<p>Poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Branislav Nenezić</b> pitaće na posebnoj sjednici skupštine ministra pomorska <b>Filipa Radulovića</b> da li je tačno da će se preko Luke Bar transportovati materijali vezani za rudnik litijuma u Srbiji, ukoliko bude otvoren.</p>
<p>- Da li je tačno da bi, u slučaju otvaranja rudnika litijuma u Srbiji u dolini rijeke Jadar, postojala mogućnost da se preko Luke Bar transportuju materijali koji bi bili u direktnoj ili indirektnoj vezi sa konkretnim rudnikom, a koji se mogu svrstati u opasne materije - navedeno je u poslaničkom pitanju Nenezića koje će postaviti Raduloviću u okviru druge-posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja koja je zakazana za 29. oktobar.</p>
<p>Nenezić je poručio da će obrazloženje pitanja dati a samoj sjednici, a zahtijeva odgovor i u pisanoj formi.</p>
<p>Masovni protesti protiv rudnika litijuma u Srbiji počeli su u jesen 2021. kada su organizovane i blokade autoputa koji prolazi od sjevera do juga zemlje. Nakon toga je Vlada Srbije u januaru 2022, stopirala projekat i poništila dozvole "Rio Tintu".</p>
<p>- Stavili smo tačku na REio Tinto u Srbiji - rekla je tadašnja premijerka Ana Brnabić.</p>
<p>Ustavni sud je 11. jula 2024. proglasio neustavnom uredbu Vlade Srbije o zaustavljanju projekta Jadar. Nekoliko dana kasnije Vlada je donijela odluku koja ponovo otvara mogućnost za realizaciju projekta rudnika.</p>
<p>To je izazvalo novu seriju protesta koji su započeli u Loznici 28. juna i proširili se na više desetina gradova u Srbiji. Najveći protest održan je u Beogradu 10. avgusta.</p>
<p>Zvaničnici Srbije su Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisali Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posjete potpredsjednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i njemačkog kancelara Olafa Šolca.</p>
<p>Memorandum predviđa cijeli proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar do proizvodnje baterija za električna vozila.</p>
<p>"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbjedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".</p>
<p>Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, prije svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nenezić pita Radulovića: Da li će se preko Luke Bar transportovati opasni materijali za rudnik litijuma u Srbiji?

<p>Mještani i ekološki aktivisti u Srbiji blokirali su 19. oktobra puteve Loznica-Valjevo nadomak Gornjih Nedeljica i u Preljini kod Čačka na novim protestima protiv otvaranja rudnika litijuma na zapadu zemlje.</p>
<p>Na prvu blokadu građani su došli pješice iz obližnjeg sela Brezjak.</p>
<p>Nakon što je aktuelna vlast ljetos ponovo pokrenula projekat Jadar za rudarenje litijuma kod Loznice, koji je povjerila britansko-australijskoj kompaniji Rio Tinto, u Srbiji od juna ne prestaju građanski protesti.</p>
<p>Na blokadu je pozvao Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) koji je najavio da se radi o jednočasovnim protestima „da neće odustati od protesta dok vlast zakonom ne zabrani iskopavanje litijuma“.</p>
<p>Stanovnici Gornjih Nedeljica i grupe za očuvanje životne sredine protive se i usvajanju Prostornog plana koji bi omogućio realizaciju projekta Jadar kojim je predviđena eksploatacija litijuma, sirovine od koje se prave baterije za električne automobile.</p>
<h2>Vlast odbila zahtjev za zabranu</h2>
<p>Skupština Srbije, u kojoj većinu ima Srpska napredna stranka (SNS) <b>Aleksandra Vučića</b>, 10. oktobra odbacila je opozicije da se donese zakon za trajnu zabranu istraživanja i eksploatacije litijuma i bora.</p>
<p>Prethodno je tokom ljeta u više desetina gradova Srbije održan niz protesta protiv rudarenja litijuma uz tvrdnje ekoloških organizacija da bi otvaranje rudnika ostavilo nepopravljive posljedice na životnu sredinu.</p>
<p>Vlast SNS-a ranije je objavila da bi rudnik litijuma Rio Tinto mogao da otvori 2028. ukoliko ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.</p>
<p>Ta kompanija 2004. je u lozničkom kraju otkrila rudu jadarit, kombinaciju litijuma i bora, za koju su nadležni procijenili da je u dolini Jadra ima 158 miliona tona.</p>
<p>Masovni protesti protiv rudnika litijuma u Srbiji počeli su u jesen 2021. kada su organizovane i blokade autoputa koji prolazi od sjevera do juga zemlje. Nakon toga je Vlada Srbije u januaru 2022, stopirala projekat i poništila dozvole "Rio Tintu".</p>
<p>- Stavili smo tačku na REio Tinto u Srbiji - rekla je tadašnja premijerka<b> Ana Brnabić</b>.</p>
<p>Ustavni sud je 11. jula 2024. proglasio neustavnom uredbu Vlade Srbije o zaustavljanju projekta Jadar. Nekoliko dana kasnije Vlada je donijela odluku koja ponovo otvara mogućnost za realizaciju projekta rudnika.</p>
<p>To je izazvalo novu seriju protesta koji su započeli u Loznici 28. juna i proširili se na više desetina gradova u Srbiji. Najveći protest održan je u Beogradu 10. avgusta.</p>
<p>Zvaničnici Srbije su Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisali Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posjete potpredsjednika Evropske komisije <b>Maroša Ševčovića </b>i njemačkog kancelara <b>Olafa Šolca</b>.</p>
<p>Memorandum predviđa cijeli proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar do proizvodnje baterija za električna vozila.</p>
<p>"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbjedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".</p>
<p>Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, prije svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.</p>

610x380

500x500

1084x550

Blokirani putevi u Srbiji na protestima protiv rudarenja litijuma

<p>Projekat Jadar je logična posljedica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcijenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori, kazao je za Danas predsjednik Demokratske stranke<b> Zoran Lutovac</b>.</p>
<p>Serija protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji počela je nakon odluka vlasti kojima se projekat kompanije Rio Tinto, vrijedan 2,4 milijarde dolara, "vraća u život" - dvije godine nakon što ga je Vlada, pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.</p>
<p>Lutovac je za Danas kazao da se opozicija u Srbiji za sada ponaša odgovorno po pitanju litijuma. </p>
<p>- To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes - rekao je Lutovac.</p>
<p>Prema njegovim riječima, veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. </p>
<p>- Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće spriječiti propaganda niti bilo kakve represivne mjere - naglasio je on.</p>
<p>Skupštinska rasprava po pitanju litijuma, kako je kazao, pokazala je da je režim <b>Aleksandra Vučića</b> otporan na argumente, "a (ne)djelovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača".</p>
<p>- U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje posljednji bedem odbrane javnog interesa. Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna. Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Posljednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva - poručio je Lutovac.</p>

Lutovac: Litijum bi mogao da bude za Vučićev režim ono što su bile litije u Crnoj Gori

<p>Poslanici u Narodnoj skupštini Srbije su odlučili da nema opravdanih razloga da se stane na put istraživanju i rudarenju litijuma u toj državi.</p>
<p>Poslije četvorodnevne parlamentarne rasprave nije usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarenju i geološkim istraživanjima - koji je opozicija podnijela sa ciljem da se zabrani eksploatacija tog metala u Srbiji.</p>
<p>Za izmjene zakona glasalo je 84, a protiv 128 poslanika.</p>
<p>Opozicija je tokom rasprave uporno ukazivala na negativne posljedice po ljude i životnu sredinu usled najavljenog rudarenja u Zapadnoj Srbiji, a vladajuća koalicija, koja ima većinu u parlamentu, tvrdila da je to istorijska razvojna šansa.</p>
<p>- Ovi ljudi (opozicija) žele da zaustave bilo kakav razvoj Srbije, ne da ne može rudnik litijuma, nego ne mogu ni oni koji već rade. Dakle, rudari, ovi će da vam uzmu hljeb iz usta - rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničkog kluba vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).</p>
<p>Pozivajući se na neke studije ekonomista, iz opozicije su tvrdili da Srbija neće imati nikakve koristi od rudnika i iskopavanja litijuma, već samo štetu.</p>
<p>Litijum se neće kopati u Srbiji, jer nezavisni stručnjaci kažu da taj projekat ima velike negativne posljedice i da bi otpad bio veličine zgrade koja u osnovi ima površinu 30 fudbalskih terena, a visoka je 15 spratova, rekao je Dragan Đilas, lider najveće opozicione stranke u skupštini.</p>
<p>- Ideju da Evropa bude zelena, a mi da budemo crni ne može da prihvati niko. Svima iz Evropske unije koji to od nas traže kažemo odlučno ne. U Srbiji nećete kopati litijum - poručio je predsjednik Stranke slobode i pravde.</p>
<p>Ministarka rudarstva Dubravka Đedović Handanović u više navrata tokom rasprave pozvala je narodne poslanike da glasaju protiv usvajanja izmjena zakona, koje „ne bi bile u skladu sa Ustavom i strateškim i ekonomskim interesima“ zemlje.</p>
<p>Rasprava u skupštini prethodna četiri dana na momente je prerastala u svađu, prepirke i uvrede, a danas je zaličila i na atmosferu sa fudbalskih stadiona.</p>

Srbija i Rio Tinto: Skupština odbacila prijedlog opozicije da se zabrani kopanje litijuma

<p>Kompanija "AMG Litijum" otvorila je prvu rafineriju litijuma u ​​Evropi u Biterfeld-Volfenu u Njemačkoj.</p>
<p>Rafinerija je izgrađena za nešto više od dvije godine i koštala je oko 140 miliona eura.</p>
<p>Većina litijuma u ​​fabrici će dolaziti iz Brazila, a posao rafinerije je da zatim pretvori sirovinu u litijum hidroksid kompatibilan s baterijama.</p>
<p>Očekuje se da će fabrika proizvoditi 20.000 tona litijum hidroksida godišnje, što je dovoljno za pogon 500.000 električnih vozila, prenosi Euronews.</p>
<p>Litijum je ključna komponenta u proizvodnji baterija za električna vozila (EV) i predstavlja element koji je veoma tražen kao rezultat globalnog prelaska na zelenu energiju.</p>
<p>Usljed rastuće potražnje, EU je predložila Akcioni plan za kritične sirovine za 2020. godinu, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evrope od spoljnih izvora snabdijevanja, prenosi Biznis.info.</p>
<p>Trenutno, većina hibridnih i električnih vozila koristi litijum-jonske baterije.</p>
<p>Generalni direktor AMG Litijum Stefan Šerer rekao je: "Ako želite i određene performanse i domet tokom vožnje, onda je litijum-jonska baterija jednostavno nenadmašna".</p>
<p>U budućnosti će se ovdje proizvoditi i litijum iz evropskih rudnika, poput Portugala i Rudnih planina, prenio je Tanjug.</p>

Otvorena prva rafinerija litijuma u Evropi

<p><b>Još nije odlučen ishod velike igre oko litijuma u Srbiji - piše njemački list Frankfurter algemajne cajtung.</b></p>
<p>- Ekonomski je stvar jednoznačna: evropska automobilska industrija je zainteresovana za dragocjene sirovine koje se nalaze u području od Srbije do istoka Bosne i Hercegovine. Osim toga, EU želi da svojim angažmanom spriječi da Kina bude na potezu kao što je često do sada bio slučaj. A Vučić se nada najvećoj investiciji u istoriji Srbije - piše autor članka Mihael Martens, dopisnik konzervativnog njemačkog lista Frankfurter algemajne cajtung iz Beča.</p>
<p>On navodi, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/nema%C4%8Dki-list-velika-igra-oko-srpskog-litijuma/a-70131507" target="_blank">Dojče vele</a>, da Vučić insistira na tome da u zemlji budu i fabrike za proizvodnju baterija.&nbsp;</p>
<p>- Time bi se on za Zapad učinio nezamjenjivim. Vidio je koliko je to korisno u drugom slučaju: pošto je srpska municija važna za ukrajinsku armiju, Vašington je od 2022. imao puno skrupula za brojne primjere nazadovanja demokratije u toj balkanskoj državi. Čak je i jedan krvavi okršaj na Kosovu, koji je izazvao Vučićev čovjek i u kojem je poginuo jedan kosovski policajac, donio srpskom šefu države samo blagi prekor Vašingtona. Sljedećim potezom Vučić očito hoće i sebi i drugima da dokaže da eksploatacija litijuma i razgradnja demokratije mogu da idu ruku pod ruku – pa i na oči Evropske unije. Iako se Vučić trenutno ne mora pribojavati zapadnog pritiska, mada on kontroliše veliki dio srpskih medija i važnih državnih institucija, ovaj potencijalni posao težak milijarde i milijarde eura za njega nije bez rizika. Naime, otpor njemu objedinjava heterogenu opoziciju na način koji je rijetko viđen - navodi se u tekstu.</p>
<h2>"Narativ Robina Huda"</h2>
<p>Autor ukazuje da su na protestima i lijevi i desni, i proevropski i proruski aktivisti, i ekolozi i vjernici: " Osim toga, veliki broj ljudi ne vjeruje zvaničnim uvjeravanjima Beograda da će eksploatacija litijuma proticati uz pridržavanje najviših ekoloških standarda. Pošto ih njihova država godinama laže, sumnjičavost ne treba da iznenađuje. Takođe, jaz između vlastodržaca i opozicije toliko je dubok, da činjenični argumenti jedva da mogu nešto da postignu. Niti se može računati s tim da će vlast odustati od svoje namere, ako bi objektivne studije pokazale da bi eksploatacija litijuma donijela bitno ekološko opterećenje za region, niti bi se otpor ugasio, kada bi solidne studije pokazale da se rizici mogu kontrolisati".</p>
<p>Potom se konstatuje da demonstracije protiv Rio Tinta, koje su dosadašnji vrhunac imale sredinom avgusta, jesu makar djelimično i protesti protiv Evropske unije i protiv (njemačke) auto-industrije.&nbsp;</p>
<p>- Ustanovila se neka vrsta narativa Robina Huda: na jednoj strani gnijevni narod, a na drugoj savez velikog kapitalizma i moćnih birokrata, koji poseže za životnom osnovom običnih ljudi - navodi se u tekstu.</p>
<p>Autor navodi da upravo zbog toga Vučić insistira na tome da u cijeli lanac uđu i fabrike baterija u zemlji.&nbsp;</p>
<p>- Trebalo bi da se izbjegne utisak da EU želi da pretvori Srbiju u sirovinsku koloniju. To je trenutno zaista slika širom Srbije, a prema anketama, više od pola ispitanika se protivi eksploataciji litijuma. Samo četvrtina se izjašnjava za eksploataciju, a oko 20 odsto su neodlučni - piše u tekstu.</p>
<h2>Referendum?</h2>
<p><br/>
Potom se u tekstu objašnjava zbog čega Vučić, uprkos takvim anketama, uvodi u igru mogućnost referenduma.</p>
<p>- To ne bi bio prvi slučaj da predsjednička najava, učinjena s velikom pompom, nestane zauvijek u nekoj crnoj rupi. Osim toga, iskusni tehničar vlasti ima više mogućnosti da utiče na izjašnjavanje u svoju korist - navodi autor članka.</p>
<p>Nabraja te mogućnosti: definisanje područja na kojem se održava referendum, vjerovatno bez Beograda koji je kritičan prema njemu, vješto formulisanje pitanja, biranje vremena održavanja kada su mlađi ljudi na odmorima, a starija populacija koja mu je većinski sklona kod kuće.</p>
<p>- I zbog drugih razloga, ankete u kojima je većina protiv eksploatacije litijuma ne znače neizostavno i političku većinu protiv Vučića. U Srbiji ne postoji objedinjavajuća figura lidera iza koje bi se okupila rascjepkana opozicija. Mnogi opozicioni političari su islužene političke figure iz prošlosti ili današnji nedovoljno talentovani nosioci sporednih uloga. Osim toga, puno Srba nije zainteresovano za politiku, sve dok je bankovni račun u plusu, dok kirija može da se plati i dok je ljetnji odmor na Halkidikiju obezbijeđen - piše dopisnik frankfurtskog lista iz Beča i zaključuje: "Još nije odlučen ishod velike igre oko litijuma u Srbiji".</p>

Frankfurter algemajne cajtung: Velika igra oko srpskog litijuma

<p>Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom <b>Rankom Radulovićem </b>koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.</p>
<p>Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.</p>
<p>Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.</p>
<p>Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.</p>
<p>Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.</p>
<p>On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.</p>
<p>Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina <b>Igora Vukotića</b> bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora <b>Zoran Lazović</b>, <b>Duško Golubović</b> i <b>Duško Koprivica</b>.&nbsp;</p>
<p>Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.</p>
<p>Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata <b>Srđana Lješkovića. </b>Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.</p>
<p>Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.</p>

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

<p>Ilustracija ASK</p> <p>L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem</p> <p> </p> <p>Advokat <b>Mladen Tomović</b>, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović<span>(Photo: Nikola Saveljić)</span></figcaption></figure>  <p>Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora <b>Dušana Drakića</b>, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja. </p> <h2>I tužilac i sudija</h2> <p>Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom <b>Jelenom Perović </b>i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana. </p> <p>Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu.</p> <p>Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"><figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p>A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“.</p> <p>Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“.</p> <p>Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“. </p> <p>Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak <b>Drago Kos </b>ocijenio je ranije za Portal ETV da je Tomović kao član Savjeta ASK-a u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača.</p> <p>- Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal.</p> <p>Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji.</p> <h2> Advokat i AZLP</h2> <p>Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.</p> <p>Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama. </p> <p>Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena.</p> <p>- Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao.</p> <p>Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?!</p> <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"><figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem<span>(Photo: CGES)</span></figcaption></figure>  <p>Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv <b>Aleksandra Mijuškovića</b> - predsjednika Odbora direktora CGES-a i <b>Ivana Asanovića</b>, izvršnog direktora. </p> <p>Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom <b>Marka Perunovića</b>, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije.</p> <p>Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.</p> <p>U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo.</p> <p>Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji.</p> <p>- Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV.</p> <p>Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom. </p> <p>Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a. </p>

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: litijum