Zbog kvara aviona nacionalne avio-kompanije Er Montenegro, let 4O102 Podgorica –Beograd, putnici koji su sinoć u 18 sati trebali da otputuju za glavni grad Srbije, poletjeli su sa podgoričkog aerodrome tek jutros u 10:30 sati.
Primorski portal nezvanično saznaje da je Er Montenegro iznajmio avion druge kompanije. Jutros je otkazan i let Er Montenegra Podgorica –Beograd u 7:30 sati.
- Bili smo među 13 putnika kojima je sinoć rečeno da ima mjesta na letu u 7:30 sati. Morali smo rano jutros biti u Beogradu. Međutim, i taj let iz Podgorice je otkazan. Spavali smo u hotelu u Podgorici u kojem nije bilo grijanja. Nisu imali dovoljno ćebadi. Trauma. Jutros ustali prije svitanja, dođemo na aerodom i ponovo let otkazan u 7:30 sati. Sramota, a cijene avio karata astronomske - kazala je sagovrnica Primorskog portala.
Putnici su ogorčeni. Majke sa malom djecom, stariji. Neki su propustili druge letove iz Beograda, a među putnicima ima osoba koji su imali zakazane operacije u Beogradu, Takođe, odloženi su poslovni sastanci.
Srednovječni gospodin koji je sinoć na podgoričkom &nbsp;aerodromu čekao suprugu sa djetetom iz Beograda bio je bijesan jer oni čak satima nisu dobili ni informaciju da poslednji avion sa aerodrome “Nikola Tesla” u srijedu veče neće ni poletjeti za Podgoricu.
Podsjetimo, iz Nacionalne avio-kompanije Er Montenegro putnicima su u srijedu veče oko 18 sati saopštili da je u pitanju tehnički kvar na avionu.
Primorski portal saznaje od putnika da je &nbsp;let 4O102 iz Podgorice za Beograd koji je bio planiran za 18 otkazan tek poslije 21 sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zbog kvara aviona Er Montenegra poletjeli nakon 16 i po sati, putnici ogorčeni

Avion Er Montenegra koji je trebalo u 18 sati da krene iz Podgorice za Beograd, kasni sa polijetanjem više od tri sata.
Iz Er Montenegro putnicima su oko 18 sati saopštili da je u pitanju tehnički kvar na avionu.
Nije im saopšteno kada će poletjeti, prenosi Primorski portal.
Na sajtu Aerodroma Podgorica je objavljeno da let 4O102 koji je bio planiran za 18 časova, za Beograd kasni.

Let Er Montenegra iz Podgorice za Beograd kasni tri sata, prijavljen tehnički kvar

Nekoliko međunarodnih aviokompanija otkazalo je letove ka indonežanskom ostrvu Bali i sa njega, nakon novih erupcija vulkana Laki-laki, koji je izbacio stub pepela od čak deset kilometara uvis, što je primoralo hiljade stanovnika da se evakuišu.
Aviokompanije Džetstar, Kvantas, Er Azija i Virdžin Australija otkazale su letove za Bali i sa njega nakon što je vulkanska erupcija u blizini indonežanskog ljetovališta stvorila opasan oblak pepela, prenosi Rojters.
U prvoj erupciji vulkana Laki-laki, na planini Levotobi u istočnoj Indoneziji, oko 800 kilometara od Balija, 3. novembra je poginulo najmanje devet osoba.
Od tada je vulkan eruptirao u više navrata, uključujući i aktivnost tokom jučerašnjeg dana.
Od 4. do 12. novembra otkazano je 80 letova na Baliju, uključujući one iz Singapura, Hongkonga i nekoliko australijskih gradova, rekao je Rojtersu generalni direktor aerodroma na Baliju.
Indonezija ima blizu 130 aktivnih vulkana i nalazi se na području takozvanog pacifičkog „vatrenog prstena“, oblasti visoke seizmičke aktivnosti na više tektonskih ploča.

Otkazani letovi za Bali zbog ponovne aktivnosti vulkana Laki-laki

&nbsp;Kod Mosta na Maloj rijeci prije nekoliko dana izveden je impresivni vazduhoplovni manevar koji je sve, koji su imali privilegiju da mu posvjedoče, ostavio bez daha.&nbsp;
Zbog toga je izvedba, očigledno iskusnog pilota, u video formatu i dostavljena našoj redakciji. On je izveo takozvani „looping“ oko crnogorskog željezničkog mosta - koji je ujedno najviši u Evropi i među najvišima u svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FJgUIxCmjY-o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ova građevina duga je 498.8 metara, a visoka 200. Zbog tih dimenzija, ali i ćudi prirode uprkos kojoj je napravljen, decenijama zaokuplja pažnju svjetskih medija. Pored vječitih oduševljenja pejzažom ali i pitanja kako su graditelji savladali nepristupačni teren i kanjon Male rijeke, posmatrači su zanijemili na izazov koji je prihvatio vazduhoplovni profesionalac: da proleti ispod konstrukcije mosta, pa vertikalno gore, a onda okrene puni krug i vrati se kroz isti prolaz.
Prema saznanjima Portala ETV, pilot je za ovaj let imao dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Most na Maloj rijeci građen je četiri godine – od 1969. do 1973.

Anja Ivanović

VIDEO: Zadivljujući manevar pilota kod Mosta na Maloj rijeci

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe teže povrijeđene, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, u Baru i Bijelom Polju po tri.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidnetirana je na Cetinju, u Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru, Plavu i Nikšiću.
Izdato je 489 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, povrijeđeno osam osoba

Nakon što su propali tenderi za remont trajekata “Grbalj”, “Teodo” i ”Perast”, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je nove iste vrijetnosti - oko 800.000 eura.
Ponude brodogradilišta iz Bijele “Adriatik 42” i dva hrvatska “Punat i “Lošinjska plovidba” pristigne na prethodne javne oglase iz Morskog dobra su proglasili nesipravnim.&nbsp;
Iz te kompanije nedavno su rekli da će trajekt “Teodo” doći na red za remont tek u septembru, a da će “Perast” pokušati sami da pripreme.
Ipak, uvjeravaju da zbog kašnjenja remonta neće biti zastoja na trajektnom prelazu, navodeći da je servisirano i u funkciji pet trajekata: ”Igalo“, ”Ruka pravde”, ”30. avgust”, “Kamenari” i “Lepetane”.
<h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2>
Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je ranije rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.
Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 treba da bude obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža...
Ponude se podnose do 30. juna, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
<h2>Odlazak na suvi dok</h2>
Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje treba da budu obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".
Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...
Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - &nbsp;70.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...
Ponude za remont "Perasta" podnose se do 12. juna, a za "Teoda" do 16. juna kada će biti i otvorene.

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene nakon što je putnički voz iskočio iz šina poslije urušavanja mosta u Rusiji, saopštile su ruske vlasti.
Kako prenosi Al džazira Balkans, u ruskim regijama koje se graniče s Ukrajinom srušila su se dva mosta, što je uzrokovalo iskakanje vozova iz šina.
Most se srušio u Kurskoj regiji rano jutros kada ga je prelazio teretni voz, izvijestili su vršilac dužnosti guvernera Kurska Aleksandar Khinshtein i Ruske željeznice putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Područje autoputa Trosna-Kalinovka nalazi se oko 11 kilometara istočno od granice s Ukrajinom.
- Dio voza pao je na put ispod mosta - rekao je Khinshtein, dodajući da se lokomotiva zapalila, što je brzo ugašeno.
On je kazao da je jedan od mašinovođa povrijedio nogu, kao i da su mašinovođa i tim koji je upravljao vozom prevezeni u lokalnu bolnicu.
Rušenje mosta u Kursku dogodilo se nekoliko sati nakon što se most na autoputu srušio na željezničke šine u Brjanskoj regiji kasno u subotu, istakli su iz Ministarstva za vanredne situacije Rusije i regionalni zvaničnici.
- Nažalost, ima sedam smrtnih slučajeva - naveo je guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz u objavi na Telegramu, dodajući da je 66 osoba povrijeđeno, uključujući troje djece.
On je rekao da su tri žrtve u teškom stanju, uključujući jedno dijete, kao i da je hospitalizovano 44 ljudi.
Među poginulima je i vozač voza, prema ruskim novinskim agencijama.
Područje se nalazi oko 100 kilometara od ruske granice s Ukrajinom.
Moskovska željeznica u objavi na Telegramu saopštila je da se most srušio „kao rezultat nezakonitog miješanja u saobraćaj“.
Ruski Telegram kanal Baza, koji često objavljuje informacije iz izvora u bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona, izvijestio je, bez pružanja dokaza, da je, prema preliminarnim informacijama, most dignut u zrak.
Do sada nije bilo komentara iz Ukrajine.

Sedam poginulih u urušavanju mostova u ruskim regijama na granici s Ukrajinom

Zovu ga Večni grad, Prestonica sveta ("Caput Mundi"), Grad sedam brežuljaka, Carski grad, nekad i samo Grad. A Rim je sve to, čak i više od toga. Bio je glavni grad tri države i šest uređenja: Rimskog kraljevstva, Rimske republike, Rimskog carstva, Papske države, Kraljevine Italije i, danas, Republike Italije. I jedan od najduže neprekidno naseljenih gradskih centara Evrope - koji je u vreme Rimskog carstva brojao i do milion i po stanovnika, posle njegovog pada svega nekoliko hiljada, a danas skoro 2,8 miliona. Desetina njegovih današnjih stanovnika nisu Italijani, ali Rim godišnje posete još tri Rima - odnosno, između osam i deset miliona turista. To je tek fragment rimskih kontrasta. Jer, prva prestonica zapadnog sveta nije bila i prva prestonica ujedinjene Italije. Pre Rima, tu titulu su poneli Torino (1861.) i Firenca (1865.). Rim je postao glavni grad 1871. i tada je počeo njegov treći istorijski uspon. Doduše, taj uspon je doveo i dotle - eto prvog gunđanja vašeg reportera - da skoro nema fasade koju nije "ukrasio" grafit i da je najveći deo grada prljaviji nego što jedna takva istorija dozvoljava. Reke ljudi, koje se sa bukvalno svih kontinenata slivaju u Rim, možda ne znaju da je za današnji izgled grada prilično zaslužan režim onoga koga su u znak "zahvalnosti" za učinjeno njihovoj državi i svetu sunarodnici obesili za noge, sa sve ljubavnicom. A kad kažemo "zaslužan", mislimo i stvarno i sarkastično. Mnogi delovi Rima danas izgledaju dostojno metropole baš zbog opsesije Benita Musolinija; opet, iz istog razloga su trajno uništena mnoga dragocena arheološka nalazišta - poput dela Foruma, kuda je prosečena današnja Ulica imperijalnih foruma (tad Ulica imperije), da bi se Duče s terase svoje rezidencije na Trgu Venecija nesmetanim pogledom napajao energijom koju mu daje Koloseum. No, u vremenu današnjem, prosečan turista to ne mora da zna. On uočava grandioznost elemenata koji spajaju vekove, etrursku civilizaciju, rimsko carstvo, nekada rasparčane ali moćne italijanske državice i ovu modernu "čizmu". Pa sve to začinjeno ratnim plenom, donetim iz nekad moćnih država koje su stari Rimljani pokorili. Na primer, od 30 egipatskih obelisaka koji su ukupno postojali, čak osam je danas u Rimu. Ako izuzmemo možda najpoznatiji - onaj na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, što je ipak druga država iako "opkoljena" Rimom, čiji je on nekad deo bio - tu je Macuteo obelisk ispred Panteona, pa Flaminijev na Placi del Popolo (Trg naroda) ili Montecitorio, na istoimenom trgu ispred zgrade Zastupničkog doma italijanskog Parlamenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060108060_ec081efe203b104835d5981d7a73891cf0997865d76898786d68828f3e31e0cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060108060_ec081efe203b104835d5981d7a73891cf0997865d76898786d68828f3e31e0cc" data-rendition-name="original" width="3840" height="2592" loading="lazy" alt="Rim"> </figure>  Da, u ta davna vremena, osvajači su iz osvojenih država donosili sve šta su mogli. Reklo bi se da je to ipak sreća u nesreći, jer su danas u gradu sa više od 60 muzeja sačuvani neverovatni primerci iz vekova pre nove ere i prvih vekova ove. Na primer, u Nacionalnom rimskom muzeju, na četiri lokacije - od kojih je pisac ovih redova stigao da obiđe "samo" tri (Palaco Masimo, Dioklecijanove terme i Palaco Altemps), jer je šest dana za Rim tek kap zadovoljstva u moru neotkrivenog. A bilo bi nefer prećutati i činjenicu da su starorimski umetnici pravili i kopije umetničkih dela iz pređašnjih civilizacija koji su zauvek izgubljeni, pa su te kopije praktično sačuvale i uspomenu na originale. Najzad, na sličan način sačuvani su i brojni spomenici prethrišćanske ere u samom Rimu. Doduše, ne kao kopije, već kao "pokrštene" bazilike ili već pominjani obelisci, recimo. Da pomenemo samo najpoznatiji primer, Panteon. Hram svih predhrišćanskih bogova iz ranog II veka, čija je kupola od nearmiranog betona i danas najveća na svetu, u ovako je dobrom stanju možda baš zato što ga je u VII veku vizantijski car Foka poklonio papi Bonifaciju IV. Pretvaranje ove bazilike u crkvu Sveta Marija od mučenika ju je verovatno sačuvalo od razaranja i pomoglo ažurnost popravki, tako da i danas možemo da se divimo originalnom izgledu, pre svega otvorenom "okulusu" prečnika od oko devet metara i igri svetlosti koju pravi, a koji je nastao zarad komunikacije s božanstvima i astronomskuh osmatranja. Danas je u Panteonu sahranjen majstor renesansnog slikarstva, Rafael, kao i italijanski kraljevi Vitorio Emanuel II i Umberto I. Dok smo kod sahranjivanja, da pomenemo brojne rimske katakombe (ima ih 60-ak, raznih veličina), nastale prvenstveno zarad sahranjivanja hrišćana. Početkom II veka nije bilo dovoljno prostora za sahranjivanje, pa se krenulo u dubinu. I tako skoro do početka IX veka, kada su ostaci brojnih papa iz katakombi prebačeni u bazilike, a običnih hrišćana u masovne grobnice.&nbsp; U najvećim rimskim Katakombama, onim Svetog Kalista, bilo je pokopano više od pola miliona ljudi. Od toga, vele, više od trećine bila su deca, i čak 16 papa. Katakombe svetog Kalista imaju pet nivoa, dostižu dubinu od 30 metara, dok dužina hodnika prelazi 20 kilometara. Ovde se može videti ranohrišćanska ikonorafika u originalnom obliku, kripta papa (samo tu je pokopano devet prvosveštenika još jedinstvene hrišćanske crkve, pa i sam sveti Kalisto), te mesto gde je pokopana Sveta Sesilija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070648_a3a4d58f8bb61850c95a41c868b3bd7f9313f7e281e6b4dd5ea4d9cba3fd68c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601070648_a3a4d58f8bb61850c95a41c868b3bd7f9313f7e281e6b4dd5ea4d9cba3fd68c2" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim Panteon"> </figure>  <h2>METRO I GUŽVE</h2> Ostajemo ispod zemlje, ali se vraćamo u sadašnjost, da bismo pomenuli rimski metro. Za toliki grad, poznat po gužvama u saobraćaju (neko je izračunao da prosečni stanovnik Rima zaglavljen u saobraćaju provede 254 sata) metro je premali: ima samo dve "ipo" linije. Ovo "ipo" odnosi se na liniju C, koja saobraća u predgrađu i tek se poslednjih meseci radovima “probija” ka Trgu Venecija, Koloseumu, Trgu Svetog Petra i dalje. Iako vozi vrlo često i relativno brzo, rimski metro je izazvao i drugo gunđanje vašeg reportera: stanice su prilično zapuštene i prljave, vagoni išarani grafitima, a obaveštenja sa razglasa upozoravaju da se ne smete opustiti jer su džeparoši posvuda. Ipak, linije A (crvena) i B (plava), koje se ukrštaju kod železničke stanice Termini (izgrađene 1950, i ceo taj kompleks sa autobuskim stajalištima i tramvajskim linijama moramo pohvaliti kao sjajno saobraćajno rešenje) - prosečnog turistu odvešće do većine destinacija koje se u vodičima savetuju pod "nemojte propustiti". Na primer, u jednom pravcu mogu se obići Placa del Popolo (Trg Naroda), Via Marguta, Španske stepenice, Fontana Di Trevi, Hadrijanov hram, Panteon, Trg Navona… Via Marguta je, recimo, simpatična rimska uličica, širokoj publici poznata iz filma "Praznik u Rimu". U njoj, u broju 51, stanuje američki novinar Džo Bredli (Gregori Pek) i slučajno upoznaje princezu En (Odri Hepbern, dobila "Oskara"). Toliko od romantike. Danas je ta zgrada skoro ruševina, ograđena skelama i višegodišnjim obećanjima rimskih vlasti da će je popraviti.&nbsp; Vila Borgeze je najveći javni park u samom istorijskom centru Rima, u kom se može skloniti od gradske buke, šetajući uz jezero, ili uz hramove i muzeje. Izložbe i koncerti na otvorenom, vožnja bicikla ili poseta ekskluzivnoj Galeriji Borgeze samo su još neke od mogućnosti. Interesantno, Rim je jedan od najzelenijih gradova Evrope, ali će se u njegovim ulicama retko kad naći drvored: zelenilo je skoncentrisano u česte i raskošne parkove. U Rimu se od buke može skloniti i u neku od šarmantnih, tipičnih kafanica. Koliko ih ima? To verovatno tačno znaju samo državni organi, ali se strancu čini da Rimljani žive samo od ugostiteljstva. Kao i u svemu drugome, i u tome nonšalantni i neobavezni. Najveća koncentracija je u boemskoj četvrti Trastevere. Tu je ovaj reporter slučajno naišao na Albanca iz Tetova (S. Makedonija), koji u Rimu radi više od 20 godina. Jednom u nekoliko meseci, veli nam, ode da obiđe roditelje, suprugu i decu u Tetovu. Mora se tako, razumemo se uz limončelo pri rastanku, jer u rodnom kraju posla nema, a zbog dece se mnoge stepenice moraju preskočiti. Kad smo kod stepenica: Španske stepenice su doista impozantne, povezuju Španski trg (gde je španska ambasada pri Svetoj stolici) i Trg Trinita dei Monti (gde je istoimena francuska crkva), ali su suštinski - najmanje španske. Naime, Francuzi su davali pare, Italijani izvođenje, ali dok su se oni sporili oko planirane skulpture Luja XIV na vrhu, Španci su se "dosetili" da se njihova ambasada tu "doselila" sto godina pre izgradnje stepenica, pa je Stepenište Trinita dei Monti kolokvijalno ipak postalo "Španske stepenice". <h2>CRKVE I FONTANE</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070652_155e1952ef17a908d7ca0f2ab51d859966a059889413ea85c2bc8e7a29656498.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601070652_155e1952ef17a908d7ca0f2ab51d859966a059889413ea85c2bc8e7a29656498" data-rendition-name="original" width="4096" height="3072" loading="lazy" alt="Fontana di trevi Rim"> </figure>  <h2> </h2> Crkva na vrhu stepenica je jedna od oko 900, koliko ih je danas u Rimu. Da pomenemo samo još neke od njih. U crkvi Sveti Petar u lancima (San Pietro in Vincoli) je izložen Mikelanđelov Mojsije, napravljen za grobnicu pape Julija II. Bazilika Santa Maria Mađore je jedna od četiri papske bazilike, a danas u njoj počiva i papa Franjo. Bazilika Svetog Ivana Lateranskog poznata je kao sedište rimskih biskupa, a u njoj je 1929. potpisan Lateranski sporazum, kojim je konačno rešen višedecenijski spor između Kraljevine Italije i Svete stolice, i ustanovljena država Vatikan.&nbsp; U obližnjoj bazilici San Ðovani in Laterno su izložene Svete stepenice (Scala Sancta) kojima je, kako se veruje, hodao razapeti Isus do Pontija Pilata, čoveka koji mu je presudio. Stepenici su mermerne, ima ih 28, i na njima su, kažu, tri kapi Isusove krvi. Hodočasnici se njima penju na kolenima, ostali turisti sa strane, po drvenim daskama kojima su uokvirene, a na vrhu ih čeka soba "Sveta od Svetih". Nekada je to bila privatna kapela pape i sadrži relikvije svetaca i jednu od najstarijih ikona Isusa pronađenih u Rimu iz V veka. Ni na jednoj od ovih lokacija nije tolika gužva da se ne može uživati u svom trenutku kod tih znamenitosti. Na žalost, to se ne može reći za jednu od najpoznatijih rimskih lokacija - fontanu Di Trevi. Tamošnji krkljanac su rimske vlasti dodatno povećale otežavanjem pristupa da se onaj već čuveni novčić desnom rukom preko levog ramena baci u fontanu. Da bi se turista vratio u Rim, dabome. Fontana na taj način dnevno ipak zaradi i po 3.000 eura, koji odlaze za subvencionisanje hrane za siromašne. Ali onda je u ostatku prilično tesnog prostora koji gleda na pozadinu zgrade Palaco Poli s tri statue i bazenom - takva gužva da se čoveku tu ne zalazi čak ni zbog sjajnog sladoleda koji može da se kupi u okolnim poslastičarnicama. Za utehu informacija da danas Rim ima više od 300 fontana, a da je jedan od malog broja gradova čija je voda pitka, pa se može sipati na oko 2.500 "nasona" (česmi, čija cevi imaju karakterističan oblik nosa - kapitalca) i na nekoliko stotina posebno izgrađenih modernih česmi na dugme, koje nude i opciju punjenja mobilnog telefona. Tek da napomenemo: starorimske su fontane, kao i javna kupatila i kuće patricija u vreme procvata carstva, dobijale vodu s akvadukta; sirotinja je, međutim, morala da se snalazi na drugi način. Doduše, tamo gde su danas ostaci Rimskog foruma, pre izgradnje ovog omiljenog mesta za antičke mitingaše, bilo je vode u izobilju. Onda je tuda prošla Via Sakra, koja je vodila od vrha Kapitola preko Foruma pa sve do Koloseuma. Ova ulica je služila kao glavna ruta trijumfalnih procesija u čast vladara koji su izvojevali pobede u ime Rima, a kroz nju su i sprovođeni pokojni rimski carevi do Foruma gde su održavane posmrtne ceremonije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070656_7c2f58ad03cccbc2014dc8330713443d3552052fa357b0dfc8eeceb6be730c48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601070656_7c2f58ad03cccbc2014dc8330713443d3552052fa357b0dfc8eeceb6be730c48" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim"> </figure>  Danas se na tom prostoru nižu manje ili više očuvani simboli slavnih vremena imperije: slavoluk Septimija Severa, pa "Umbilicus urbis Romae", simbolički centar Rima od kog i do kog se merila udaljenost od svakog mesta u antičkom Rimu, onda Kuria Julia, u kojoj se sastajao Senat, pa hramovi - Saturnov, Konkordov, pa Vespazijanov i Titov hram. Da ne zaboravimo Cezarov hram, odnosno mesto gde je Cezar kremiran, a koje i danas posećuju brojni hodočasnici i ostavljaju pogrebne darove. Pored još nekoliko hramova, ističe se Vestin, gde je gorela večna vatra, koju su održavale vestalke. Bilo bi veoma loše znamenje za Rim ako bi se ta vatra ugasila. Zato je tu i njihova kuća, jer su praktično samo te sveštenice zavetovane na devičanstvo živele u donjem delu grada. Taj deo foruma se završava Titovim slavolukom. <h2>KOLOSEUM I VATIKAN</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070656_e09b379f66de8eebe2397967a99d8bd1f0471c53a4f60e579dbb92f3f1167c94.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250601070656_e09b379f66de8eebe2397967a99d8bd1f0471c53a4f60e579dbb92f3f1167c94" data-rendition-name="original" width="4096" height="3072" loading="lazy" alt="Rim Koloseum"> </figure>  <h2> </h2> Iznad foruma uzdiže se Palatin - brdašce na kome je Rim osnovan i na kome se nalazila pećina u kojoj se vučica brinula o Romulu i Remu. Danas je to još jedan muzej na otvorenom na kome se nalaze ostaci imperijalnih palata. Sa tog brdašceta se pruža fantastičan pogled na rimske forume. Nedaleko odatle su, kako rekosmo, Imperijalni forumi (Cezarov, Avgustov, Nervin, Trajanov – sa već čuvenim Trajanovim stubom), a tu se diže i prvi tržni centar na svetu – Trajanova pijaca. U njoj je danas muzej sa na forumima pronađenim antičkim predmetima, što je takođe interesantno, ako se ima u vidu da je samo oko deset odsto antičkog Rima danas iskopano. Sa druge strane, Koloseum. Zaštitni znak Rima. Njegova izgradnja je započeta 72. godine pre nove ere, a završen je samo osam godina kasnije. Ovaj podatak je gotovo fantastičan kad se nađete pred njegovim lukovima, jer oduzima dah svojom velelepnošću. To je najveći amfiteatar ikad sagrađen i mogao je primiti 80.000 posetilaca. Imao je pokretni krov, kojim se gledaoci štite od sunca i kiše, dok su životinje u arenu podizane posebnim liftovima. Koloseum je služio za različite spektakle, današnjem gledaocu bi verovatno najatraktivnije bile borbe gladijatora. Konačno, da završimo još jednim kontrastom. Unutar grada Rima nalazi se država - Vatikan. Nekad je ceo Rim bio prestonica Papske države, onda se uz podršku Napoleona Rim odupirao ulasku u ujedinjenu Italiju sve do 1870. Posle toga papa je ostao u dobrovoljnom sužanjstvu sve do Lateranskog ugovora (1929.). Od tada, Vatikan je najmanja država na svetu, sa manje od 900 državljana, i predstavlja sedište Katoličke crkve i njenog poglavara Pape.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060108060_4647b1bc2cbe09a8c50395348d03d24ba90581c638c2157b6792551eac2f343c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025060108060_4647b1bc2cbe09a8c50395348d03d24ba90581c638c2157b6792551eac2f343c" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim Vatikan"> </figure>  Zbog male površine države i nemogućnosti da se smeste, ambasade stranih zemalja raštrkane su po Rimu. Van zidina žive i svi zaposleni, čiji broj nekoliko puta prelazi broj državljana. Vatikan čuva Švajcarska garda, najmanja i najstarija vojska na svetu. Dobro, verovatno i najšarenija. Jedini deo Vatikana nezaštićen zidinama prema teritoriji Italije je Trg svetog Petra. Njega obeležava istoimena bazilika, gde je i grobnica ovog sveca. Čitava unutrašnjost bazilike je bogato ukrašena, a najpoznatije umetničko delo koje je krasi je Mikelanđelova Pijeta. S kupole bazilike pruža se fantastičan pogled na Vatikan i Rim. Osim na ovaj trg i u baziliku, turista od cele teritorije Vatikana može da stane još samo na tle vatikanskih muzeja. Niz impresivnih kolekcija na otvorenom i zatvorenom čini više od 20.000 predmeta – što je manje od trećine ukupnog broja predmeta u posedu Muzeja. Poslednji deo kompleksa, i zasluženo na počasnom mestu ove reportaže - neverovatna Sikstinska kapela. U ovoj kapeli se sastaje papska konklava, kardinalski kolegijum koji bira novog papu. Zidove Sikstinske kapele su oslikali drugi majstori renesanse, poput Botičelija i Peruđina, ali Mikelanđelo je onaj koji ju je proslavio oslikavši oko 500 kvadratnih metara tavanice, a 25 godina kasnije i deo iznad oltara.&nbsp; Tada 33-godišnji Mikelanđelo nije rado ušao u ovaj projekat, štaviše dugo je i odbijao ideju pape Julija II. Posle četiri godine rada u veoma lošim uslovima završio je tavanicu, sa više od 300 figura u devet scena iz Knjige postanja, uključujući Stvaranje Adama (Bog prvi put prikazan u fizičkom liku), Adama i Evu u Edenskom vrtu i Veliki potop.&nbsp; Mikelanđelo se u Sikstinsku kapelu vratio četvrt veka kasnije, kada je naslikao Strašni sud iznad oltara. No, kadinal Karafa (potonji papa Pavle IV) bio je užasnut što je Mikelanđelo oslikao nage figure, započevši oštru kampanju da se freske uklone. Krenula je i kontra-kampanja, ali, na kraju je većina figura na fresci, rukom anonimnog umetnika, ipak naknadno "obučena".

Vječni sjaj Prijestonice svijeta

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: let