U javnosti ga prepoznajemo kao oštrog i principijelnog poslanika, ali iza političkih govornica i dnevnih polemika stoji čovjek čiji svijet čine porodica, sjećanja na bezbrižno djetinjstvo, putovanja, knjige i nova, snažna uloga – očinstvo. U razgovoru za Portal ETV, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević govori o vrijednostima koje su ga oblikovale, o lekcijama koje uči kao otac, ali i o životu daleko od političkih reflektora. <h2>„Djetinjstvo je najljepši dio života“</h2> – Moje djetinjstvo bih opisao kao veoma srećno i bezbrižno. To je, u suštini, najljepši dio života, iako kao djeca jedva čekamo da porastemo jer nam se čini da smo nečim ograničeni. Porodica je uvijek vodila računa da mi ništa ne zafali – dobijao sam maksimalnu ljubav i pažnju, a nijesam razmišljao ni o čemu što bi tu sreću moglo poremetiti. To je period kada ne razmišljate o računima, poslu, izdržavanju porodice… i mislim da me je upravo to najviše motivisalo – prisjeća se Zirojević. Posebno ističe odnos sa majkom i osjećaj odgovornosti koji je kod njega sazrio vrlo rano. – Uvijek sam osjećao obavezu prema porodici, naročito prema majci, koja je, s obzirom da sam jedinac, čitav život posvetila meni. Još u osnovnoj školi bio sam svjestan da je moja dužnost da vratim sve ono što je porodica uložila u mene – da budem odgovoran, da nemam poroke, da gradim karijeru i, jednog dana, postanem roditelj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488" data-rendition-name="original" width="1600" height="1571" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Da nijesam političar, bio bih u uniformi“</h2> Na pitanje ko bi bio da nije izabrao politiku, Zirojević priznaje da je alternativa uvijek postojala. – Ovo je možda i najteže pitanje, jer sam se veoma mlad opredijelio za politiku. Ipak, postojala je i druga ljubav – poslovi vezani za vojsku i policiju. Da nijesam u politici, volio bih da profesionalnu karijeru gradim u bezbjednosnom sektoru, obavještajnoj službi ili vojsci. Da su okolnosti u Crnoj Gori bile drugačije, možda bih umjesto Elektrotehničkog fakulteta upisao vojnu akademiju. Ipak, ne smatram da me to što sam inženjer elektrotehnike na bilo koji način ograničava ili predstavlja hendikep za rad u bezbjednosnim službama – naprotiv. Za sada, moja politička karijera ide putem kojim treba da ide i iskreno se nadam da još nije došlo vrijeme da razmišljam o alternativnom profesionalnom pravcu. <h2>„Kad otac dobije ćerku, život se promijeni za 180 stepeni“</h2> Najemotivniji dio razgovora dolazi kada govori o očinstvu. – Kada čovjek postane roditelj, a ja ću neskromno reći – kada otac dobije ćerku – život se promijeni za 180 stepeni. Sve drugo postane manje važno, a suština života usmjeri se na to jedno malo biće koje vas osvoji od prvog trenutka. Najljepša lekcija koju učim svakog dana sa Sofijom jeste da bezuslovna ljubav zaista postoji – i da se vraća.Iako je još mala i ne može se u potpunosti izraziti riječima, njena ljubav je jasna i snažna. Dijeli je ne samo sa mnom, već sa cijelom porodicom – prije svega sa njenom majkom, ali i sa širim krugom ljudi oko sebe. Ta bezuslovna ljubav koju svakodnevno daje nešto je najljepše što sam u životu spoznao. <h2>Porodica između dvije države</h2> Govoreći o porodičnom balansu, Zirojević pojašnjava da je njegova supruga bila politički angažovana do oktobra ove godine, kada joj je istekao mandat u lokalnom parlamentu u Kumanovu, gdje je rođena. – Taj period bio je izazovan. Moja supruga se bavila politikom do oktobra ove godine, kada joj je prestao mandat. I tu odluku, da će njen politički angažman tada prestati, je donijela još i prije nego što se Sofija rodila, jer prosto nije bilo prirodno da živi u jednoj državi a da se bavi politikom u drugoj. Međutm, dosta je bio izazovan taj period od februara, kada se Sofija rodila, do oktobra, kad smo morali makar jednom mjesečno putovati u Makedoniju, s obzirom da je ona bila u partiji vlasti, i da su sjednice bile obavezne a njen glas presudan u donošenju nekih odluka. Sofija je već sa mjesec dana dobila pasoš i putovala u inostranstvo. Bilo je naporno, ali ona ima majku koja joj je u potpunosti posvećena, a ja se trudim da svaki slobodan trenutak provedem sa njom i pomognem supruzi u onome što je najljepši, ali i najteži posao u životu. <h2>Knjige, putovanja i e-sport</h2> Iako vremena za hobije ima sve manje, Zirojević priznaje da mu elektronski sportovi pomažu da se opusti, dok putovanja vidi kao životnu školu. – Putovanja su za mene uvijek bila vrijednost zbog koje sam bio spreman mnogo da žrtvujem, pa čak i da odložim ispit, uz punu podršku porodice. Putovanja sa delegacijama naučila su me da ljudi često nijesu onakvi kakvima djeluju u javnom prostoru – da sa mnogim kolegama, sa kojima se politički ne slažem, mogu imati korektan, pa i prijateljski odnos. To mi je dalo nadu da Crna Gora nije toliko podijeljena koliko se često čini iz parlamentarne perspektive. Poslije napornih dana, kada ima i teških riječi, shvatite da su mnogi od tih ljudi, uprkos različitim stavovima, u suštini dobri i korektni. Kroz rad sa mladima naučio sam da među njima postoji ogroman potencijal koji sistemski i mentalitetski sputavamo, i zato smatram da im treba dati više prostora da se angažuju i iskažu, jer taj potencijal može biti dragocjen za naše društvo i državu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94" data-rendition-name="original" width="1319" height="1600" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Knjiga ima vanvremensku vrijednost“</h2> Kada je riječ o vaspitanju ćerke, nema dilemu. – Ne smijemo dozvoliti da se djeca prerano uklope u sajber trendove. Trudiću se da kod Sofije razvijem ljubav prema boravku u prirodi i knjigama. Ona već sada obožava vrijeme napolju i raduje se svakom izlasku. Još prije njenog rođenja počeo sam da joj pišem dnevnik na stranom jeziku, kako bih je podstakao na čitanje i učenje jezika. Od najranijeg uzrasta uvodimo i knjige, jer vjerujem da je iskustvo čitanja nezamjenjivo i da snažno oblikuje karakter. <h2>Praznik koji pamti cijeli život</h2> Za kraj, Zirojević se vraća u djetinjstvo. – Čini mi se da smo ranije na drugačiji način i više i ljepše praznovali. Posebno mi je urezano jedno sjećanje: Bio sam veliki fan sage o Hariju Poteru. Kada je izašao sedmi dio, moj pokojni tetak, za kojeg sam bio izuzetno vezan, kao i on za mene, uspio je da nabavi englesku verziju knjige i poklonio mi je za Božić. Imala je skoro 700 strana i pročitao sam je tog istog dana. To je uspomena koju nosim cijeli život.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: licni-kompas

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

PRATITE TVe UŽIVO