako, a onda i svi drugi sistemi, koji nekako nijesu pružili adekvatno i sigurno okruženje u kojem naša djeca odrastaju. Uzroka je mnogo, ne bavimo se uzrozicima, bavimo se ovako posljedicama, kroz razgovore sporadično svi znamo šta reći i kako, ali, čini mi se, da ove naše poruke ne dolaze ni do porodica, ni do djece, ali, očigledno, ni do institucija sistema koje bi trebalo da budu u našoj službi, i da rade, i da zaista pruže zaštitu i djeci, i porodicama - rekla je Žunjić.
Kad se realno sagledaju stvari, objašnjava Žunjić, različite su porodice, i potreban im je različit vid podrške da mogle biti funkcionalne.
- Nije, nažalost, svaka porodica spremna da se uhvati u koštac sa izazovima roditeljstva, i sa svime onim što roditeljstvo nosi, i postoje određene greške koje svi mi kao roditelji pravimo. Međutim, kome da se obratimo za pomoć, i to je nešto što Udruženje priča već godinama, mi nemamo adekvatne sisteme podrške porodicama, koje bi zaista i u tom preventivnom dijelu, ali i kada dođe do nekog problema, kojem bi se obratili i zaista dobili kontinuiranu podršku i pomoć. I onda kad u sistemu nemate podršku porodici, nekako je teško i kritikovati je. Porodica jeste odgovorna za svoju djecu, roditelji i treba da budu odgovorni za ono što djeca rade, ali je, definitivno, istina da joj treba podrška, koju ova država još uvijek ne nudi, na adekvatan i kontinuiran način, kakav treba - istakla je Žunjić.
Svakoj porodici je potrebna podrška sistema, jer ,smatra Žunjić, ne postoji roditelj koji može reći da se osjeća bezbjedno i sigurno ako dijete izađe vani.
- Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima - poručila je Žunjić.
Prošlogodišnji slučajevi vršnjačkog nasilja, podsjeća Žunjić, još se nalaze u tužilaštvu, i šalje se poruka, smatra ona, da će i ovaj tako završiti.
- Da li ćemo mi zaista pokazati da je sistem spreman da se uhvati u koštac, i da se počnu rješavati problemi koji se dešavaju. Trenutno, mislim, da svaki roditelj, ili dijete, &nbsp;se mogu &nbsp;osjećati nebezbjedno, i da je to realno osjećanje, i nije dobro što je tako - zaključila je Žunjić.

Žunjić: Trenutno se svaki roditelj i svako dijete može osjećati nebezbjedno

Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.
Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prvaka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.
<h2>Izmiču im vršnjaci, problem se ne rješava</h2>
Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić.
- Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona.
Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.
- Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni.
Socijalna radnica Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije...
- Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić.
<h2>Rješenje</h2>
Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem.
- Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i komplikuje se porodična organizacija – kaže Žunjić.
Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.
- Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem govorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.
I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja.
- O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.
Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija....
- Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelju ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić.
Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu.
<h2>Neophodne škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece</h2>
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.
Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama.
- Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.

U prvi razred se nije upisalo 630 djece, najčešće zbog kašnjenja u govoru

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 50 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U Kolašinu je izmjereno 34 cm, u Rožajama 31, u Andrijevici 24, a u Gusinju 20 cm.
Visina sniježnog pokrivača u Šavniku iznosi 13 cm, dok je u Plužinama osam cm.
Prema prognozi Zavoda, u južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dok se na sjeveru očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.&nbsp;

Na Žabljaku pola metra snijega

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Tag: lepa-zunjic