Evropski sud naložio je Poljskoj da mora priznati istopolni brak koji su njihova dva državljanina sklopila u Poljskoj.
Ta država odbijala je to da učini, no ES je iznio stav prema kojem je to pogrešno, uprkos tome što poljski zakon ne poznaje istopolne brakove.
Jer, kako su precizirali, institucija braka, uključujući i onaj između supružnika istog pola, mora biti uvažavana na području čitave Evropske unije.
- To krši ne samo slobodu kretanja i prebivališta, već i fundamentalno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života - stoji u presudi.
Pomenuti par živio je u Njemačkoj, no pošto su se vratili u Poljsku, tamo su naišli na problem - država nije priznavala njihovo bračno stanje.
U Poljskoj je izuzetno snažna konzervativna katolička struja, čiji su politički predstavnici donedavno dugo bili i na vlasti. Ti krugovi, pritom, borbu za jednakost LGBT parova predstavljaju kao "opasnu stranu ideologiju".&nbsp;
No, aktuelna vlast u Poljskoj preduzima korake kako bi ozakonili i istopolna partnerstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski sud: Poljska je, kao i sve druge članice EU, dužna da priznaje istopolne brakove

Mediji su značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema u odnosu na prethodne dvije godine, a među televizijskim emiterima sa nacionalnim pokrivanjem, koje su bile dio analize, najviše informacija emitovano je u programima Televizije E, koja je imala više od polovine (oko 54 odsto) svih priloga o „Neđelji ponosa“, dok u programu TV Prva u tom periodu nije zabilježeno izvještavanje o ovoj temi - podaci su Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Iz ove agencije su analizirali medijsko izvještavanja tokom „Neđelje ponosa“ od 29. septembra do 5. oktobra, kako bi se sagledao način na koji televizijski emiteri sa nacionalnim pokrivanjem obrađuju teme vezane za prava i položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo je da više od dvije trećine priloga imalo pozitivan ton izvještavanja, dok nijedan nije zabilježen kao negativan. - Analiza je pokazala da mediji u Crnoj Gori bilježe napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama. Uočena je veća kvantitativna zastupljenost, pozitivniji ton i manji stepen senzacionalizma u odnosu na prethodne godine. Međutim, evidentno je da se i dalje ne koriste puni potencijali medijskog prostora kako bi se o ovim temama govorilo analitički, kontinuirano i ravnopravno sa drugim društveno-političkim pitanjima - ističu u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge. Analizirane su centralne informativne emisije, jutarnji programi i sadržaji o aktuelnim društveno-političkim temama u programima sedam televizijskih emitera sa nacionalnim pokrivanjem: TVCG 1, Televizija Nikšić, TV Adria, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti i TV E. - Cilj analize bio je da se utvrdi kvantitativno prisustvo informacija i priloga o „Neđelji ponosa“ i drugim sadržajima koji se odnose na život i prava LGBTIQ zajednice, kao i da se ocijeni ton, karakter i način predstavljanja ovih tema u informativnim programima - navodi se u saopštenju.&nbsp; - Tokom posmatranog perioda evidentirano je ukupno 12 priloga koji su se odnosili na održavanje „Neđelje ponosa“ ili na teme prava i položaja LGBTIQ zajednice. Ukupno trajanje svih priloga iznosilo je 49 minuta i 25 sekundi. Statistički posmatrano, više od polovine informacija objavljeno je na dan održavanja „Neđelje ponosa“, 4. oktobra (30,08 odsto) i dan uoči centralnog događaja, 3. oktobra (28,56 odsto) - precizirano je u saopštenju.&nbsp; U posmatranom periodu, svi prilozi su emitovani u okviru jutarnjih programa i centralnih informativnih emisija, dok nijedna emisija o aktuelnim društveno-političkim temama nije bila posvećena „Neđelji ponosa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d" data-rendition-name="original" width="766" height="313" loading="lazy" alt="Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom"> <figcaption>Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom(Photo: Agencija za audiovizuelne medijske usluge)</figcaption> </figure>  - Informacije su najčešće realizovane u formi izvještaja i intervjua, pri čemu su prilozi uglavnom imali zastupajući karakter i pozitivan ton. U većini slučajeva tema je predstavljana kroz učešće sagovornika iz LGBTIQ zajednice, predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija - rekli su u AMU.&nbsp; Analiza je pokazala da je dvije trećine priloga (osam od ukupno dvanaest) imalo pozitivan ton izvještavanja, četiri su bila neutralna, dok negativan ton nije zabilježen.&nbsp; - Većina priloga emitovana je u drugom dijelu informativnih emisija, što ukazuje da teme vezane za LGBTIQ zajednicu još nijesu pozicionirane kao prioritetne u okviru udarnih informativnih sadržaja. Iako mediji sve češće prepoznaju značaj izvještavanja o pravima LGBTIQ osoba, analiza ukazuje da kvalitetan, analitički pristup i dalje izostaje - ističu u saopštenju.&nbsp; Pozitivan ton izvještavanja, kako dodaju, ne mora nužno značiti i dublje razumijevanje problema, jer su pojedine poruke imale formalni karakter, bez šireg konteksta i dublje analize izazova sa kojima se zajednica suočava.&nbsp; - To ukazuje da mediji ovu temu još tretiraju kao događaj, a ne kao trajno društveno pitanje - ocijenili su u AMU.&nbsp; Agencija ukazuje na značaj kontinuiranog i sadržajno raznovrsnog izvještavanja o LGBTIQ temama, koje prevazilazi događajni okvir i doprinosi stvaranju inkluzivnog medijskog prostora.&nbsp; - Dalji napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama zavisi od prelaska sa površnog na suštinski pristup, jačanja dubinskog novinarstva i uključivanja raznovrsnih glasova zajednice u javni diskurs - zaključili su u saopštenju.

AMU: Mediji značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema, najviše priloga o "Neđelji ponosa" na TV E

Ustavni sud Litvanije proglasio je danas zabranu homoseksualih građanskih zajednica kao neustavnu.
- Odredbe Građanskog zakonika koji dozvoljavaju samo savez između muškarca i žene su u suprotnosti sa ustavnim principom vladavine prava - rekao je predsjednik Ustavnog suda Gintaras Goda u odluci suda.
Sud je dodao da postojeće predrasude u društvu ne mogu poslužiti kao opravdanje za ograničavanje osnovnih prava građana.
Istraživanje koje je 2022. godine sproveo popularni novinski sajt Delfi pokazalo je da gotovo polovina litvanskih ispitanika podržava legalizaciju homoseksualnih građanskih zajednica.
Sljedeće godine, anketa Evrobarometra je pokazala da 39 odsto Litvanaca vjeruje da bi istopolni brakovi trebalo da budu legalni širom Evrope, u odnosu na 30 odsto u 2019. godine.
Litvanski premijer Gintautas Paluckas rekao je poslije sudske odluke da je sada na parlamentu da legalizuje građanske zajednice.
- Parlament je slobodan da odlučuje kako će sprovesti sudsku ulogu - rekao je Paluckas novinarima.
Nekoliko uzastopnih saziva parlamenta u Litvaniji pokušalo je bez uspjeha da legalizuje istopolne građanske zajednice u novijoj istoriji zemlje, koja ima veliku većinu katoličkih vjernika.
Posljednji pokušaj bio je tokom koalicione vlade predvođene konzervativcima između 2020. i 2024. godine.
U to vrijeme, prijedlog zakona o građanskim zajednicama je prošao kroz parlament, ali vlada nije uspjela da prikupi dovoljno podrške i zakon nije stavljen na konačno glasanje.
Vlada je potom predmet uputila Ustavnom sudu.

Ustavni sud Litvanije proglasio neustavnom zabranu homoseksualnih građanskih zajednica

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.
Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.
Ministar pravde &nbsp;Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .
- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.
Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.
- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.
Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.
Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.
Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.
- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.
Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.
Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.
- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.
Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.
Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.
Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.
- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.
Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.
Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.
Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.
- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.
Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.
Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.
- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.
Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.
- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.
Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.
- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.
Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.
Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.
- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.
Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.
- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.
Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Rus priveden zbog organizovanja putovanja za LGBT+ osobe pronađen je mrtav u istražnom pritvoru, saopštila je u nedjelju grupa za ljudska prava.
Andrej Kotov, direktor turističke agencije Men Travel, optužen je prošlog mjeseca za "ekstremističke aktivnosti".
Vrhovni sud Rusije zabranio je krajem 2023. ono što naziva "međunarodnim LGBT pokretom", čime je otvoren put ka mogućnosti legalnog postupka protiv onih za koje vlasti smatraju da su se pridružili tom pokretu.
Prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava OVD-Info, koja citira Kotovljevog advokata, istražitelji su rekli da je on izvršio samoubistvo 29. decembra dok je bio u istražnom zatvoru.
Kotov (40) rekao je da je pretučen tokom hapšenja prošlog mjeseca.
I ruska državna novinska agencija RIA Novosti je javila da je Kotov izvršio samoubistvo u zatvoru, javio je AFP.
Rusija je povećala svoje represivne zakone protiv LGBT osoba posljednjih godina, dok je predsjednik Vladimir Putin ranije opisao način života tih osoba kao dekadentan.

U Rusiji organizator putovanja za LGBT osobe pronađen mrtav u zatvoru

Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) optužila je Ilju Žuravljova, direktora dva medicinska centra u regionu Uljanovsk, da promoviše satanizam u okviru šire kampanje širenja LGBT propagande.
Žuravljov, uhapšen u avgustu, suočava se s do šest godina zatvora, saopštila je u ponedjeljak FSB, navodeći da je ohrabrivao svoje podređene da prihvate istopolne veze kao oblik inicijacije u obožavanje đavola, čime je sve veća represija prema LGBT zajednici u Rusija dobila novi senzacionalistički sloj.
Prema FSB-u, Žuravljov je obmanjivao ljude obećavajući im finansijski uspjeh i napredovanje u karijeri ako prihvate satanistički kult koji je promovisao, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Hapšenje Žuravljova dio je šireg suzbijanja LGBT prava u Rusiji, dok predsjednik Vladimir Putin nastavlja da gura agendu usredsređenu na "tradicionalne vrijednosti". Tokom protekle decenije, Putin se, uz podršku Ruske pravoslavne crkve, pozicionirao kao branilac konzervativnih društvenih normi.
To je uključivalo nemilosrdne napade na LGBT prava, uključujući zabranu operacija promjene pola i poništavanje brakova koji uključuju transrodne osobe.
Putin je 2022. godine potpisao dekret kojim se formalizuje privrženost Rusije "duhovno-moralnim vrijednostima" u jeku rata u Ukrajini. U dekretu je naglašen značaj "jakih porodica" i "službe otadžbini", dok se osuđuje, kako Kremlj smatra, korozivni uticaj zapadnog liberalizma, uključujući promociju LGBT prava.
Prošle godine, Vrhovni sud Rusije je takođe odlučio da zabrani "Međunarodni javni LGBT pokret", uglavnom simboličnu organizaciju kako bi se opravdalo dalji pritisak na LGBT zajednicu.
Ovi pravni potezi su dio šire strategije da se LGBT identiteti označe kao strani, protivporodični, pa čak i ekstremistički, u pokušaju da se pojača podrška konzervativnog dijela ruskog društva.
Optužbe za satanizam protiv Žuravljova, međutim, označavaju dramatičnu eskalaciju. Povezujući odbranu LGBT prava sa satanizmom, čini se da država gura narativ osmišljen da rasplamsa strahove javnosti i dodatno stigmatizuje LGBT zajednicu.
To se uklapa u širi obrazac demonizacije svega što se doživljava kao strano ili suprotno strogom moralnom poretku koji zagovara država.
Kršenje prava LGBT osoba u Rusiji nije izolovano, već je dio šireg kulturnog rata koji Rusiju pozicionira naspram zapadnih liberalnih vrijednosti.
Od usvajanja zakona o "gej propagandi" 2013. godine, koji je kriminalizovao promovisanje LGBT odnosa među maloljetnicima, ruska vlada je stalno širila svoje napore da marginalizuje i ućutka LGBT glasove.
Država je ove zakone postavila kao neophodne za zaštitu Rusije od korumpiranog uticaja zapadnih ideologija.
Lokalni mediji i medijske kuće povezane sa FSB-om, kao što je Telegram kanal VČK-OGPU, sugerišu da se hapšenje Žuravljova koristi kao sredstvo za dalji pritisak na LGBT osobe unutar lokalnih vlasti i organa za sprovođenje zakona.

Direktor medicinskih centara u Rusiji optužen za satanizam zbog navodnog promovisanja LGBT odnosa

Predsjednik Parlamenta Gruzije Šalva Papuašvili potpisao je 3. oktobra zakon za koji grupe za ljudska prava, opozicija i međunarodna zajednica kažu da drastično ograničava prava LGBT zajednice u zemlji.
Papuašvili, iz vladajuće stranke Gruzijski san i kosponzor zakona, podržao je zakon nakon što je predsjednica Salome Zurabišvili 2. oktobra odbila da ga potpiše i vratila u Parlament, u skladu sa odredbama gruzijskog Ustava.
Zakon o takozvanim "porodičnim vrijednostima" prošao je kroz Parlament 17. septembra sa 84-0 glasova, u odlučivanju koje je bojkotovala opozicija dok su demonstranti održavali skupove ispred zgrade Parlamenta.
Iako je po Ustavu legalan, Papuašilijev potez naglašava dramatično polarizovani politički spektar u ovoj zemlji južnog Kavkaza. Vladajuća stanka Gruzijski san je u sukobu i sa predsjednicom države i sa političkom opozicijom, koja mjesecima bojkotuje Parlament uoči izbora zakazanih sljedećeg mjeseca.
Nakon Papuašivilijevog odobrenja, zakon će biti objavljen u gruzijskom Službenom listu i stupiće na snagu 60 dana nakon objavljivanja.
Paket zakonskih izmjena, čiji je potpuni naziv "O porodičnim vrijednostima i zaštiti maloljetnika", donosi izmjene u 18 važećih zakona, uključujući zakone o slobodi govora i izražavanja, kao i o radiodifuziji.
Mjere predviđaju zabranu okupljanja koja promovišu pravo osobe da se identifikuje kao spol koji nije "njen biološki spol", a zabranjuju se i okupljanja koja zagovaraju istopolnu orijentaciju ili veze.
<h2>Unaprijed odbačene kritike Zapada</h2>
Dok je potpisivao zakon, Papuašvili je kritikovao i predsjednicu države i opoziciju jer su odbili da ga podrže i zaštite "ono što je najvrednije za čovjeka: porodicu i djecu".
Papuašvili, čija stranka ostaje najpopularnija, prema istraživanjima javnog mnjenja uoči ključnih izbora 26. oktobra, takođe je unaprijed odbacio očekivane kritike Zapada na njegov potez.
- Jako dobro shvatam da će potpisivanje ovog zakona izazvati kritike nekih stranih partnera, ali mi Gruzijci se nikada nismo plašili tuđeg suda kada su naša vjera, zdrav razum i lojalnost zemlji to zahtijevali i kada smo vidjeli da civilizacijski tokovi idu u pogrešnom smjeru - rekao je.
Opozicija je bojkotovala parlamentarne sjednice od maja, kada su poslanici Gruzijskog sna odobrili zakon o "stranom uticaju", koji zapadne vlade i mnogi Gruzijci upoređuju s ruskim zakonom o "stranom agentu" koji Kremlj koristi za suzbijanje neslaganja sa vlastima.
Zakon zahtijeva od organizacija koje primaju više od 20 odsto svojih sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja".
Zurabišvili je stavila veto na taj zakon, ali je vladajuća stranka nadjačala njeno protivljenje i objavila ga uprkos višemesečnim javnim protestima i upozorenjima Sjedinjenih Država i Evropske unije da ta mjera narušava demokratiju Gruzije i njen put ka integraciji u zapadne institucije.
Kao odgovor, Vašington je 16. septembra uveo sankcije za više od 60 Gruzijaca, uključujući dva člana Vlade, za koje je rekao da su "potkopali" demokratiju i ljudska prava u zemlji, što je navelo premijera Iraklija Kobakhidzea da upozori da bi Tbilisi mogao revidirati svoje odnose sa Sjedinjenim Državama.
Evropska unija je u međuvremenu reagovala na zakon, pauzirajući pregovore o pristupanju EU.
Gruzijski san, koji je osnovao proruski nastrojen gruzijski tajkun i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, glavni kandidat stranke za predstojeće izbore, insistira na tome da stranka ostaje posvećena pridruživanju zapadnim institucijama.
Građansko društvo Gruzije godinama pokušava da udalji zemlju od uticaja Rusije, koja još drži hiljade vojnika u Južnoj Osetiji i Abhaziji, dvije otcijepljene gruzijske regije koje je Moskva priznala kao nezavisne države nakon petodnevnog rata s Tbilisijem 2008. godine.

Potpisan novi zakon u Gruziji koji uvodi zabrane za LGBT zajednicu

Predsjednica Gruzije Salome Zurabičvili odbila je da potpiše zakon koji ograničava prava LGBT zajednice u zemlji, saopšteno je danas iz njenog kabineta.
Zurabičvili je vratila u parlament nacrt zakona, koji je predstavila vladajuća partija Gruzijski san i koji su poslanici odobrili prošlog mjeseca.
Predsjednik parlamenta sada ima pet dana da ga potpiše.
Prema prijedlogu zakona, zabranjuju se istopolni brakovi, usvajanje djece kod istopolnih parova, javna podrška pripadnicima LGBT zajednice, kao i njihovo prikazivanje u medijima.
Takođe se zabranjuje tretman promjene pola i promjena rodnih oznaka u zvaničnim dokumentima.
Gruzija je zemlja u kojoj pravoslavna crkva ima jak uticaj na vlast i javno mnjenje, a taj potez parlamenta uoči parlamentarnih izbora smatra se pokušajem vladajuće stranke da dobije podršku među konzervativnim grupama.
Zagovornici ljudskih prava i LGBT aktivisti su prijedlog zakona osudili navodeći da bi se još vise marginalizovala ionako ranjiva zajednica.

Predsjednica Gruzije odbila da potpiše diskriminatorni zakon o LGBT zajednici

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

Gruzijski parlament je odobrio treće i posljednje čitanje zakona o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.
Zakon bi obezbijedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.
Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju „tradicionalni i moralni standardi“ u Gruziji, gdje je pravoslavna crkva veoma uticajna.
Aktivisti kažu da je ta mjera usmjerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.
Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.
Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promjene pola, vjerovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.
- Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najvjerovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo - rekla je Jakeli.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati prijedlog zakona.
Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.
LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gdje ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.
Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata posljednjih godina.
To pitanje je postalo „glasnije“ uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.
Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susjednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.
Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o „stranim agentima“ za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.
Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

Nikšićanin N.N. (20) uhapšen je u Budvi pošto je policija u njegovim kolima marke Chevrolet bez registarskih oznaka pronašla oko 90 grama materije za koju se sumnja da je marihuana namijenjena za dalju uličnu prodaju.
On je kontrolisan u mjestu Zavala.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu N.N. uhapšen - kazali su u policiji.
Nikšićanin se sumnjiči za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Budva: Nikšićanin uhapšen zbog sumnje na dilovanje, u kolima mu pronađena marihuana

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 50 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U Kolašinu je izmjereno 34 cm, u Rožajama 31, u Andrijevici 24, a u Gusinju 20 cm.
Visina sniježnog pokrivača u Šavniku iznosi 13 cm, dok je u Plužinama osam cm.
Prema prognozi Zavoda, u južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dok se na sjeveru očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.&nbsp;

Na Žabljaku pola metra snijega

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Tag: lgbt