Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Uz neslaganja unutar vladajuće većine, bilo da je riječ o ostanku Kotora na Uneskovoj liste baštine ili imenovanju ulica po kontroverznim političarima iz devedesetih, sve su znakovitiji i pokušaji političkog prepakivanja zemlje po etničkim linijama. Najnoviji „istorijski sastanak“ lidera srpskih i albanskih stranaka dodatno raspiruju sumnje u iskrenost proevropske retorike vlasti.
O protivrječnostima između proklamovanih ciljeva vlasti u Crnoj Gori i njenog djelovanja koje postaju sve očiglednije kako vrijeme odmiče, ali i o političkoj klimi u Srbiji u kojoj još od kraja prošle godine traju studentski protesti, razgovarali smo s profesorom Nikolom Samardžićem sa Univerziteta u Beogradu.
<h2>Crna Gora suočava se s brutalnim iredentizmom&nbsp;</h2>
„Za vlast u Crnoj Gori ulazak u EU samo je povlačenje na rezervni položaj u ulozi koja je definisana memorandumskim politikama Beograda u toku protekle četiri decenije. To su već učinile dominantne prosovjetske komunističke strukture u Mađarskoj ili Slovačkoj. Ulaze u EU ali ne kao buduće članice EU, nego kao buduće članice neke buduće sovjetske imperije. Vama je Srbija izabrala predsjednika, premijera i predsjednika Skupštine, ali zahvaljujući crnogorskim glasovima, koji su presudili“, istakao je Samardžić.
Komentarišući nedavni sastanak lidera srpskih i albanskih stranaka, sagovornik Analitike ukazuje da Srbi, Bošnjaci i Albanci bolje žive u Crnoj Gori nego u matičnim državama, ali su, kaže, njihovi lideri odlučni da Crnu Goru rastave po etničkim šavovima.
„Realno, nema sporova između Tirane i Beograda čije bi rješavanje iziskivalo kompromis o podjeli Crne Gore. Naprotiv, Crna Gora se suočava s jednim brutalnim iredentizmom. Litije, sa Abazovićem, samo su pokrenule domine, da padaju jedna za drugom. Jugoslaviju su rasparčale slične „neprincipijelne koalicije“, upozorava Samardžić.&nbsp;
<h2>Strane agenture dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa države</h2>
Prema njegovim riječima, za EU je racionalno da primi Crnu Goru koja je već ilegalna članica euro zone i nije potencijalno budžetsko opterećenje.&nbsp;
„Za EU je važna i bezbjednosna struktura istočne jadranske obale“, naglašava Samardžić.
Na pitanje vidi li na evropskim adresama želju za proširenjem Unije, kaže kako EU nije konstituisana u smislu liderstva vođenog vizijom i optimizmom.
„EU je konstuisana kao birokratska struktura u kojoj su procedure važnije od suštine za budućnost“, smatra Samardžić.
Osvrnuvši se na položaj proevropske opozicije u Crnoj Gori, kaže kako Demokratska partija socijalista stoji odlično.
„Ali su kanselovani u odsustvu nacionalnog konsenzusa o prioritetima, a to je posao koji su obavile strane agenture koje su dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa Crne Gore koji su zapisani u strateškim državnim dokumentima. I to više nije samo partijsko pitanje“, naglašava Samardžić.
Politika u Srbiji ne postoji mimo „borbe za srpski integralizam“
I dok Crna Gora balansira između proklamovane evropske orijentacije i realnosti koja je sve udaljenija od Brisela, u Srbiji se politička scena, uprkos masovnim protestima, i dalje kreće unutar zatvorenog kruga ideološkog konzervativizma.
Na to ukazuje i nedavni intervju politikologa i novinaar Cvijetina Milivojević u kojem je iznio stavove o Crnoj Gori kojih se ne bi postidjeli ni lideri srpskih radikala iz devedesetih. Time je dodatno aktuelizovano pitanje da li u Srbiji uopšte postoji politika van matriksa „srpskog integralizma“, kako je to formulisao profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar tokom studentskog protesta 28. juna u Beogradu.
„Ne postoji. Sva politika stala je u dva matriksa koji oblikuju Vučićeva i Šolakova propaganda“, poručuje Samardžić.ć
Dodaje i kako predsjednik Srbije nije marker opredjeljenja za budućnost.&nbsp;
„Tačke preloma bile bi u promjeni politike prema susjedima, prihvatanje evropske integracije, zaustavljanje kontinuiteta državne i komandne ekonomije, i komandne kulture kolektivizma i samoviktimizacije. Da cijela bivša Jugoslavija uđe u EU, NATO i Šengen, podrška Ukrajini i sankcije Rusiji, za Srbiju nova ekonomska politika liberalizacije finansijskog tržišta i institucionalnih garancija za nov investicioni ciklus koji bi uključio domaći kapital, zarobljen u strahu i nekretninama“, poručio je Samardžić.
<h2>Blokade samo kulise prepakivanja, ne vode promjeni nego zamjeni</h2>
Blokade saobraćajnica u Srbiji okupljaju sve manji broj građana. S druge strane, Vučić u javnim nastupima zvuči samouvjereno. Zanimalo nas je da li je predsjednik Srbije uspio politički da preživi još jednu od brojnih krizi u posljednjih 13 godina.
„Očigledan je zaokret ka Rusiji, i vlasti i protesta. Blokade su samo kulise prepakivanja, koje ne vode promjeni nego zamjeni. Time ne relativizujem potrebu da se vlast mijenja, ukazujem da se suštinski neće promijeniti njen politički karakter. Samo česte promjene vlasti mogu unaprijed spriječiti uspostavljanje novoga, narednog, monopola na nasilje“, ocjenjuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, protest poziva na „poštovanje Ustava koji je u osnovi Vučićevog poretka, i na apstraktne pojmove odgovornosti pred zakonom, i pravdu, dok je nezamislivo sprovođenje zakona bez uspostavljanja kontrolnih mehanizama u procesu pristupanja EU“.&nbsp;
„Pojam pravde je arbitraran. U srži Ustava iz 2006. je potencijal za samovolju i nasilje. Ustav je donijela dominantna političko-crkvena-vojna struktura koja se opirala priznavanju nezavisnosti Kosova i Crne Gore, i saradnji s Haškim tribunalom. Iz te strukture nastala je cjelovita politička kasta koja je preuzela i vladajuću i opozicionu politiku. Protest je otkrio jednu jasnu namjeru, da postane segment političke kaste“, izričit je Samardžić.
<h2>Otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je podrška EU protestima u Srbiji izostala i zbog nemogućnosti da bez konsenzusa država članica donosi odluke koje ne prihvata ruska agentura u samoj EU, i zbog karaktera protesta.&nbsp;
„Univerzitet u Beogradu nije dobio podršku nijednog evropskog univerziteta za blokadu i samoblokadu. Blokada je postala izgovor Vučiću da se obračuna sa univerzitetima na onaj način na koji to nije uspio 1998. Jeste, u EU nema Vučića, u EU nije pala nadstrešnica, ali blokade nijesu pokrenule opredjeljenje za EU, naprotiv. Da li je otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu - vidim jednu važnu promjenu, u osporavanju monopola na nasilje“, ukazuje Samardžić.
<h2>Koncert Thompsona u Zagrebu poziv na formiranje trećeg entiteta u BiH</h2>
Kada je riječ o drugom dijelu „susjedstva“, nedavni veliki koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, koji je bio ne meti oštrih kritika javnosti u regionu ali i više svjetskih medija, naš sagovornik je opisao kao poziv na formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.
„Srpske vlasti i neformalne strukture u BiH podržavaju ideju trećeg entiteta. Ulaskom Bugarske i Rumunije u Šengen Zapadni Balkan postao je unutrašnje bezbjednosno pitanje za EU. EU se već proširila na Zapadni Balkan, ali bez promjene ustavnog uređenja EU neće imati snage da utiče na političke promjene koje podrazumijevaju demokratizaciju i reforme koje su same države kandidati unijele u svoju unutrašnju i spoljnu politiku“, ističe on.
Samardžić kaže kako proces podrazumijeva novo ustavno uređenje u BiH koje bi se uskladilo s procesom ulaska u EU i Šengen.&nbsp;
„U ovom trenutku, bez Zapadnog Balkana, EU je nedovršena država, kakva je bila Jugoslavija, kakve su u ovom trenutku BiH i Srbija, a alternative za budućnost nikad nijesu bile očiglednije. Ako se pitamo kako ćemo dalje, naše države raspolažu adekvatnim i dovoljnim odgovorom: poštovanje preuzetih obaveza u procesu integracije u EU, dok prioriteti ostaju vladavina prava i bezbjednost. EU politika je 34/35 unutrašnja politika“, zaključio je Samardžić.

Samardžić: Crnu Goru žele da rastave po etničkim šavovima, „neprincipijelne koalicije“ tako su rasparčale Jugoslaviju

Ko nije vjerovao, na sjednici Skupštine se uvjerio, kakvi diletanti vode državu i kakvu priču pokušavaju da provuku crnogorskoj javnosti. Degutantno je gledati sve oni koji nam, odjednom, prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, o bezbjednosti, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu… a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstvaljali litije kao emancipatorski pokret - kazao je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, politikolog Alek Barović.
Sraman je, kaže Barović, pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja građana Crne Gore, vrijeđanja njihove inteligencije, poturanjem očigledne korupcije, kroz sporazum koji Vlada planira sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Očigledno je riječ o nezakonitoj radnji, iza koje vjerovatno stoji neka velika, velika provizija, čim je ovolika trka i frka, žurba da se zakon izglasa i krene u betoniranje Ulcinja. Vjerovatno se na tome neće zaustaviti, već će se nastaviti na nekim drugim mjestima - uvjeren je Barović.
Podsjeća i da su sve premijerove bajke o velikim platama ni iz čega, nestvarnim benefitima, bile predizborna farsa. Napominje i da je razlika u Spajićevim obećanjima ta što mu je na prošlim parlamentarnim izborima to „upalio“ kod građana.
- Očigledno je da premijer i njegova partija po istraživanjima vide da narod više ne pada na priče zbog kojih su imali značajno dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. Sada pokušavaju da iskoriste još ovo malo, koliko im je ostalo od mandata, da zakuče neku proviziju, stan i pozdrave se sa bavljenjem politikom, a sve ostalo prenesu na Andriju Mandića. Pokušavaju da iskoriste ovo malo, koliko im je ostalo, i uzmu neke pare i nestanu, vjerovatno, put Dubaija, ili negdje drugo - kaže Barović.
Uvjeren je da Pokret Evropa sad gubi podršku na lokalnim nivoima, jer su građani shvatili da je djelovanje tog političkog saveza čista farsa.
- Najbolji komentar Spajićeve i politike njegove Vlade je upravo ovo što smo mogli da vidimo u Nikšiću. Njegova partija ne ostvaruje rezultat. Mogli smo to da vidimo na smrknutim licima oko doktora Zorana Mrkića i njegovih partijskih saboraca iz Nikšića. Nije postojala nikakva euforija, jer je očigledno da su očekivali mnogo, mnogo više. Ali, realnost ih je politički ošamarila i probudila iz tog sna - kazao je Barović.
Smatra i da se svi oni koji su prije 2020. godine, kako kaže, prodavali priču da će biti bolje, jer će vlast biti smjenjiva, sada hvataju za glavu.
- Počinju da se hvataju za glavu, zato što vide da to mijenjanje novih ne ide baš tako lako, budući da ni stare nijesu promijenili zbog svojeg umijeća, opozicionog djelovanja… Sad je malo, možda, degutantno nama koji smo pričali o tome što će biti i što se dešava, da gledamo one koji odjednom prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, bezbjedonosim stvarima, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu... a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstavljali litije kao emancipatorski pokret - poručio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_wReD3959uY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Projekat Jadar je logična posljedica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcijenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori, kazao je za Danas predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac.
Serija protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji počela je nakon odluka vlasti kojima se projekat kompanije Rio Tinto, vrijedan 2,4 milijarde dolara, "vraća u život" - dvije godine nakon što ga je Vlada, pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.
Lutovac je za Danas kazao da se opozicija u Srbiji za sada ponaša odgovorno po pitanju litijuma. 
- To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes - rekao je Lutovac.
Prema njegovim riječima, veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. 
- Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće spriječiti propaganda niti bilo kakve represivne mjere - naglasio je on.
Skupštinska rasprava po pitanju litijuma, kako je kazao, pokazala je da je režim Aleksandra Vučića otporan na argumente, "a (ne)djelovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača".
- U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje posljednji bedem odbrane javnog interesa. Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna. Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Posljednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva - poručio je Lutovac.

Lutovac: Litijum bi mogao da bude za Vučićev režim ono što su bile litije u Crnoj Gori

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: litije