Saif el Islam Gadafi, sin bivšeg libijskog lidera Muamera Gadafija, ubijen je u utorak, potvrdio je izvor blizak porodici Gadafi za medij Al Arabiya.
Prema navodima izvora, četvorica napadača pucala su na Saifa el Islama u njegovom dvorištu, nakon čega su pobjegli sa mjesta zločina. Za sada nije poznato ko stoji iza ovog ubistva.
O njegovoj smrti izvijestila je i libijska državna novinska agencija Libyan News Agency, pozivajući se na njegovog savjetnika Abdallaha Otmana, prenosi B92.
Saif el Islam je godinama važio za političkog nasljednika svog oca. Godine 2021. najavio je kandidaturu za predsjednika Libije, ali su izbori kasnije odloženi na neodređeno vrijeme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ubijen Gadafijev sin

Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Libanske vlasti oslobile su danas Hanibala Gadafija, sina pokojnog lidera Libije Muamera Gadafija, nakon što je platio kauciju od 900.000 dolara.
Hanibal Gadafi bio je pritvoren u Libanu 10 godina, jer je navodno odbijao da da informacije o nestalom libanskom svešteniku, saopštio je njegov pravni tim.
Oslobađanje je uslijedilo nekoliko dana nakon što su libanske vlasti Gadafiju ukinule zabranu putovanja i smanjile kauciju.
Sud je prvobitno tražio da se za kauciju plati 11 miliona dolara, ali je prošlog četvrtka kaucija smanjena na 900.000 dolara.

1084x550

Liban oslobodio sina pokojnog lidera Muamera Gadafija

Oružani sukobi obnovljeni su jutros u libijskom glavnom gradu Tripoliju, javlja agencija Anadolija, a do sukoba je došlo među grupama u kvartovima Ain Zara, Ras Hasan i Bin Ašur, rekli su lokalni izvori.
Još nema dostupnih informacija o žrtvama.
Libijski mediji javljaju da su letovi obustavljeni na aerodromu Mitiga zbog sukoba, dok je Ministarstvo obrazovanja obustavilo nastavu u svim školama u Tripoliju.
Misija UN-a za podršku u Libiji (UNSMIL) izrazila je zabrinutost zbog sukoba u Tripoliju.
- UNSMIL je duboko uznemiren eskalacijom nasilja u gusto naseljenim kvartovima Tripolija drugu noć zaredom, što dovodi mnoge civile u ozbiljnu opasnost- navodi UNISMIL, pozivajući na trenutno, bezuslovno primirje.
Sukobi su prvi put izbili u ponedjeljak nakon smrti Abdela Ganija al-Kiklija, koji vodi Aparat za podršku stabilnosti povezan s Predsjedničkim vijećem.
Libija je poprište duboke političke i bezbjednosne krize još od 2011. godine, kada je dugogodišnji vladar Muamer Gadafi svrgnut nakon četiri decenije na vlasti.

1250x600

Libija: Ponovo izbili oružani sukobi u Tripoliju

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Najmanje 29 tijela migranata pronađeno je na dvije lokacije na jugoistoku i zapadu Libije, saopštili su Uprava za bezbjednost i Libijski crveni polumjesec.
Uprava za bezbjednost okruga Alvahat navela je u saopštenju da je 19 tijela otkriveno u masovnoj grobnici na farmi u području Jikhara, oko 441 kilometar od Bengazija.
Iz Uprave su rekli da su smrti povezane s krijumčarskim aktivnostima, prenosi Hina.
Libijski crveni polumjesec objavio je na Fejsbuku u četvrtak kasno uveče da su njegovi volonteri izvukli tijela deset migranata ranije tog dana nakon što je njihov brod potonuo kod luke Dila, oko 40 kilometara od Tripolija.
Libija se pretvorila u tranzitnu rutu za migrante koji preko Sredozemlja bježe od sukoba i siromaštva u Evropu.
Odjeljenje za kriminalističku istragu Alvahata krajem januara je saopštilo da je oslobodio 263 migranata različitih subsaharskih nacionalnosti, navodoći da ih je držala krijumčarska grupa u izuzetno nehumanim i lošim zdravstvenim uslovima.

Pronađena tijela 29 migranata u Libiji

Sukobi koji su izbili danas između naoružanih grupa u zapadnom libijskom gradu Zavija, oko 47 kilometara zapadno od glavnog grada Tripolija, izazvali su požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji, saopštili su zvaničnici.
Borbe se vode između snaga lojalnih plemenu Šurafa protiv lokalnog gospodara rata Mohameda Kušlafa. Kušlaf je pod sankcijama UN od 2018. godine zbog umiješanosti u trgovinu ljudima.
Nije jasno šta je izazvalo sukobe, ali oni nisu neuobičajeni u zapadnoj Libiji, koju kontroliše niz milicija i naoružanih grupa koje su u savezu sa Vladom premijera Abdula Hamida Dbeibaha.
Libija je godinama podijeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu. Zemlja je utonula u haos nakon građanskog rata 2011. godine, u kome je zbačen i ubijen dugogodišnji vladar Moamer Gadafi.
Borbe su zatvorile glavni priobalni put koji povezuje Zaviju sa drugim gradovima u zapadnoj Libiji, a nastava u školama je obustavljena. Sukobi su prouzrokovali ozbiljnu štetu na rezervoarima za skladištenje u rafineriji nafte Zavija, saopštila je Libijska nacionalna naftna korporacija.
Meci su pogodili rezervoare za naftu što je dovelo do požara, navodi se, uz napomenu da su vatrogasci uspjeli da zaustave širenje požara i curenje gasa.
Libijom trenutno upravlja Dbeibahova vlada u Tripoliju i administracija premijera Osame Hamada na istoku, koja je u savezu sa snagama moćnog vojnog komandanta Kalife Haftara.

Sukobi u Libiji izazvali požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji

Libanski premijer Nadžib Mikati izrazio je u srijedu nadu da će sporazum o prekidu vatre sa Izraelom biti najavljen za nekoliko dana pošto je izraelski nacionalni televizijski servis objavio, kako je naveo, nacrt sporazuma koji predviđa početno primirje od 60 dana.
U dokumentu, za koji je televizija Kan navela da je procurio prijedlog koji je napisao Vašington, navodi se da će Izrael povući svoje snage iz Libana u prvoj nedjelji 60-dnevnog prekida vatre. To je u velikoj mjeri usklađeno s detaljima koje je ranije objavio Rojters na osnovu dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Privremeni premijer Libana rekao je da nije vjerovao da je sporazum moguć dok se u utorak ne održe američki predsjednički izbori, ali da je &nbsp;optimističniji poslije razgovora u srijedu s izaslanikom SAD za Bliski istok Amosom Hohštajnom, koji je trebalo da otputuje u Izrael u četvrtak.
- Hohštajn mi je tokom razgovora sugerisao da bismo mogli da postignemo dogovor prije kraja mjeseca i prije 5. novembra. Radimo sve što možemo i treba da ostanemo optimisti da ćemo u narednim satima ili danima imati prekid vatre - rekao je Mikati za libansku televiziju Al Džadid.
Nacrt koji je objavila televizija Kan datiran je na subotu, a na pitanje da prokomentariše portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Šon Savet je rekao da "postoji mnogo izvještaja i nacrta koji cirkulišu", ali da "oni ne odražavaju trenutno stanje pregovora".
Savjet nije odgovorio na pitanje da li je verzija koju je objavila televizija Kan makar osnova za dalje pregovore.
Izraelska televizija je navela da je nacrt predstavljen izraelskim liderima. Izraelski zvaničnici nisu zasad komentarisali.
Izrael i libanska oružana grupa Hezbolah ratuju posljednjih godinu dana paralelno s izraelskim ratom u Pojasu Gaze. SAD smatraju Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku pariju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Hezbolah nije zasad komentarisao prijedlog o prekidu vatre koji je procurio, ali je njegov novi vođa Naim Kasem rekao je da će ta oružana grupa koju podržava Iran pristati na prekid vatre u okviru određenih parametara ako Izrael želi da zaustavi rat, ali da Izrael dosad nije pristao ni na jedan predlog o kojem bi se moglo raspravljati.

Libanski premijer: Za nekoliko dana bi mogli dogovoriti prekid vatre sa Izraelom

Francusko tužilaštvo zatražilo je danas potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen u žalbenom postupku u Parizu, kao i potvrdu kazne za pomoćnike poslanika stranke Nacionalno okupljanje u Evropskom parlamentu.
Ukoliko se ta kazna potvrdi, ona bi spriječila Marin Le Pen da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine, u vrijeme kada ekstremna desnica dobija na zamahu, prenijeli su francuski mediji.
Odluka apelacionog suda, koja nije u obavezi da se drži preporuka tužilaštva, očekuje se do ljeta.
Tužilaštvo je zatražilo i četvorogodišnju zatvorsku kaznu, sa tri godine uslovno.
Tražili su da bi godinu dana Marin Le Pen morala da bude u zatvoru ili kućnom pritvoru sa elektronskom oznakom.
- Marin Le Pen je pokrenula sistem koji je omogućio stranci da pronevjeri 1,4 miliona eura - &nbsp;izjavio je tužilac i dodao da se traži i potvrda kazne od 100.000 eura koju joj je izrekao niži sud.
Za ostale optužene, tužilaštvo je zatražilo potvrdu kazni izrečenih u prvostepenom postupku, u rasponu od šestomjesečne uslovne kazne do tri godine zatvora.

Tužilaštvo zatražilo potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za Marin Le Pen

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo pokazuje ambiciju da ostane na vlasti dugoročno, ovog puta kroz najavljeni plan „Srbija 2035“, piše Nova.rs.
Kako navodi portal, Vučić bi ovaj plan trebalo da predstavi na velikom skupu u Beogradu oko 20. marta. Iako sadržaj programa još nije poznat, sama činjenica da predsjednik otvoreno planira političku budućnost Srbije za narednu deceniju, prema ocjeni Nove.rs, podsjeća na takozvanu „operaciju Bjelorusija“ i ukazuje na namjeru da postane novi Aleksandar Lukašenko.
S obzirom na to da prema Ustavu više ne može obavljati funkciju predsjednika, Vučić, kako se navodi, planira da preuzme premijersku poziciju i na taj način zadrži potpunu kontrolu nad vlašću.
<h3>Najava velikog skupa i programa „Srbija 2035“</h3>
Vučić je prošle sedmice najavio da će veliki skup biti organizovan ispred Narodne skupštine ili na Trgu Republike u Beogradu, kada će građanima predstaviti dugoročni program razvoja države.
– Oko 20, 21. ili 22. marta predstavićemo pred velikim brojem građana program – Srbija 2035 – da pokažemo ljudima što smo uradili i što planiramo da uradimo – poručio je Vučić.
Ranije je najavljivao da se na tom planu radi već duže vrijeme i da će biti predstavljen najkasnije do početka marta.
<h3>Udar na tužilaštvo i koncentracija moći</h3>
Nova.rs podsjeća da Vučićeve ambicije da ostane na vlasti decenijama nijesu novost, te da na to ukazuju i njegove bliske veze sa autoritarnim liderima. Kao posebno ilustrativan primjer navodi se odnos sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, koji je na vlasti već 31 godinu.
Portal upozorava i na nedavne zakonske izmjene kojima se mijenjaju nadležnosti tužilaštva u Srbiji, što, prema mišljenju stručnjaka, paralizuje rad Javnog tužilaštva za organizovani kriminal. Posebno se ističe da će najveću korist imati glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, koji će, kako navode, moći da djeluje bez stvarne kontrole.
<h3>Vukadinović: Apsolutna vlast se ne napušta dobrovoljno</h3>
Urednik Nova srpska politička misao Đorđe Vukadinović ocijenio je da Vučićeva želja da vlada doživotno nije nikakvo iznenađenje.
– To je bilo jasno još kada je dolazio na vlast. Sve najave o povlačenju iz politike bile su zavaravanje javnosti. Apsolutna vlast se nikada dobrovoljno ne napušta – kazao je Vukadinović.
On smatra da Vučić planira rotaciju funkcija, ali uz zadržavanje potpune moći.
– Nije važno kako se njegova funkcija zove, može biti i portir u Vladi, ali će stvarna vlast ostati u njegovim rukama – dodao je.
<h3>Cvijić: Silazak s vlasti znači i krivične postupke</h3>
Slično mišljenje iznio je i Srđan Cvijić, bivši diplomata i predsjednik Međunarodnog savjetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
– Oni su svjesni da silazak s vlasti ne znači samo političku penziju, već i moguće krivične postupke. Ovo je igra na sve ili ništa i predsjednik namjerava ostati na vlasti doživotno – poručio je Cvijić.
On je dodao da se dugoročni planovi vlasti već godinama koriste kao dio stalne političke kampanje, bez realnog ekonomskog uporišta.
<h3>Dugoročne vizije već viđene</h3>
Nova.rs podsjeća da je tokom Vučićeve vladavine već bilo sličnih projekata. Krajem 2019. predstavljen je plan „Srbija 2025“, vrijedan 14 milijardi eura, a potom i novi plan do 2027. godine, procijenjen na 17,8 milijardi eura, uoči održavanja izložbe EXPO u Beogradu.
Kako zaključuje portal, najava programa „Srbija 2035“ predstavlja nastavak strategije dugoročnog ostanka na vlasti, uz sve izraženiju koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.

Nova.rs: Vučić priprema "operaciju Bjelorusija"

Američka vojska je danas saopštila da je oborila iranski dron koji se približavao nosaču aviona "Abraham Linkoln" u Arapskom moru.
-Lovac F-35 sa Linkolna oborio je iranski dron u samoodbrani i radi zaštite nosača aviona i osoblja na brodu", rekao je kapetan mornarice Tim Hokins, portparol Centralne komande američke vojske (CENTCOM)- zadužene za Bliski istok.
Dodao je da je oboren iranski dron tipa Šahed-139, i da tokom incidenta nije povređen nijedan američki vojnik, niti je oštećena američka vojna oprema. Američka vojska je od početka tenzija sa Iranom i protesta u toj zemlji na Bliski istok dovela najmanje deset ratnih brodova, uključujući udarnu grupu koju predvodi "Linkoln" i nekoliko razarača, javila je ranije agencija Asošiejted pres.
CENTCOM je 30. januara zatražila je od Revolucionarne garde Irana da se uzdrži od eskalacije na moru, prije zajedničke vježbe iranskih, ruskih i kineskih trupa.
- Američke snage priznaju pravo Irana da profesionalno djeluje u međunarodnom vazdušnom prostoru i vodama. Svako nebezbjedno i neprofesionalno ponašanje u blizini američkih snaga, regionalnih partnera ili komercijalnih brodova povećava rizik od sudara, eskalacije i destabilizacije- saopštila je Centralna komanda.
Tokom dana bilo je i drugih incidenata između SAD i Irana.
List Vol Strit Žurnal objavio je da su rano juče iranski ratni brodovi pokušali da zaustave tanker koji je plovio pod američkom zastavom u Hormuškom moreuzu.
Incidenti su se desili prije pregovora Vašingtona i Teherana u Istanbulu, planiranim za petak, uporedo sa novim diplomatskim potezima Teherana.
Američki medij Aksios javio je danas da je Iran uputio zahtjev za promjenu lokacije i formata pregovora sa SAD, pozivajući se na dva neimenovana izvora.
Iran zahtijeva da se razgovori održe u Omanu, a ne u Turskoj, kao i da se njihov obim suzi na isključivo bilateralne razgovore o nuklearnim pitanjima.

Tag: libija

Ubijen Gadafijev sin

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Liban oslobodio sina pokojnog lidera Muamera Gadafija

Libija: Ponovo izbili oružani sukobi u Tripoliju

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Pronađena tijela 29 migranata u Libiji

Sukobi u Libiji izazvali požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji

Libanski premijer: Za nekoliko dana bi mogli dogovoriti prekid vatre sa Izraelom

Tužilaštvo zatražilo potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za Marin Le Pen

Nova.rs: Vučić priprema "operaciju Bjelorusija"

Vojska SAD oborila iranski dron blizu američkog nosača aviona

Ubijen Gadafijev sin

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO