<p>Oružani sukobi obnovljeni su jutros u libijskom glavnom gradu Tripoliju, javlja agencija Anadolija, a do sukoba je došlo među grupama u kvartovima Ain Zara, Ras Hasan i Bin Ašur, rekli su lokalni izvori.</p>
<p>Još nema dostupnih informacija o žrtvama.</p>
<p>Libijski mediji javljaju da su letovi obustavljeni na aerodromu Mitiga zbog sukoba, dok je Ministarstvo obrazovanja obustavilo nastavu u svim školama u Tripoliju.</p>
<p>Misija UN-a za podršku u Libiji (UNSMIL) izrazila je zabrinutost zbog sukoba u Tripoliju.</p>
<p>- UNSMIL je duboko uznemiren eskalacijom nasilja u gusto naseljenim kvartovima Tripolija drugu noć zaredom, što dovodi mnoge civile u ozbiljnu opasnost- navodi UNISMIL, pozivajući na trenutno, bezuslovno primirje.</p>
<p>Sukobi su prvi put izbili u ponedjeljak nakon smrti <b>Abdela Ganija al-Kiklija</b>, koji vodi Aparat za podršku stabilnosti povezan s Predsjedničkim vijećem.</p>
<p>Libija je poprište duboke političke i bezbjednosne krize još od 2011. godine, kada je dugogodišnji vladar <b>Muamer Gadafi</b> svrgnut nakon četiri decenije na vlasti.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Libija: Ponovo izbili oružani sukobi u Tripoliju

<p>Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.</p>
<p>Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.</p>
<p>- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele <b>Tarek Megerisi</b>, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.</p>
<p>Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".</p>
<p>Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.</p>
<h2><b>Interesi Moskve u Libiji</b></h2>
<p>U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.</p>
<p>Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.</p>
<p>Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".</p>
<p>Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.</p>
<h2><b>Tata i sin Haftar</b></h2>
<p>U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.</p>
<p>- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže <b>Ulf Lesing</b>, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;</p>
<p>Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.</p>
<p>- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.</p>
<p>U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – <b>Sadama Haftara</b>, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.</p>
<p>Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.</p>
<p>- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.</p>
<p>Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.</p>
<p>- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.</p>
<p>Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.</p>
<p>- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.</p>
<h2><b>Trgovina ljudskom nesrećom</b></h2>
<p>Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.</p>
<p>- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;</p>
<p>Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.</p>
<p>&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.</p>
<p>Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.</p>
<h2><b>Migracije kao oružje</b></h2>
<p>Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;</p>
<p>- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;</p>
<p>To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.</p>
<p>- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.</p>
<p>Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;</p>
<p>- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.</p>

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

<p>Najmanje 29 tijela migranata pronađeno je na dvije lokacije na jugoistoku i zapadu Libije, saopštili su Uprava za bezbjednost i Libijski crveni polumjesec.</p>
<p>Uprava za bezbjednost okruga Alvahat navela je u saopštenju da je 19 tijela otkriveno u masovnoj grobnici na farmi u području Jikhara, oko 441 kilometar od Bengazija.</p>
<p>Iz Uprave su rekli da su smrti povezane s krijumčarskim aktivnostima, prenosi Hina.</p>
<p>Libijski crveni polumjesec objavio je na Fejsbuku u četvrtak kasno uveče da su njegovi volonteri izvukli tijela deset migranata ranije tog dana nakon što je njihov brod potonuo kod luke Dila, oko 40 kilometara od Tripolija.</p>
<p>Libija se pretvorila u tranzitnu rutu za migrante koji preko Sredozemlja bježe od sukoba i siromaštva u Evropu.</p>
<p>Odjeljenje za kriminalističku istragu Alvahata krajem januara je saopštilo da je oslobodio 263 migranata različitih subsaharskih nacionalnosti, navodoći da ih je držala krijumčarska grupa u izuzetno nehumanim i lošim zdravstvenim uslovima.</p>

Pronađena tijela 29 migranata u Libiji

<p>Sukobi koji su izbili danas između naoružanih grupa u zapadnom libijskom gradu Zavija, oko 47 kilometara zapadno od glavnog grada Tripolija, izazvali su požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji, saopštili su zvaničnici.</p>
<p>Borbe se vode između snaga lojalnih plemenu Šurafa protiv lokalnog gospodara rata <b>Mohameda Kušlafa</b>. Kušlaf je pod sankcijama UN od 2018. godine zbog umiješanosti u trgovinu ljudima.</p>
<p>Nije jasno šta je izazvalo sukobe, ali oni nisu neuobičajeni u zapadnoj Libiji, koju kontroliše niz milicija i naoružanih grupa koje su u savezu sa Vladom premijera <b>Abdula Hamida Dbeibaha</b>.</p>
<p>Libija je godinama podijeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu. Zemlja je utonula u haos nakon građanskog rata 2011. godine, u kome je zbačen i ubijen dugogodišnji vladar <b>Moamer Gadafi</b>.</p>
<p>Borbe su zatvorile glavni priobalni put koji povezuje Zaviju sa drugim gradovima u zapadnoj Libiji, a nastava u školama je obustavljena. Sukobi su prouzrokovali ozbiljnu štetu na rezervoarima za skladištenje u rafineriji nafte Zavija, saopštila je Libijska nacionalna naftna korporacija.</p>
<p>Meci su pogodili rezervoare za naftu što je dovelo do požara, navodi se, uz napomenu da su vatrogasci uspjeli da zaustave širenje požara i curenje gasa.</p>
<p>Libijom trenutno upravlja Dbeibahova vlada u Tripoliju i administracija premijera<b> Osame Hamada </b>na istoku, koja je u savezu sa snagama moćnog vojnog komandanta Kalife Haftara.</p>

Sukobi u Libiji izazvali požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji

<p>Libanski premijer <b>Nadžib Mikati</b> izrazio je u srijedu nadu da će sporazum o prekidu vatre sa Izraelom biti najavljen za nekoliko dana pošto je izraelski nacionalni televizijski servis objavio, kako je naveo, nacrt sporazuma koji predviđa početno primirje od 60 dana.</p>
<p>U dokumentu, za koji je televizija Kan navela da je procurio prijedlog koji je napisao Vašington, navodi se da će Izrael povući svoje snage iz Libana u prvoj nedjelji 60-dnevnog prekida vatre. To je u velikoj mjeri usklađeno s detaljima koje je ranije objavio Rojters na osnovu dva izvora upoznata s tim pitanjem.</p>
<p>Privremeni premijer Libana rekao je da nije vjerovao da je sporazum moguć dok se u utorak ne održe američki predsjednički izbori, ali da je &nbsp;optimističniji poslije razgovora u srijedu s izaslanikom SAD za Bliski istok <b>Amosom Hohštajnom</b>, koji je trebalo da otputuje u Izrael u četvrtak.</p>
<p>- Hohštajn mi je tokom razgovora sugerisao da bismo mogli da postignemo dogovor prije kraja mjeseca i prije 5. novembra. Radimo sve što možemo i treba da ostanemo optimisti da ćemo u narednim satima ili danima imati prekid vatre - rekao je Mikati za libansku televiziju Al Džadid.</p>
<p>Nacrt koji je objavila televizija Kan datiran je na subotu, a na pitanje da prokomentariše portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost <b>Šon Savet</b> je rekao da "postoji mnogo izvještaja i nacrta koji cirkulišu", ali da "oni ne odražavaju trenutno stanje pregovora".</p>
<p>Savjet nije odgovorio na pitanje da li je verzija koju je objavila televizija Kan makar osnova za dalje pregovore.</p>
<p>Izraelska televizija je navela da je nacrt predstavljen izraelskim liderima. Izraelski zvaničnici nisu zasad komentarisali.</p>
<p>Izrael i libanska oružana grupa Hezbolah ratuju posljednjih godinu dana paralelno s izraelskim ratom u Pojasu Gaze. SAD smatraju Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku pariju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.</p>
<p>Hezbolah nije zasad komentarisao prijedlog o prekidu vatre koji je procurio, ali je njegov novi vođa <b>Naim Kasem</b> rekao je da će ta oružana grupa koju podržava Iran pristati na prekid vatre u okviru određenih parametara ako Izrael želi da zaustavi rat, ali da Izrael dosad nije pristao ni na jedan predlog o kojem bi se moglo raspravljati.</p>

Libanski premijer: Za nekoliko dana bi mogli dogovoriti prekid vatre sa Izraelom

<p>U blizini libijske obale 12 ljudi je poginulo kada se u Sredozemnom moru prevrnuo čamac sa izbjeglicama koje su krenule ka Evropi.</p>
<p>Kako su tamošnje vlasti saopštile, čamac se prevrnuo kod Libije, a na njemu je bilo 13 osoba iz Egipta i samo je jedna preživjela.</p>
<p>Al-Abrin, grupa koja migrantima u Libiji pruža humanitarnu pomoć, navela je na Fejsbuku da se čamac prevrnuo u ponedjeljak uveče 60 kilometara daleko od grada Tobruka.</p>
<p>Dodala je da su tijela pronađena i donesena na obalu.</p>
<p>Proteklih godina Libija je jedan od glavnih tranzita za izbjeglice koje bježe od rata i gladi iz Afrike i sa Bliskog istoka.</p>

Kod obale Libije utopilo se 12 izbjeglica

<p>Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, na dionici Ostros – Vladimir, čija je ukupna procijenjena vrijednost 17 miliona EUR, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV).</p>
<p>Projekat obuhvata rekonstrukciju saobraćajnice u dužini od oko 17 kilometara, koja se prostire kroz teritorije opština Bar i Ulcinj.</p>
<p>„Predviđeno je proširenje postojećeg kolovoza, izgradnja traka za spora vozila, kao i poboljšanje sistema odvodnje atmosferskih voda putem betonskih rigola, postojećih kanala i cjevastih propusta“, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Projektom je planirana rekonstrukcija mosta, izgradnja potpornih zidova i sanacija klizišta, čime će se značajno unaprijediti bezbjednost saobraćajnice.</p>
<p>„Uprava za saobraćaj nastavlja sa realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u cilju ravnomjernog razvoja saobraćajne mreže na teritoriji cijele Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.</p>

Raspisan tender za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir

<p>Tivatska policija uhapsila je 34-godišnjeg I.G. iz Tivta zbog sumnje da se bavio uličnom prodajom narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako navode u saopštenju, službenici tivatske policije su, postupajući po nalogu suda i u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, izvršili pretres stana koji koristi osumnjičeni. Tom prilikom pronađeno je ukupno 44 pvc pakovanja sa marihuanom i kokainom ukupne mase oko 135 grama, tri digitalne vage i mobilni telefon.</p>
<p>U saopštenju se precizra da je pronađena biljna materija zelene boje nalik na marihuanu koja se nalazila na digitalnoj vagi, kao i 30 pvc pakovanja biljne materije mase oko 125 grama, te 14 pvc pakovanja sa bijelom praškastom materijom nalik na kokain ukupne mase oko 10 grama.</p>
<p>Policija je, na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih dokaza, utvrdila osnov sumnje da se I.G. u prethodnom periodu bavio uličnom distribucijom opojnih droga.</p>
<p>Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, I.G. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo<b> </b>neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga<b>.</b></p>

Tivatska policija uhapsila muškarca zbog ulične prodaje narkotika

<p>Drugog dana Pjace od filozofa koja se realizuje u okviru Međunarodnog festivala KotorArt sinoć je u Kreativnom habu u Kotoru upriličena debata o oblikovanju zajednica kroz aktivizam i umjetnost.&nbsp;</p>
<p>Moderatorke ovog panela bile su <b>Aleksandra Kapetanović</b> i <b>Tatjana Rajić</b>, arhitektice i osnivačice NVO Expeditio koje su na samom početku ukazale na razloge zbog kojih je pitanje prava na grad aktuelizovano.&nbsp;</p>
<p>- Prije par dana bilo je zasjedanje Komiteta za svjetsku baštinu sa kojeg su došle jasne poruke za Područje Kotora koje se na Listi svjetske baštine nalazi od 1979. godine. Jasno je ukazano da je neadekvatan razvoj kojem svjedočimo već degradirao izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja. Ukazano je da nemamo dosljedne sisteme upravljanja, planiranja i zaštite, te da postoji rizik da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti ukoliko ne preduzmemo konkretne mjere koje su predložene, što zahtijeva pojačano upravljanje i široku mobilizaciju. Baš u tom kontekstu mislimo da je ova tema zajednice i aktivizma izuzetno značajna jer je situacija u kojoj se nalazimo posljedica neadekvatnog djelovanja institucija i vlasti kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. U takvoj situaciji je jako bitno da se glas onih koji predstavljaju zajednicu ovog prostora čuje. Gradovi i područja ne pripadaju donosiocima odluka, oni pripadaju svima nama, posebno u situaciji kada govorimo o području svjetske baštine gdje je ta zajednica još i šira. Imamo tu sreću da živimo u prostoru koji je baština cijelog čovječanstva, te je naša odgovornost još veća. Krajnje je vrijeme da se glas zajednice i struke čuje - ispričala je Aleksandra Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio.&nbsp;</p>
<p><b>Sonja Dragović</b>, istraživačica u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu ukazala je na izostanak arhitektonske inovativnosti u savremenoj stambenoj izgradnji u Crnoj Gori, ističući da je ovaj proces primarno vođen motivima profita.</p>
<p>- Kroz istoriju arhitektura je bila tu da da oblik prostoru, a resursi su bili potrebni da se taj prostor proizvede. Posao arhitekte je danas izuzetno težak ukoliko želite da ga radite profesionalno, etički, kreativno, sa integritetom, zato što mnogo ljudi koji završe arhitekturu dođu do toga da precrtavaju šeme za stambene zgrade koje sadrže preveliki broj premalih stanova koji nisu adekvatna mjesta za život, ali koji se proizvode zato što su ono što investitori traže, a sistem dozvoljava. Treba da postoji sistem koji će to da kritikuje. Studenti arhitekture ne dobijaju alate da sagledaju svoj položaj u sistemu, ni šta sve utiče na taj položaj - poručila je Dragović.&nbsp;</p>
<p>Kao kontratezu tim negativnim trendovima u arhitekturi skrenula je pažnju na aktivizam organizacije "Ko ako ne arhitekt" (KANA).&nbsp;</p>
<p>- Ja sam postala članica te grupe 2017. godine i mogu da kažem da smo za to vrijeme uspjeli da zaustavimo nekoliko vrlo štetnih projekata. Svaki put kada smo nešto uspjeli to smo postigli zato što se zajednica mobilizovala. Mi ništa ne bismo mogli da uradimo da ljudi nisu htjeli da učestvuju u tome. Ipak, pogrešno je očekivati od ljudi da se organizuju i da na mišiće ispravljaju pogrešne javne politike koje oblikuju proizvodnju prostora, jer je to na nivou da treba nekome da dokazujete da ne treba sipati mišomor u hranu. Isto tako je kada kažemo da ne treba van logike, smisla i bilo kakvih suvislih planova graditi nepotrebne stambene kvadrate u centru Podgorice. Treba da postoji odgovornost da se takve odluke ne smiju donositi – kazala je Dragović.</p>
<p><b>Aleksandar Radunović</b>, dramaturg, scenarista, kompozitor, glumac, gitarista i radio voditelj je kao učesnik panela ukazao da je izuzetno važno da postoje organizacije koje se bave aktivizmom.&nbsp;</p>
<p>- Važno je da se ljudi bune, da ukazuju na problematične stvari. Negdje to sve ima smisla, ali je to borba koja podrazumijeva mnogo žrtava u smislu da će se jedna zgrada ukloniti, ali će se 50 drugih napraviti. Toliko je loših stvari da ne možete sve da stignete, to je takvo rasipanje energije. Dosadno je da objašnjavamo ljudima da ne treba da rade pogrešne stvari - naveo je Radunović.&nbsp;</p>
<p>Ukazao je da je rad kolektiva The Books of Knjige takođe neka vrsta aktivizma.&nbsp;</p>
<p>- Bilo je primjera da vidite da utičete na zajednicu i da to što pričate neko čuje i na neki način se probude neki ljudi. Ipak, to je incident. Mi imamo sistemski problem, državu koja je zarobljena od partija koje su na vlasti, imamo izborni sistem koji ne dozvoljava da se niko novi pojavi, imamo cenzuse koji neki normalni ljudi ne mogu da pređu na početku i imate dva pola koji su snažni i koji gledaju svoje interese. Mi zapravo imamo problem sa političkim sistemom i mentalitetom. Aktivizam je onemogućen zato što nas tehnologija usitnjava. Problem imamo i sa cinizmom. Cinici su oni koji su spremni da sve kritikuju i o svemu pričaju i imaju mišljenje, ali da ne urade ništa. Čudno mi je kad izađem na blokade ili proteste i vidim malo ljudi, i onda čovjek kaže - Da, vi ste svi aktivisti kada su u pitanju telefoni i kompjuteri, ali kada treba da se pokrenemo i suočimo sa problemom, tu nema baš nekog velikog rezultata - kazao je Radunović.&nbsp;</p>
<p>Iako nije mogla fizički da prisustvuje panelu arhitektica <b>Iva Čukić</b> je putem video obraćanja poslala značajne poruke na temu aktivizma i koncepta prava na grad.&nbsp;</p>
<p>- Čini mi se da većina građana u svakodnevnom životu i ne prepoznaje pravo na grad kao nešto što im pripada. Gradovi se ubrzano mijenjaju, niču stambeno-poslovni kompleksi čija vrata se vjerovatno nikada neće otvoriti za većinu građana, zeleni prostori nestaju pod komercijalnim interesima, javni prostori bivaju regulisani tako da se u njima više ne možemo slobodno kretati, zadržavati ili boraviti. U takvom kontekstu osjećaj pripadnosti gradu slabi, ljudi ga doživljaju kao nešto što je izvan njih, kao neki prostor koji ih oblikuje, ali u kom oni nemaju nikakvu moć da se pitaju. Ta pozornica u stvari postaje sve manje prostor u kome se svakodnevne potrebe, želje i odnosi uvažavaju. Problem sa tim je što onda kada imamo osjećaj da negdje ne pripadamo dominantan je osjećaj nemoći, otuđenosti i pasivnosti. Moramo da podsjećamo da pravo na grad nije samo pravo da fizički pristupimo prostoru, već je pravo da odlučujemo o tome kako se taj prostor oblikuje, koristi, planira i čuva. To je naše kolektivno pravo da učestvujemo u kreiranju ambijenta u kojem živimo. Kada se ostvari pravo na grad on postaje prostor političkog djelovanja, a ne pozadina naših života. Pravo na grad nije nešto što se dobija, već što se iznova osvaja - poručila je Čukić.&nbsp;</p>
<p>Drugo veče Pjace od filozofa proteklo je u duhu produktivne debate u koju je publika bila potpuno uživljena i investirana. Sonja Dragović i Aleksandar Radunović kao izuzetno inspirativni panelisti su ukrstili svoje stavove i različite perspektive, ali je prenijeta poruka da su aktivizam i umjetnost načini da se ljudi povežu, izraze otpor, ali i stvore nove prostore slobode i zajedništva.</p>

KotorArt: U sklopu Pjace od filozofa upriličen panel “Grad kao zajednica i aktivizam”

<p>Sinoć je održano „Domaće veče“, na drugom muzičkom festivalu „Biser Jadrana“. Članovi stručnog žirija, izabrali su osam najboljih izvođača iz Crne Gore koji će nastupiti i večeras sa još 17 kolega iz regiona.&nbsp;</p>
<p>Takmičari iz CG koji su bili najbolji po glasovima žirija su:</p>
<p><b>Andrijana Božović</b>, Makadam, <b>Majda Božović</b>, <b>Stevan Faddy</b>, <b>Božo Bulatović</b>, <b>Đurđa Petrović–Poljak</b>, <b>Mirjana Vukanović – Mike</b> i <b>Isidora Nikolić</b>.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Nagrade su prvo veče osvojile su kompozicije:</p>
<p>1. Zlatni Biser – Andrijana Božović – Dobro je;</p>
<p>2. Srebrni Biser – Makadam – Tajno tajnije;</p>
<p>3. Bronzani Biser – Majda Božović – Nemam razloga za to;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Nagrade po kategorijama:</p>
<p>Nagrada za debitanta – Isidora Nikolić – Za ljubav bez bola;&nbsp;</p>
<p>Nagrada za interpretaciju – Luka Leković – Ako ti ne vrijedim;</p>
<p>Nagrada za najbolju kompoziciju – Luka Radović – Anđeli;</p>
<p>Nagrada za najbolji tekst – Ljubo Jovović – Tajno tajnije – Makadam;</p>
<p>Nagrada za aranžman - Dejan Božović – S lijeve strane postelje.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>„Regionalno veče“ na Ljetnjoj pozornici u Tivtu, počinje u 21 sat.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Trijumf Andrijane Božović, Regionalno veče od 21 sat

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: libija