Dok je 43. Vlada Crne Gore radila na jačanju i ulaganju u pomorsku infrastrukturu na način što je kupila osam brodova za trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane, izgradila vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu, vratila Luku Budva u vlasništvo Opštine Budva, vratila Pine Opštini Tivat, spremila održivo riješenje za Crnogorsku i Barsku plovidbu, danas svjedočimo nevjerovatnoj politici 44. Vlade Crne Gore koja je prodajom brodova "Kotor" i "21 Maj" pokazala da je se pomorski saobraćaj ne tiče i da postajemo jedina zemlja na Mediteranu koja neće imati pomorsku kompaniju", saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Rađenović ističe da se URA zalaže za Crnu Goru u kojoj svi građani, bez obzira na to u kom dijelu države žive, imaju pristup savremenoj, pouzdanoj i funkcionalnoj infrastrukturi - saobraćajnoj, energetskoj, digitalnoj, komunalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj.
- Zalažemo se za planiranje, finansiranje i realizaciju strateških infrastrukturnih projekata koji služe ljudima, povezuju zajednice, otvaraju radna mjesta i štite prirodu. Infrastruktura mora postati državni prioritet jer je preduslov za razvoj u svakoj oblasti - ne kroz populizam, već kroz mjerljive i vidljive korake, zasnovane na znanju, stručnosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji - kazao je Rađenović.
Poručuje da URA u svom programu 'Crna Gora 365' ima jasnu viziju razvoja crnogorskog pomorskog saobraćaja.
- Luka Bar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala Crne Gore i ključnu tačku za razvoj nacionalne ekonomije i saobraćajne povezanosti. URA se zalaže za vraćanje kontejnerskog terminala u sistem Luke Bar kako bi se omogućilo njeno kompletiranje i modernizacija - jedan dio terminala bi bio tehnološki unaprijeđen za robni promet, dok bi drugi bio prilagođen za prihvat kruzera, čime bi se otvorile nove mogućnosti u turizmu. Takođe, naša ideja je i osnivanje snažne crnogorske pomorske kompanije, kao temelja nacionalnog brodarstva, uz kupovinu broda koji bi 365 dana u godini održavao redovnu liniju Bar-Bari-Ankona povezujući Crnu Goru sa Italijom - naglasio je Rađenović.
On dodaje i da je ideja URE i pokretanje međugradskog saobraćaja električnim plovilima na crnogorskom primorju, kao i uspostavljanje novih trajektnih linija, uz poštovanje najviših ekoloških standarda, što bi, kako je kazao, u dobroj mjeri smanjilo saobraćajne gužve na putevima na crnogorskom primorju.
- Svjedoci smo koliko nam je saobraćajna infrastruktura loša i predstavlja barijeru mnogim investitorima, kao i turistima za dolazak u našu zemlju, zato je pomorski saobraćaj veliki potencijal koji imamo i koji moramo tretirati kao nacionalni prioritet - zaključio je Rađenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rađenović: Potrebna nacionalna pomorska kompanija i redovna linija Bar-Bari-Ankona 365 dana u godini

Pomorska linija Bar – Bari uspostavljena je danas, ali je prvi polazak kasnio. Feribot, koji je po redu vožnje trebalo da isplovi iz barske luke u 11 sati, nije krenuo na vrijeme, iako je ukrcaj bio završen.
U Barskoj plovidbi nijesu znali da preciziraju uzrok kašnjenja, rekavši za CdM da je ukrcaj završen, ali feribot još nije isplovio.
- Zbog čega – ne znamo - rekli su u Barskoj plovidbi.
Ministar pomorstva Filip Radulović danas je saopštio da je linija Bar – Bari uspostavljena i da će saobraćati do početka septembra.
- Ovo je još jedna pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore - rekao je Radulović.
Linija je uspostavljena u saradnji sa hrvatskim prevoznikom “Jadrolinija”.
- Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu - poručio je ministar.
Radulović je podsjetio da su već uspostavljene linije Budva – Dubrovnik i Kotor – Dubrovnik, a da će od narednog utorka početi da saobraća i linija Bar – Ankona.

1250x600

1084x550

Kasnio prvi polazak: Uspostavljena pomorska linija Bar – Bari

Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.
- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.
"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da zvaničnici parlamentarne većine žive dobro jer primaju po 2.000–2.600 eura, da im zato nije stalo do građana i djece i ne razumiju zašto nekome znači uvećanje dječjeg dodatka od 30 eura.
Abazović je u autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“ rekao da, nasuprot tome, predstavnici vlasti djeluju ekspresno kad su njihovi prihodi u pitanju i da su bez imalo buke složno podržali uvećanje odborničkih naknada u Glavnom gradu.
On je na ovu temu govorio odgovarajući na pitanja više građana koje je zanimalo zašto poslanici vlasti u Skupštini nijesu podržali prijedlog URE o povećanju dječjeg dodatka i kako komentariše odluku Skupštine Podgorice da poveća naknade odbornicima.
- Znate zašto neće da glasaju za to? Zato što je ljudima u Vladi i ljudima koji personifikuju većinu u državnom parlamentu dobro. Primaju po 2.000 eura, izmislili su sebi neke paušale po 500–600 eura i izađu na 2.600–2.700 eura mjesečno i ne mare za djecu, jer misle da ako njihovom djetetu ne znači ništa 30 eura, da nijednom djetetu u Crnoj Gori ne znači 30 eura. Mi znamo da svakom djetetu u Crnoj Gori znači 30 eura. Spremni smo da smanjimo svoje plate koliko god bude trebalo, 10, 20 i 30 odsto i da to damo za djecu. A ovi ljudi, pošto sami žive dobro i uzimaju i sa nekim komisijama, ne mare za obične građane koje jednostavno ne vide, niti vide njihove potrebe. Partije z Crnoj Gori jednostavno ne razumiju potrebe običnih građana. To moramo da promijenimo prvom prilikom, na prvim narednim izborima - rekao je Abazović u podkastu.
On je podsjetio da su odbornici vlasti u Podgorici glasali za uvećanje svojih naknada.
- Znači, kad treba za njih, oni su redovni, tačni, ne dižu buku i ne govore ono: odakle novac, kako da nađemo, niska je prihodna strana. Kad je bilo za dječji dodatak, svi iz vladajuće većine su ‘požutjeli’, na način što su glasali uzdržano. Oni vašu djecu ne vide. Vide samo, vjerovatno, svoju djecu i svoj lični interes - kazao je Abazović.
<h2>Dopunjena krivična prijava zbog Termoelektrane Pljevlja</h2>
On je kritikovao Državno tužilaštvo, ali i funkcionere iz Pljevalja, gdje je zabilježena visoka koncentracija sumpora neposredno nakon puštanja u probni rad Termoelektrane, bez saglasnosti nadležne inspekcije-
- Ostaviti ljude da se truju, da se svaki dan razbolijevaju, i nuditi im da se za tri mjeseca smanje računi za struju oko 20 ili 30 eura, zaista je ponižavajuće. Ja ne znam koji je to roditelj u Pljevljima koji će prihvatiti da plati pola računa za struju, a da mu se, ne daj Bože, sjutra razboli dijete. Ja ne znam koji je to penzioner, bez obzira što teško živi, koji će prihvatiti da 20 ili 30 eura manje na računu za struju za tri mjeseca znači da mora da trpi neke ogromne zdravstvene probleme - naveo je Abazović.
Pitao je gdje su nestali solidarnost i empatija crnogorskog društva, zbog čega institucije sistema imaju želju da se pravdaju na način koji nije primjeren. Podsjetio je da je TE Pljevlja privremeno puštena u pogon bez saglasnosti nadležnih organa.
- Tužilaštvo države Crne Gore ćuti. Vrhovni državni tužilac, koji je sigurno imao ovu informaciju, Specijalno državno tužilaštvo, Više državno tužilaštvo, Osnovno državno tužilaštvo ćute kao ribe, dozvoljavajući da se građani Pljevalja truju svaki dan i stvarajući kod njih osjećaj da oni uopšte ne pripadaju ovoj državi i da tih 25.000 ljudi može slobodno da živi u sopstvenom logoru i da to nikog od 600.000 ostalih građana Crne Gore ne zanima. Ovakva činjenica je najveći poraz našeg društva - rekao je Abazović.
Podsjetio je da su GP URA, NVO aktivisti i odbornici Skupštine opštine Pljevlja podnijeli krivične prijave zbog ove ekološke situacije.
- Najavljujem da će biti dopuna krivične prijave i da se ovdje ne radi samo o zloupotrebi službenog položaja, nego o narušavanju članova Krivičnog zakonika koji se odnose na životnu sredinu, na zagađenje životne sredine, a po mom skromnom sudu i protiv zdravlja ljudi. Sve sa predumišljajem, jer ti ljudi koji su donijeli te odluke apsolutno su svjesni da nijesu nadležni organ da mogu da daju neku takvu saglasnost. Pritom, da ne zaboravimo, potrošeno je preko 100 miliona eura za rekonstrukciju TE Pljevlja. Nije problem što kasne radovi, jedini problem koji ovdje postoji je što se nešto stavilo u pogon suprotno zakonu Crne Gore - poručio je Abazović.
Abazović je rekao da URA pruža podršku svim građanima Pljevalja:
- Značilo im to ili ne, mi ćemo ovu bitku za čisti vazduh i za vaše zdravlje voditi koliko bude bilo u našoj mogućnosti. A vi se zapitajte zašto ljudi, između ostalog i funkcioneri kojih nije malo iz Pljevalja, ćute o svemu što se dešava i pokušavaju da vas, vašu djecu i vaše porodice tretiraju kao dio stanovništva do kojeg apsolutno nikome nije stalo. Ja tako nešto smatram nepravednim, ponavljam, i imam obavezu prema svim ljudima koji su se uključili u ovu bitku, a nije ih malo. Biće mi drago da sve te ljude koje sretnemo u Pljevljima makar uvjerimo da smo učinili nešto za njih, da nijesmo ćutali i stavljali glavu u pijesak dok se neko drugi truje - dodao je Abazović.
Rekao je da su uzaludni PR tekstovi i da ovi ljudi ne mogu da riješe pitanje Botuna, jer svako u Crnoj Gori vidi, kako je rekao, jedno ekstremno licemjerstvo: "da se za situaciju u Pljevljima ćuti, a da se sva krivica za navodne ekološke probleme koji mogu nastati, ili koji će tek nastati, svali na ljude u Botunu, koji navodno ne dozvoljavaju da se izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda".
- Kad budemo imali iste principe, iste aršine, možemo da govorimo o nekoj pravdi. Do tada, džaba zatvaramo poglavlja, naše najveće poglavlje koje treba da otvorimo je poglavlje društvenog morala. Kad otvorimo to poglavlje, sagledamo sve naše nedostatke, mislim da će tad mnogo biti lakše poći u Evropsku uniju i biti dio šire evropske porodice. Do tad sve će ostati kao dio nekog političkog marketinga i političkog pamfleta“ -poručio je Abazović.
<h2>"Satelit Luča da služi na ponos svima nama"</h2>
Lider URE je izrazio zadovoljstvo što će u nedjelju 28. decembra biti lansiran prvi crnogorski satelit Luča u svemir.
- To će biti prvi satelit Crne Gore koji je otišao u orbitu i koji će jednostavno služiti svima nama za ponos. Želim da dam jednu ličnu notu, uz veliku podršku koju pružam tim sjajnim mladim ljudima, inovatorima iz Montenegro space resrearch-a. Ovo ne pripada zasluzi nikome, ni prethodnoj Vladi, ni ovoj Vladi, ni nekoj budućoj Vladi. Zasluga pripada onim ljudima koji su intenzivno radili na ovom projektu i onima koji vjeruju da Crna Gora može da uradi neke stvari za koje mnogi građani Crne Gore misle da su nemoguće - rekao je Abazović.

Abazović: Prvom prilikom zamijeniti one koji primaju po 2.600 eura, a glasaju protiv dječjih dodataka

Američki i ukrajinski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Zelenski sastaće se danas u Palm Biču na Floridi.
Bijela kuća objavila je izmijenjenu satnicu sastanka koji počinje u 13 sati po lokalnom vremenu, a ne u 15 kako je ranije javljeno.
U saopštenju je navedeno da će sastanak biti u blizini Trampove rezidencije Mar-a-Lago, gdje američki predsjednik provodi vikend.
"Volstrit džurnal" je izvijestio da Zelenski na sastanak donosi mirovni prijedlog od 20 tačaka.
Prema pisanju tog lista, jedan od ključnih elemenata plana je uspostavljanje demilitarizovane zone.
Neimenovani ukrajinski izvori, na koje se poziva "Volstrit džurnal", rekli su da je cilj sastanka rješavanje ključnih razlika u vezi sa nacrtom mirovnog sporazuma.
Nakon susreta sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, Zelenski je poručio da je posljednji napad Moskve zapravo „ruski odgovor na naše mirovne napore“ i da jasno pokazuje „da Putin ne želi mir“.
Prema njegovim riječima, s Trampom će razgovarati o najnovijoj verziji mirovnog plana koji su pripremile Sjedinjene Američke Države. Dokument sadrži 20 tačaka i uključuje mogućnost ukrajinskog napuštanja Donbasa. Rusija taj plan zasad ne podržava, a Zelenski navodi da je spreman i na opciju da se o prijedlogu raspiše referendum.
On je dodao da će s Trampom posebno razgovarati o statusu Donbasa, gdje Moskva trenutno kontroliše oko 70 odsto teritorije Donjecka i čak 99 odsto Luganska. Među važnim temama biće i budućnost nuklearne elektrane Zaporožje.
Zelenski je za američki medij Aksios kazao da i dalje želi da ubijedi Vašington da se odustane od zahtjeva za potpunim povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Ako kompromis ne bude postignut, moguće je da će se cijeli prijedlog – rezultat višenedjeljnih pregovora – na kraju staviti na glasanje građanima Ukrajine.
Kako je istakao, plan je već 90 odsto završen, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje teritorija koje bi eventualno bile ustupljene Rusiji. Moskva insistira da joj pripadne cijeli Donbas, dok Kijev želi da se trenutne linije fronta priznaju kao privremena granica. Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su formiranje slobodne ekonomske zone ukoliko se Ukrajina povuče iz tog regiona, iako se još ne zna kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Zelenski je naglasio da novi dokument vidi kao „temeljni plan za okončanje rata“. 
Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da Ukrajina „ne pokazuje želju za mirnim rješenjem sukoba“, dodajući da Moskva „neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila ruske interese“.

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tag: linija-bar-bari