<p>Predsjednici Estonije, Letonije i Litvanije podržali su poljski prijedlog za zajedničkim nadzorom Baltičkog mora mornaricama zapadnih zemalja koje imaju baltičku obalu.</p>
<p>- Zajedničke patrole pokazaće da djelujemo, da uzimamo svoju odgovornost ozbiljno te da možemo braniti svoju ključnu infrastrukturu - rekao je litvanijskii predsjednik <b>Gitanas Nausėda</b> nakon razgovora s estonskim predsjednikom <b>Alarom Karisom</b> i letonskim kolegom <b>Edgarsom Rinkēvičsom</b> u obalnom gradu Klaipėdi u Litvaniji.</p>
<p>Rinkēvičs je takođe rekao da je pozdravio ideju nadzorne misije, s obzirom na to da Baltičko more sve više postaje "zabrinjavajuće mjesto".</p>
<p>Međutim, istovremeno je istakao visok nivo potrebne koordinacije i kompleksnost zadatka.</p>
<p>- Ne možemo biti 100 odsto sigurni da možemo spriječiti takve stvari. Moramo što je više moguće investirati u zaštitu svoje infrastrukture - rekao je Karis.</p>
<p>Inicijativa dolazi nakon što su oštećena dva optička kabla u Baltičkom moru u novembru. Riječ je o kablu između Švedske i Litvanije, te jednom između Finske i Njemačke. Uzrok je i dalje nepoznat u oba slučaja, a švedske vlasti istražuju moguću sabotažu.</p>
<p>Nausėda je rekao da postoji "poprilično visoka mogućnost" da se radilo o malicioznoj aktivnosti. Dosad ipak nije bilo dokaza da je šteta počinjena namjerno.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

<p>Novi gradonačelnik Njujorka <b>Zohran Mamdani</b> (34), glasni kritičar američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b>, Polaže danas zakletvu, prvog dana četvorogodišnjeg mandata koji predstavlja kao "novu eru" za najnaseljeniji grad u SAD.</p>
<p>Član Demokratske stranke i Demokratskih socijalista Amerike, 111. gradonačelnik Njujorka, služio je u Skupštini države Njujork prije izbora 4. novembra, gdje se zalagao za javni prevoz, obnovljive izvore energije i borio se protiv iseljenja, prenijela je britanska agencija Rojters (Reuters).</p>
<p>Kao dokaz svoje "posvećenosti radnicima koji svakodnevno održavaju grad u funkciji, Mamdani je izabrao da položi zakletvu na neobičnoj lokaciji - napuštenoj metro stanici Stara gradska kuća, koja se nalazi ispod Gradske kuće.</p>
<p>Ceremonija polaganja zakletve održaće se u maloj, privatnoj ceremoniji na stanici, koja je zatvorena 1945. godine.</p>
<p>Ceremonija, koja uključuje govore i muziku, planirana je na Trgu gradske kuće, kojoj će prisustvovati 4.000 gostiju, a biće prenošena uživo na ekranima duž Brodveja pod sloganom "Inauguracija nove ere".</p>
<p>Među prisutnima biće senator iz Vermonta <b>Berni Sanders</b>, vodeća ličnost lijevog krila Demokratske stranke, kojeg Mamdani smatra svojim glavnim izvorom inspiracije, kao i demokratska predstavnica <b>Aleksandrija Okasio-Kortez</b>, najmlađa žena ikada izabrana u Kongres SAD.</p>
<p>Gradonačelnik je prikupio rekordnih 2,6 miliona dolara (2,22 miliona eura) od oko 30.000 donatora za finansiranje tranzicije i svečanosti inauguracije.</p>
<p>Prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka, Mamdani, vodio je inovativnu kampanju unutar Demokratske stranke, fokusirajući se na zamrzavanje stanarina, besplatan autobuski prevoz i brigu o djeci.</p>
<p>Osvojio je 50 odsto glasova protiv nezavisnog kandidata<b> Endrua Kuoma </b>i republikanca <b>Kertisa Slive</b>, na izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od više od dva miliona birača. Njujork ima 8,5 miliona stanovnika.</p>
<p>Zohran Mamdani, rođen u Ugandi 1991. godine i naturalizovan američki državljanin 2018. godine, sin je indijsko-američke filmske rediteljke <b>Majre Nair</b> i <b>Mahmuda Mamdanija</b>, poznatog akademika specijalizovanog za političke nauke.</p>

Novi gradonačelnik Njujorka danas polaže zakletvu

<p>Sa direktorom Uprave policije<b> Lazarom Šćepanovićem </b>dogovorili smo da se iz Botuna povuče policija i da se oslobodi saobraćajnica koja vodi prema gradu. Dogovoreno je da se na inicijativu Skupštine Crne Gore i njenog predsjednika <b>Andrije Mandića</b> pokrenu novi razgovori u koji će biti uključeni predstavnici ministarstva, Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna - rekao je sinoć portalu Adria predstavnik žitelja tog zetskog sela <b>Duško Stijepović</b> nakon sastanka sa šefom policije.</p>
<p>Dok ti pregovori traju, naveo je Stijepović, dogovoreno je da sve saobraćajnice u Zeti budu odblokirane.</p>
<p>- I neće biti okupljanja građana dok pregovori traju - kazao je on portalu Adria.</p>
<p>To znači, pojasnio je on, da se otkazuje protest koji su za danas najavili u Botunu.</p>
<p>- S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa sa visokog mjesta, predsjednika Skupštine, nadamo se da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo problem riješiti na obostrano zadovoljstvo - rekao je Stijepović, navodeći da očekuje da šef parlamenta doprinese u okviru svojih nadležnosti da se problem riješi na najbolji mogući način.</p>
<p>Građani, odlučni u namjeri da ne dozvole početak gradnje kolektora u Botunu, juče su novi protest zakazali za danas u 11 sati, za kada je bilo planirano da sa kompletnom mašinerijom krenu u to zetsko selo.</p>
<p>Veliki broj mještana, na čelu sa predsjednicima Demokratske narodne partije i Opštine Zeta, <b>Milanom Kneževićem</b> i <b>Mihailom Asanovićem</b>, juče su oko 16 sati okončali višesatnu blokadu puteva kroz Zetu.</p>
<p>Oni su se juče okupili i ispred Aerodroma Golubovci, gdje su planirali da razgovaraju sa premijerom <b>Milojkom Spajićem</b>. Do razgovora, međutim, nije došlo.</p>
<p>Mještani su, osim namjere Glavnog grada da turskim investitorima omogući gradnju kolektora u Botunu, ogorčeni zbog akcije 30. decembra u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina policajaca pod punom opremom.</p>
<p>Uprkos privođenjima i tome što je investitor zauzeo parcelu na kojoj planira gradnju kolektora, mještani su i dalje riješeni da te radove ne dozvole.</p>

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

<p>Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.</p>
<p>Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.</p>
<p>Po riječima premijera <b>Milojka Spajića</b>, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.</p>
<p>Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.</p>
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
<p>Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.</p>
<p>Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.</p>
<p>Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.</p>
<p>Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.</p>
<p>Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.</p>
<p>Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.</p>
<p>Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i potpredsjednika Vlade za bezbjednost<b> Alekse Bečića</b>.</p>
<p>Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".</p>
<p>Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;</p>
<p>Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.</p>
<p>Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.</p>
<h2>Smjena Jokića</h2>
<p>Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ <b>Gorana Jokića</b>.</p>
<p>Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije<b> </b>načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.</p>
<p>Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.</p>
<p>Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.</p>
<p>Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.</p>
<p>- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.</p>

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

<p>Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva <b>Admirom Šahmanovićem</b> o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost.</p> <p>Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina.</p> <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> <p><b>Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ: </b>Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana.</p> <p>Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti.</p> <p>Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite.</p> <p>Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga.</p> <p>Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva.</p> <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> <p><b>Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ: </b>Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi.</p> <p>Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte.</p> <p>Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <p><br/></p> <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> <p><b>Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ:</b> Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model.</p> <p>EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje.</p> <p>Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države.</p> <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> <p><b>Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ: </b>Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto.</p> <p>U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje.</p> <p>Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije.</p> <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> <p><b>Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ:</b> Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  <p><br/></p> <p>Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera.</p> <p>Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja.</p> <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> <p><b>Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ:</b> Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu.</p> <p>Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan.</p> <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> <p><b>Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ:</b> CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci.</p> <p>Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative.</p> <p>Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede.</p> <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> <p><b>Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ: </b>Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu.</p> <p>Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa.</p> <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> <p><b>Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost?</b></p> <p><b>ŠAHMANOVIĆ:</b> Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara.</p> <p>To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima.</p> <p>Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.</p>

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

<p>Na dan kada je Vijeće Vrhovnog suda produžilo za još tri mjeseca pritvor <b>Aleksandru Mijajloviću</b>, podgorički biznismen je dobio potvrdu da uprava Istražnog zatvora neće uraditi ništa na poboljšanju uslova njegovog u Spužu. &nbsp;</p> <p>Prema informacijama Televizije E, Mijajlović je od 3. oktobra u pritvorskoj sobi sa još sedam pritvorenika. Iako podgorički biznismen od ranije ima zdravstvenih tegoba, kardiovaskularne prirode, uprava Istražnog zatvora nije vodila o tome računa, pa pritvorsko vrijeme, osim jednočasovnih šetnji, provodi u prostoriji u kojoj su svi, osim njega, strastveni pušači. &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>PRITVORSKI USLOVI</b></p> <p>Na Mijajlovićevu molbu, uprava Istražnog zatvora dugo nije ragovala, sve do juče kada je konačno pozvan na razgovor kod <b>Vladmiira Šćepanovića</b>, načelnika Istražnog zatvora. &nbsp;</p> <p>Iako je načelnik Šćepanović, u prisustvu svojih pomoćnika, primio na razgovor Mijajlovića, ispostavilo se da ne postoji raspoloženje da se išta mijenja u postojećim pritvorskim uslovima. Načelnik je samo konstatovao da jedino što može jeste da mu da samicu, bez mogućnosti gledanja televizije?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc" data-rendition-name="original" width="997" height="554" loading="lazy" alt="RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a"> <figcaption>RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>To su uglavnom pritvorski uslovi koji se određuju po kazni, zbog nepoštovanja zatvorske discipline. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Nije to jedini signal lošeg tretmana podgoričkog biznismena.<b> </b>Televizija E je objavila da Mijajloviću, koji se od 3. oktobra u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom. Iz Uprave UIKS-a naša medijska kuća je obaviještena da dozvolu za kontriolisane pozive iz telefonske govornice odobrava istražni sudija Višeg suda <b>Goran Šćepanović</b>. &nbsp;</p> <p>Iako je prošle godine, u slučaju pritvaranja Mijajlovića, isti sudija dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana, sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda. &nbsp;</p> <p><b>RAZLIČITI ARŠINI </b>&nbsp;</p> <p>Aleksandar Mijajlović je uhapšen je početkom 2024. godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe uključene u šverc cigareta, ali je nakon više od dva mjeseca pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 1,1 milion eura. Iako je u tom slučaju Viši sud smatrao da nema opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, sada su i Viši i Vrhovni sud ocijenili da postoji i mogućnost uticajan na svjedoke i opasnost od bjesktva?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5" data-rendition-name="original" width="1707" height="892" loading="lazy" alt="(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud "> <figcaption>(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Ima još različitih pristupa: prošle godine, baš nakon pritvaranja Mijajlovića, isti sudija je dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana. Sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda dozvolu za makar jedan dnevni poziv prodici?! &nbsp;</p> <p>Istovremeno, neko se potrudio da Mijalović nema dostojan tretman u UIKS-u. Osim stanja u pritvorskoj sobi, duže od 60 dana biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgentski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore, iako je ljekar iz UIKS-a konstatovao da je neophodan snimak. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Očito: svjesno je ignorisan prijedlog za vanredni pregled u Kliničkom centru. Teško je objasniti koji su, osim političkih razloga, motivisali sudije Višeg suda da se na dozvili odlazak u bolnicu na pregled ramena. &nbsp;</p> <p>Sudeći po dosadašnjem tretmanu, djeluje kao da je Aleksandar Mijajlović neka vrsta političkog pritvorenika. &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p>

Mijajlović kao politički pritvorenik?!

<p>Čečenski lider i saveznik Kremlja,<b> Ramzan Kadirov</b>, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.</p>
<p>Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao <b>Vladimir Putin</b>, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.</p>
<p>Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije.&nbsp;</p>
<p>- U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.</p>
<p>Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .</p>
<p>Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.</p>
<p>Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.</p>

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom <b>Donaldom Trampom</b>, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.</p>
<p>Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.</p>
<p>Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.</p>
<p>Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.</p>
<p>Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.</p>
<p>Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.</p>
<p>Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.</p>
<h2>Reakcija Teherana</h2>
<p>Iranski predsjednik <b>Masud Pezeškijan</b> odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.</p>
<p>Iranski ministar vanjskih poslova<b> Abas Aragči</b> pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.</p>
<p>Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.</p>
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
<p>Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.</p>
<p>Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.</p>
<p>Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.</p>
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
<p>Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.</p>
<p>Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.</p>
<p>Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.</p>
<p>Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).</p>

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>

Tag: letonja

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

Novi gradonačelnik Njujorka danas polaže zakletvu

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

PRATITE TVe UŽIVO