G.N. (37) iz Gruzije uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je prilikom kontrole prije leta za London predao pasoš Letonije na ime V.P. (36).
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost pasoša, zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu dokumenta. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, identifikovan je kao G.N. (37), državljanin Gruzije - saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je naložio da se G.N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Gruzije uhapšen na Aerodromu Podgorica: Predao falsifikovani pasoš Letonije

Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Moskve, komentarišući okolnosti leta ka Rusiji, razloge svoje posjete, kao i kritike koje je zbog tog putovanja, kako tvrdi, dobio sa Zapada.
Vučić je naveo da je do Moskve putovao zaobilaznim putem jer su pojedine države, kako je rekao, odbijale da odobre prelet.
- Uobičajeno je da avio-služba vlade najavi prelet, ali nismo mogli preko Bjelorusije jer Poljska ne dozvoljava koridore. Onda vam Litvanija i Letonija ne daju dozvolu, pa Estoniju nećete ni da pitate. Na kraju smo išli preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana - izjavio je Vučić, navodi Danas.
Govoreći o značaju posjete, predsjednik Srbije je poručio da je ponosan što prisustvuje obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, ocjenjujući da Srbija ima pravo na to zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao, osim simbolike, posjeta ima i konkretne ciljeve.
- Za nas je važna zbog ugovora o snabdijevanju gasom i daljeg unapređenja odnosa sa Rusijom - kazao je.
Odgovarajući na kritike zbog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je ocijenio da je Srbija izložena nepravdi.
- Oteli su nam 14 odsto teritorije, a sada nam drže pridike. Ne mogu da vam pruže racionalan odgovor osim prijetnji i zastrašivanja, kao što sam čuo od Picule i drugih - rekao je.

Vučić iz Moskve: Putovao sam zaobilaznim putem jer su pojedine države zabranile prelet

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Predsjednik Letonije u nedjelju je rekao da se ruska vojna bespilotna letilica srušila na njenu teritoriju, dodajući da su se povrede vazdušnog prostora povećale duž istočnih granica NATO-a, piše AFP.
Baltička država, kojom je nekada vladao Sovjetski Savez, ali je sada članica Evropske unije i NATO-a, imala je napete odnose s Moskvom nakon nezavisnosti, a veze su se dodatno pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
- Ruski vojni dron... srušio se juče u istočnom dijelu Letonije. Istraga je u toku - rekao je letonijski predsjednik Edgars Rinkevičs na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da su u bliskom kontaktu s njihovim saveznicima.&nbsp;
- Broj takvih incidenata raste duž istočnog krila NATO-a i moramo ih zajednički rješavati - istakao je Rinkevičs.
Ministarstvo odbrane Letonije objavilo je u saopštenju da je dron uletio u vazdušni prostor zemlje iz Bjelorusije i srušio se u opštini Rezekne.
- Ova situacija je potvrda da moramo nastaviti rad koji smo počeli na jačanju istočne granice Letonije, uključujući razvoj sposobnosti protivvazdušne odbrane i sposobnosti elektronskog ratovanja kako bismo ograničili aktivnosti bespilotnih letilica različitih namjena - rekao je ministar odbrane Andris Spruds.
Druga članica NATO-a, Rumunija, takođe je u nedjelju rekla da je ruski napadački dron koji je ciljao civilnu infrastrukturu u susjednoj Ukrajini tokom noći ušao u njen vazdušni prostor.
Bukurešt je oštro osudio "ponovno kršenje" do kojeg su doveli "ilegalni napadi" Moskve.
Otkako je pokrenula svoju invaziju, Rusija je u više navrata izvodila noćne napade na gradove širom Ukrajine, često ciljajući luke u južnoj regiji Odese nakon izlaska iz ugovora o izvozu žitarica.
Poljska je takođe zabilježila najmanje dva slučaja povrede njenog vazdušnog prostora od strane ruskih projektila ili dronova koji su napadali Ukrajinu, posljednji put u decembru.

Letonija izvijestila o padu ruske bespilotne letilice na teritoriju NATO-a

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: letonija