Liberalna partija premijera Marka Karnija pobijedila je na saveznim izborima u Kanadi, a on je nakon objave rezultata rekao da američki predsjednik Donald Tramp nikada neće posjedovati Kanadu.
On je u govoru pred pristalicama u Otavi, istakao važnost jedinstva Kanade u suočavanju sa prijetnjama koje dolaze iz Vašingtona i ponovio uvjerenje koje je dijelio tokom kampanje: da je obostrano koristan sistem koji Kanada i SAD dijele od završetka Drugog svjetskog rata.
- Kao što sam upozoravao mjesecima, Amerika želi našu zemlju, naše resurse, našu vodu, našu zemlju. Ovo nisu neosnovane prijetnje. Predsjednik Tramp pokušava da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas posjeduje. To se nikada, to se nikada neće dogoditi. Ali takođe moramo da prepoznamo realnost da se naš svijet suštinski promijenio - rekao je on, prenosi AP.
On je najavio da će razgovarati sa Trampom o budućoj ekonomiji i bezbjednosnim odnosima između dvije suverene nacije i ponovio da će kanadsku ekonomiju učiniti manje zavisnom od SAD, kao i da će raditi sa predstavnicima autohtonih naroda u Kanadi.
Prema rezultatima, Liberalna partija osvojila je 167 od 373 mjesta, zbog čega će najvjerovatnije morati da uđe u koaliciju sa još nekom strankom, prenosi National post.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Liberalna partija pobjednik izbora; Karni: Tramp nikad neće posjedovati Kanadu

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Na sjednici predsjedništva Liberalne partije za v.d. predsjednika Opštinskog odbora u Nikšiću imenovan je Ivan Nikčević dugogodišnji član i funkcioner te partije.
To je učinjeno nakon što je dosadašnja predsjednica nikšićkog odbora LP Jelena Marković podnijela ostavku na tu, ali i sve ostale funkcije u partiji.
U Liberalnoj partiji su poručili da vjeruju da će Nikčević obezbijediti novu energiju u cilju ostvarenja ciljeva liberala.
- Prioritet Liberalne partije će biti da u tom cilju obezbijedi što veći nivo saglasnosti i jedinstva opozicionih političkih subjekata na zajedničkoj platformi sa načelima koji garantuju ekonomski, socijalni i društveni preporod u Crnoj Gori koja pripada sebi i svima koji je cijene i vole - naveli su u LP.
Oni su poručili da ostaju čvrsto na načelima savremene, moderne i građanske Crne Gore koje će, kako vjeruju, na najbolji način ostvariti kroz djelovanje Evropskog saveza.
Poručuju da je to nova paradigma koju su liberali zacrtali na posljednjoj Izbornoj Konferenciji a koja je, kako smatraju, već pokazala značajne rezultate u dosadašnjim izbornim ciklusima i pokrenula promjene u Crnoj Gori, poput onih u Budvi, nudeći novu, savremenu, evropsku i crnogorsku alternativu.
- Takav niz nastavićemo i na lokalnim izborima u Nikšiću na kojima će liberali sa Evropskim Savezom predstaviti novu ideju za crnogorsko društvo koja će zadati odlučujući udarac bahatoj, nacionalističkoj i nesposobnoj politici koja vlada Nikšićem već nekoliko godina. Grad antifašizma, muzike, mladosti i otpora pokazaće da je sa tankim idejama u Crnoj Gori gotovo a Evropski savez i LP biće stub takvih promjena kao i u drugim crnogorskim gradovima - istakli su u nikšićkoj LP.
Za takve promjene potrebni su, podvlače oni, pojedinci, vizionarski nastrojeni, koji razumiju liberalne postulate i ciljeve ali i aktuelni politički momenat u kojem se Crna Gora nalazi i šta je ispravan i dugoročno održiv odgovor za evropsku, građansku, multikulturalnu i sekularnu Crnu Goru.

Ivan Nikčević v.d. predsjednika Liberalne partije u Nikšiću

Dosadašnja potpredsjednica Liberalne partije (LP) Crne Gore, predsjednica Opštinskog odbora te stranke u Nikšiću i nedavno izabrana nositeljka liste za nikšićke izbore Jelena Marković podnijela je ostavku na sve funkcije u toj partiji.&nbsp;
Marković, koja je u ime Liberalne partije bila odbornica u aktuelnom sazivu Skupštine opštine Nikšić, na današnjoj konferenciji za novinare poručila je da je to učinila zbog kršenja osnovnih ljudskih prava
- A takođe Statuta LP, Ustava Crne Gore, zakona države CG, kao i nekih Evropskih konvencija o ljudskim pravima i time su pored sve naše dobre volje da pokušamo ispraviti greške, mimo očiju javnosti i unutar partije, nastavila su se gruba kršenja legitimnih prava i odluka OONK i kako se sve događa unutar partije koja se naziva liberalna i u svojim programskim ciljevima i načelima ima zaštitu prava svakog pojedinca i kritičke misli, kao i slobode govora dužnost nam je da reagujemo - kazala je Marković.
Zbog toga, dodaje Marković, dužna je prije svega građanima Nikšića, da poruči da na predstojećim izborima 13. aprila neće biti nositeljka liste tog političkog subjekta.
- Već ćemo dallje u skladu sa našim dogovorom međusobnim na lokalnim izborima sigurno nastupiti, a kako i pod kojim okolnostima javnost će biti blagovremeno obavještena. Pored iskazane volje i pružene šanse za kompromisom unutar partijskih struktura, mimo očiju javnosti obesmišljavajući sve naše napore, pritom grubo kršeći Statut LPCG, sve dobre običaje unutarpartijske saradnje, ostali su izignorisani od rukovodstva LP. Svim time su uzdrmani odnosi među članicama Evropskog saveza, zbog čega i nije došlo do saradnje i dogovora oko nastupa na lokalnim izborima u Nikšiću - poručila je Marković sa današnje konferencije za novinare u Nikšiću.
Ističe da je njena jedina greška bila dosljednost i principijelnost ciljevima partije.
- Suprotstavila sam se svim grubim kršenjima mojih prava kao žene, jedine u rukovodstvu partije koju su muške kolege ugrozile o čemu sam obavijestila predstavništva svih međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, sve liberalne partije u svijetu, crnogorsku javnost obavještavamo da sam podnijela krivičnu prijavu i da je to sa mnom učinio Opštinski odbor, većinski, a dalje će se zloupotrebama i onim što je ugrožavanje naših osnovnih ljudskih prava baviti nadležni organi - kazala je Marković.
Prijavu je zajedno sa njom podnijelo još 11 članova Opštinskog odbora Liberalne partije u gradu pod Trebjesom, koji takođe više nijesu članovi, zaključeno je na konferenciji za novinare. &nbsp;

1250x600

Marković podnijela ostavku na sve funkcije u Liberalnoj partiji

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Stepen neravnopravnosti i diskriminacije na osnovu ugrožavanja ljudskih prava u Crnoj Gori posebno u segmentu rodne ravnopravnosti je slika crnogorskog društva - ocijenila je potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković.
Dodaje da "iskreno pristupajući svemu kao liberalka koja se bori za slobodu kritičke misli i ljudska prava svakog pojedinca" bila je i biće uvijek ona koja će "sve što ugrožava ljudska prava imati hrabrosti da javno kaže i iznese svoje mišljenje i kritički stav o svemu što predstavlja kršenje ljudskih prava, Ustava Crne Gore i svih zakona u državi Crnoj Gori".&nbsp;
- Naravno ne mareći o kome je riječ već kao i za sve u svom djelovanju, &nbsp;principijelno ću reagovati sa ciljem zaštite svega i svakoga ko je ugrožen, jer upravo autokrate koje su maskirane u neke druge su kamen spoticanja i oni koji su ubijeđeni da visoke funkcije, liderske pozicije i odlučivanje pripada samo njima, a nažalost nepostojanje ženske solidarnosti i poslušnost tim autokratama daje im snagu i mogućnost da se fingira slika koja naliči na rodnu ravnopravnost crnogorskog društva, a porazni podaci o ženama na funkcijama i pozicijama odlučivanja naravno negiraju sve one koji zarad interesa predstavljaju zbilju onakvom kakva nije - navela je Marković na društvenoj mreži Iks (X).
I u tome, kako je kazala, krenuvši od predsjednika Skupštine Crne Gore i svih kojima je "stavila do znanja da je Ustav Crne Gore najviši pravni akt i crvena linija" koju štiti "svim demokratskim sredstvima bio je i ostao kamen spoticanja za sve one koji krše konvencije koje garantuju ljudska prava i slobodu kritičke misli svakom pojedincu".&nbsp;
- Kako sam postupila prema jednom postupiću prema svakome ko narušava ljudska prava ili podire ustavni poredak ili bilo koje pravo Ustavom zagarantovano &nbsp;građanima, principijelno, zato i podržavam sve koji su na bilo koji način ugroženi autokratama počev od Mandića pa na dalje - poručila je Marković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1882707815518892281%3Ft%3D1rvs5Tkpyu4xGUGY8qxXZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Stepen diskrimnacije u segmentu rodne ravnopravnosti slika crnogorskog društva

Lideri Evropskog saveza, Belan, Vujović i Šehović su upravo zbog situacije u Budvi danas uputili otvoreno pismo ambasadama Kvinte, dakle najvećih sila, i ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori, evropskoj delegaciji, gdje smo ih potanko upoznali, ako im eto, igrom slučaja, nešto nije bilo jasno, da ih zvanično upoznamo šta se dešava, kakva je situacija, i kakve to posljedice može da proizvede - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Liberalne partije i član Evropskog saveza Amar Borančić.
Na dnevnom redu Vlade nije se našao prijedlog Javne uprave da sazove sjednicu Skupštine opštine Budva. Ministarstvo Javne uprave je još prošle sedmice, odmah po okončanju upravnog nadzora nad primjenom člana 39, Zakona o lokalnoj samoupravu u Skupštini opštini Budva, dostavilo Vladi određenu informaciju s prijedlogom, a zakonski rok Vladi za sazivanje sjednice u Skupštini opštine Budva je 27. januar.&nbsp;
Prijedlog o sazivanju sjednice u Skupštini opštine Budva trebao je biti na dnevnom redu, kaže Borančić, i na prethodnoj sjednici Vlade, ali je, ističe on, na volšeban način nestao sa, kako tvrdi, dnevnog reda te sjednice.
- Isto se desilo i noćas, i nije veliko iznenađenje ako znamo ko je predsjednik te Vlade, a to nije Milojko Spajić, koji titularno nosi taj naziv, predsjednik ove Vlade je Andrija Mandić, a možda je i previše reći predsjednik, jer mislim da je on šef, ili gazda ove vladajuće većine. Da je drugačije ne bi se dešavalo ovo što se dešava na sjednicama Vlade. Dakle, Vlada ima zakonsku obavezu, nije to njihova obaveza prema Evropskom savezu, ili DPS-u, ili Demokratskom frontu, to je obaveza prema zakonu - rekao je Borančić.
Ako Vlada ne poštuje zakone, objašnjava Borančić, nije bilo veliko iznenađenje ni to što se prijedlog za zakazivanje sjednice budvanskog parlamenta, ističe on, nije našlo na dnevnom redu.
- Međutim, lideri Evropskog saveza, Belan, Vujović i Šehović su upravo zbog te situacije danas uputili otvoreno pismo ambasadama Kvinte, dakle najvećih sila, i ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori, evropskoj delegaciji, gdje smo ih potanko upoznali, ako im eto, igrom slučaja, nešto nije bilo jasno, da ih zvanično upoznamo šta se dešava, kakva je situacija, i kakve to posljedice može da proizvede - istakao je Borančić.
Okolnosti na posljednjoj sjednici lokalnog budvaskog parlamenta, podsjeća Borančić, su ličili na talačku krizu, kako kaže, bez pretjerivanja, maskirani ljudi i bezbjednosno interesantna lica, i niko se, kako tvrdi, nije osjećao bezbjedno u toj sali lokalnog parlamenta.
- Govorimo o takvoj situaciji kada se treba formirati jedna lokalna uprava, što vam govori da ova vlast bez sile, i bez velike muke neće prepustiti svoje fotelje, i to je vrlo, vrlo opasna poruka. Ako su spremni u Budvi, u jednom malom gradu, sa mylo stanovnika, da se tako ponašaju, da fizički nasrću na ljude, da prijete, miješaju kriminalne aktivnosti u sve to, možete zamisliti na šta će tek biti spremni kad izgube državnu vlast, a neće dugo proći - naglasio je Borančić.
Cjelokupno društvo, civilni sektor, međunarodni partneri, poručuje Borančić, moraju razumjeti koliko je opasan taj problem, ističe on, jer je u pitanju ukupna društvena atmosfera kakvu vladajuća većina, kako tvrdi, kreira.
- Ako Vlada nastavi sa takvim ponašanjem, a ostalo im je još nekih četiri dana roka, nemaju još mnogo vremena. Oni mogu na nekoj vanrednoj telefonskoj sjednici, kako to inače rade, da to urade. Da li će imati kuraži i hrabrosti gospodin Spajić da to uradi, dosad se nije pokazao kao takav, tako da ne znam zašto bi vjerovao da će uraditi. Želim da s ovoga mjesta da kažem ako to Vlada uradi da će uvesti Crnu Goru u vrlo opasnu situaciju, mi ćemo imati odgovor na to. Ako ne bude funkcionisao parlament u Budvi, neće funkcionisati nijedan lokalni parlament u Crnoj Gori. Pa neka vide šta će! Ponavljam sa ovoga mjesta da nijedan parlament u Crnoj Gori neće funkcionisati, ako tako hoće. Oni su već blokirali budvanski parlament, oni blokiraju parlamenT Crne Gore svojim činjenjem. Mi to nevoljno radimo, nama je na prvom mjestu funkcionisanje Crne Gore i dobrobiti njenih građana, ali mi smo, vjerujte, kao opozicija pritisnuti uza zid. Mi nemamo druge mehanizme da odbranimo suštinu crnogorske države, opstanak institucija, zakonodavstva, ustavnosti, ako nema normalnog svakodnevnog života, bićemo prinuđeni na takav potez. Ako Vlada Crne Gore, najveća sila na teritoriji ove države, nije u stanju da zakaže jedan lokalni parlament, vjerujte mi da će biti prinuđeni da to urade, jer neće funkcionisati nijedan grad u Crnoj Gori, ako se takvo šta desi - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXsnBO29Xkr8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Borančić: Ako ne bude funkcionisao parlament u Budvi, neće funkcionisati nijedan lokalni parlament u Crnoj Gori

Plan Vlade Crne Gore da državu zaduži preko 3 milijarde za naredne tri 
godine, još jednom potvrđuje da je Budžet i ukupna ekonomska paradigma 
Vlade još jedno zavaravanje građana. Kakvu budućnost i razvoj može da 
očekuje društvo koje iz godine u godinu živi na kreditima - saoštenje je generalnog sekretara Liberalne partije Crne Gore i predstavnika Evropskog saveza, Esada Šainovića. 
 
Ova većina započela je svoj mandat zaduženjem, kako je kazao Šainović, pa vjerno nastavlja takvu praksu i dalje predstavljajući to kao sjajne ekonomske iskorake.&nbsp;
- Iako već godinama najavljuju da će ova zaduženja biti namijenjena kapitalnim investicijama, nema više nikog u Crnoj Gori ko vjeruje u to, jer do današnjeg dana ne da nije završena, već nije ni započeta bilo kakva krupna i razvojna investicija. Tako je i nastavak izgradnje auto-puta od Mateševa premijer najavio za septembar prošle godine kada je obećao prvi ašov, a danas krivicu pokušava da nametne &nbsp;opoziciji, toliko o obećanjima i razvoju - kazao je Šainović u saopštenju. 
 
On je dodao da Vlada koju faktički vodi Mandić, a Spajić kao dobri poslušnik sve to aminuje, jedino je uspjela da pospiješi inflaciju i obezvrijedi sav 
novac koji su građani dobili kroz povećanja a iz dana u dan je sve manje 
vrijedan.
- Premijer bolje da se posveti kreiranju sadržaja na društvenim 
mrežama, jer mu kao influenseru bolje ide nego kao prvom čovjeku Vlade - zaključuje Šainović.&nbsp;

Šainović: Kakvu budućnost i razvoj može da očekuje društvo koje iz godine u godinu živi na kreditima?

Podržavam odluku kolega iz Socijaldemokrata (SD) da ne prisustvuju sjutrašnjoj posebnoj sjednici Skupštine - poručio je jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan. 
 
Dodavati konac za šivenje evropskog odijela Andriji Mandiću je, podvlači on, zaludna i vrlo opasna rabota po građansku Crnu Goru i njenu evropsku perspektivu - ko god da je krojač. 
 
Belan je ocijenio da je parlamentarna većina pod vođstvom Mandića 
suspendovala Ustav. 
 
- Parlamentarna većina je pod vođstvom predsjednika Skupštine 
suspendovala Ustav i dokazivati ko su istinske proevropske snage, a ko 
opasni proruski i provučićevi manipulatori i prevaranti koji dvostrukom 
igrom stvaraju okvir za zaustavljanje Crne Gore na evropskom putu u 
ključnom momentu, zaista više nema potrebe - zaključio je predsjednik Liberalne partije.

Belan: Podržavam odluku kolega iz SD da ne prisustvuju sjutrašnjoj sjednici Skupštine

Propagandnom radu RTCG pozavidio bi i Gebels lično, jer kroz nastavak emitovanja serijala "Vraneš-zemlja i ljudi", besramno i drsko nastavljaju sa falsifikovanjem istorije i širenjem mržnje, i to u ime svih nas građana i našim novcem. Za čiji račun, valjda je do sada to jasno - saopštio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Ammar Borančić.
Navodi da su "gospoda Raonić i Drljević, nezakoniti direktor i predsjednik Savjeta RTCG, ipak ostali gluvi na apele dobrog dijela javnosti da prekinu sa emitovanjem ovog sramnog uratka, i time učinili ponosnim tužne huškačke perjanice TVCG sa početka 1990-ih, Labudovića, Đakovića &amp; Co, čijim stopama sigurno koračaju".
Borančić kaže da je posebno &nbsp;tužno da ovaj dvojac to ne razumije obzirom da jedan dolazi iz Bijelog Polja, a drugi je nekad davno bio dio antiratnog pokreta.
- U serijalu "Vraneš-zemlja i ljudi" produkcija crnogorskog Javnog servisa, teško se može steći utisak da je ovo mjesto u Crnoj Gori, jer je svaki toponim od groblja do imena "srpski". Takođe, o stravičnom zločinu i etničkom čišćenju muslimana Šahovića 1924. godine, u mirnodopskim uslovim, nema ni riječi u ovom serijalu Javnog servisa, već se govori o "iseljavanju" migraciji ljudi, koji su mučki pobijeni - navodi Borančić.
Zaključuje da je ovakva propagandna relativizacije činjenica i istorije prelila čašu i mnogo je pa čak i za ovakav RTCG.
- Zato još jednom apelujem na Javni servis da se dozove pameti i prekine sa emitovanjem ove sramne emisije kojim samo sije neslogu i mržnju među građanima - navodi se u saopštenju.

Borančić: Gebels bi pozavidio RTCG, besramno falsifikovanje istorije i širenje mržnje u serijalu "Vraneš-zemlja i ljudi"

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, članica EUROPARC Federacije, povodom Evropskog dana parkova, organizuje panel diskusiju pod nazivom „Zajedno za prirodu” , sa ciljem da se kroz konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja relevantnih subjekata istakne značaj zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima.
Panel diskusija će se održati sjutra u Hotelu Crowne Plaza u Podgorici, sa početkom u 10.00 časova.&nbsp;
- Ovaj događaj okupiće predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode. - navodi se u saopštenju.
U uvodnom dijelu, učesnicima skupa obratiće se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori NJ.E. Anne Marie Maskay i direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić.&nbsp;
Zatim slijedi prezentacija pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nele Vešović Dubak, te učešće ključnih subjekata u okviru tri panela i diskusija. U prvoj diskusiji o ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovaće i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević. O ulozi međunarodnih partnera i donatora u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori NJ.E. Veseljko Grubišić, Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP Aleksandra Kiković, Glavni tehnički savjetnik JICA projekta Juta Morikava, i državni sekretar ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.&nbsp;
Na temu doprinosa civilnog sektora u zaštiti biodiverziteta i promociji zaštićenih područja, svoje diskusije, razmjenu mišljenja i iskustva u radu, izložiće predstavnici pet NVO: NVO CZIP Ksenija Medenica, NVO EnvPro Ana Katnić, NVO Green Home Azra Vuković, NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak i NVO Eko tim Milija Čabarkapa.&nbsp;
Moderator Panela je Danijel Garić.
- Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, organizuje promotivne, ekološke i edukativne događaje povodom Evropskog dana parkova. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za prirodu‟ i ima za cilj da ukaže na značaj saradnje svih subjekata u očuvanju prirode, kao i da proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost njihovog očuvanja i održivog razvoja. Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine- podsjećaju organizatori.

Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju panel diskusiju ''Zajedno za Evropu''

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: liberalna-partija