Rusija bi mogla početi da proizvodi litijum za industrijsku upotrebu već naredne ili 2027. godine, budući da su naučnici iz te države razvili sve potrebne tehnologije, saopštio je čelnik ruske federalne agencije za upotrebu podzemnih resursa (Rosnedra) Oleg Kazanov.
&nbsp;On je podsjetio da je Rusija prije nekoliko godina sa žaljenjem utvrdila da ne razvija tehnologije za proizvodnju litijuma, dok je Evropa u to vrijeme razvijala 11 projekata, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;- No, žaljenje je ustupilo mjesto ozbiljnim koracima, prije svega u razvoju tehnologija - dodao je Kazanov.
&nbsp;On je poručio da vjeruje da će Rusija krenuti s fizičkom proizvodnjom litijuma za upotrebu u industriji iduće ili 2027. godine, budući da su istraživanja i pilot projekti dovršena.
&nbsp;- Sve funkcioniše kako treba. Imamo potrebnu tehnologiju - rekao je Kazanov na Rusko-afričkom dijalogu o sirovinama, konferenciji koja je održana Sankt Peterburgu.
Organizatori konferencije su rusko Ministarstvo vanjskih poslova, Međunarodni stručni centar za obrazovanje iz rudarskog inženjerstva i fakultet rudarstva u Sankt Peterburgu. Na skupu je učestvovalo 40 zemalja i 100 čelnika državnih agencija i organizacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija bi naredne godine mogla proizvoditi litijum

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pitaće na posebnoj sjednici skupštine ministra pomorska Filipa Radulovića da li je tačno da će se preko Luke Bar transportovati materijali vezani za rudnik litijuma u Srbiji, ukoliko bude otvoren.
- Da li je tačno da bi, u slučaju otvaranja rudnika litijuma u Srbiji u dolini rijeke Jadar, postojala mogućnost da se preko Luke Bar transportuju materijali koji bi bili u direktnoj ili indirektnoj vezi sa konkretnim rudnikom, a koji se mogu svrstati u opasne materije - navedeno je u poslaničkom pitanju Nenezića koje će postaviti Raduloviću u okviru druge-posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja koja je zakazana za 29. oktobar.
Nenezić je poručio da će obrazloženje pitanja dati a samoj sjednici, a zahtijeva odgovor i u pisanoj formi.
Masovni protesti protiv rudnika litijuma u Srbiji počeli su u jesen 2021. kada su organizovane i blokade autoputa koji prolazi od sjevera do juga zemlje. Nakon toga je Vlada Srbije u januaru 2022, stopirala projekat i poništila dozvole "Rio Tintu".
- Stavili smo tačku na REio Tinto u Srbiji - rekla je tadašnja premijerka Ana Brnabić.
Ustavni sud je 11. jula 2024. proglasio neustavnom uredbu Vlade Srbije o zaustavljanju projekta Jadar. Nekoliko dana kasnije Vlada je donijela odluku koja ponovo otvara mogućnost za realizaciju projekta rudnika.
To je izazvalo novu seriju protesta koji su započeli u Loznici 28. juna i proširili se na više desetina gradova u Srbiji. Najveći protest održan je u Beogradu 10. avgusta.
Zvaničnici Srbije su Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisali Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posjete potpredsjednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Memorandum predviđa cijeli proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar do proizvodnje baterija za električna vozila.
"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbjedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".
Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, prije svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

Nenezić pita Radulovića: Da li će se preko Luke Bar transportovati opasni materijali za rudnik litijuma u Srbiji?

Mještani i ekološki aktivisti u Srbiji blokirali su 19. oktobra puteve Loznica-Valjevo nadomak Gornjih Nedeljica i u Preljini kod Čačka na novim protestima protiv otvaranja rudnika litijuma na zapadu zemlje.
Na prvu blokadu građani su došli pješice iz obližnjeg sela Brezjak.
Nakon što je aktuelna vlast ljetos ponovo pokrenula projekat Jadar za rudarenje litijuma kod Loznice, koji je povjerila britansko-australijskoj kompaniji Rio Tinto, u Srbiji od juna ne prestaju građanski protesti.
Na blokadu je pozvao Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) koji je najavio da se radi o jednočasovnim protestima „da neće odustati od protesta dok vlast zakonom ne zabrani iskopavanje litijuma“.
Stanovnici Gornjih Nedeljica i grupe za očuvanje životne sredine protive se i usvajanju Prostornog plana koji bi omogućio realizaciju projekta Jadar kojim je predviđena eksploatacija litijuma, sirovine od koje se prave baterije za električne automobile.
<h2>Vlast odbila zahtjev za zabranu</h2>
Skupština Srbije, u kojoj većinu ima Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, 10. oktobra odbacila je opozicije da se donese zakon za trajnu zabranu istraživanja i eksploatacije litijuma i bora.
Prethodno je tokom ljeta u više desetina gradova Srbije održan niz protesta protiv rudarenja litijuma uz tvrdnje ekoloških organizacija da bi otvaranje rudnika ostavilo nepopravljive posljedice na životnu sredinu.
Vlast SNS-a ranije je objavila da bi rudnik litijuma Rio Tinto mogao da otvori 2028. ukoliko ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.
Ta kompanija 2004. je u lozničkom kraju otkrila rudu jadarit, kombinaciju litijuma i bora, za koju su nadležni procijenili da je u dolini Jadra ima 158 miliona tona.
Masovni protesti protiv rudnika litijuma u Srbiji počeli su u jesen 2021. kada su organizovane i blokade autoputa koji prolazi od sjevera do juga zemlje. Nakon toga je Vlada Srbije u januaru 2022, stopirala projekat i poništila dozvole "Rio Tintu".
- Stavili smo tačku na REio Tinto u Srbiji - rekla je tadašnja premijerka Ana Brnabić.
Ustavni sud je 11. jula 2024. proglasio neustavnom uredbu Vlade Srbije o zaustavljanju projekta Jadar. Nekoliko dana kasnije Vlada je donijela odluku koja ponovo otvara mogućnost za realizaciju projekta rudnika.
To je izazvalo novu seriju protesta koji su započeli u Loznici 28. juna i proširili se na više desetina gradova u Srbiji. Najveći protest održan je u Beogradu 10. avgusta.
Zvaničnici Srbije su Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisali Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posjete potpredsjednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Memorandum predviđa cijeli proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar do proizvodnje baterija za električna vozila.
"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbjedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".
Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, prije svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

1084x550

Blokirani putevi u Srbiji na protestima protiv rudarenja litijuma

Projekat Jadar je logična posljedica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcijenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori, kazao je za Danas predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac.
Serija protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji počela je nakon odluka vlasti kojima se projekat kompanije Rio Tinto, vrijedan 2,4 milijarde dolara, "vraća u život" - dvije godine nakon što ga je Vlada, pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.
Lutovac je za Danas kazao da se opozicija u Srbiji za sada ponaša odgovorno po pitanju litijuma. 
- To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes - rekao je Lutovac.
Prema njegovim riječima, veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. 
- Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće spriječiti propaganda niti bilo kakve represivne mjere - naglasio je on.
Skupštinska rasprava po pitanju litijuma, kako je kazao, pokazala je da je režim Aleksandra Vučića otporan na argumente, "a (ne)djelovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača".
- U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje posljednji bedem odbrane javnog interesa. Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna. Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Posljednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva - poručio je Lutovac.

Lutovac: Litijum bi mogao da bude za Vučićev režim ono što su bile litije u Crnoj Gori

Poslanici u Narodnoj skupštini Srbije su odlučili da nema opravdanih razloga da se stane na put istraživanju i rudarenju litijuma u toj državi.
Poslije četvorodnevne parlamentarne rasprave nije usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarenju i geološkim istraživanjima - koji je opozicija podnijela sa ciljem da se zabrani eksploatacija tog metala u Srbiji.
Za izmjene zakona glasalo je 84, a protiv 128 poslanika.
Opozicija je tokom rasprave uporno ukazivala na negativne posljedice po ljude i životnu sredinu usled najavljenog rudarenja u Zapadnoj Srbiji, a vladajuća koalicija, koja ima većinu u parlamentu, tvrdila da je to istorijska razvojna šansa.
- Ovi ljudi (opozicija) žele da zaustave bilo kakav razvoj Srbije, ne da ne može rudnik litijuma, nego ne mogu ni oni koji već rade. Dakle, rudari, ovi će da vam uzmu hljeb iz usta - rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničkog kluba vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).
Pozivajući se na neke studije ekonomista, iz opozicije su tvrdili da Srbija neće imati nikakve koristi od rudnika i iskopavanja litijuma, već samo štetu.
Litijum se neće kopati u Srbiji, jer nezavisni stručnjaci kažu da taj projekat ima velike negativne posljedice i da bi otpad bio veličine zgrade koja u osnovi ima površinu 30 fudbalskih terena, a visoka je 15 spratova, rekao je Dragan Đilas, lider najveće opozicione stranke u skupštini.
- Ideju da Evropa bude zelena, a mi da budemo crni ne može da prihvati niko. Svima iz Evropske unije koji to od nas traže kažemo odlučno ne. U Srbiji nećete kopati litijum - poručio je predsjednik Stranke slobode i pravde.
Ministarka rudarstva Dubravka Đedović Handanović u više navrata tokom rasprave pozvala je narodne poslanike da glasaju protiv usvajanja izmjena zakona, koje „ne bi bile u skladu sa Ustavom i strateškim i ekonomskim interesima“ zemlje.
Rasprava u skupštini prethodna četiri dana na momente je prerastala u svađu, prepirke i uvrede, a danas je zaličila i na atmosferu sa fudbalskih stadiona.

Srbija i Rio Tinto: Skupština odbacila prijedlog opozicije da se zabrani kopanje litijuma

Kompanija "AMG Litijum" otvorila je prvu rafineriju litijuma u ​​Evropi u Biterfeld-Volfenu u Njemačkoj.
Rafinerija je izgrađena za nešto više od dvije godine i koštala je oko 140 miliona eura.
Većina litijuma u ​​fabrici će dolaziti iz Brazila, a posao rafinerije je da zatim pretvori sirovinu u litijum hidroksid kompatibilan s baterijama.
Očekuje se da će fabrika proizvoditi 20.000 tona litijum hidroksida godišnje, što je dovoljno za pogon 500.000 električnih vozila, prenosi Euronews.
Litijum je ključna komponenta u proizvodnji baterija za električna vozila (EV) i predstavlja element koji je veoma tražen kao rezultat globalnog prelaska na zelenu energiju.
Usljed rastuće potražnje, EU je predložila Akcioni plan za kritične sirovine za 2020. godinu, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evrope od spoljnih izvora snabdijevanja, prenosi Biznis.info.
Trenutno, većina hibridnih i električnih vozila koristi litijum-jonske baterije.
Generalni direktor AMG Litijum Stefan Šerer rekao je: "Ako želite i određene performanse i domet tokom vožnje, onda je litijum-jonska baterija jednostavno nenadmašna".
U budućnosti će se ovdje proizvoditi i litijum iz evropskih rudnika, poput Portugala i Rudnih planina, prenio je Tanjug.

Otvorena prva rafinerija litijuma u Evropi

Još nije odlučen ishod velike igre oko litijuma u Srbiji - piše njemački list Frankfurter algemajne cajtung.
- Ekonomski je stvar jednoznačna: evropska automobilska industrija je zainteresovana za dragocjene sirovine koje se nalaze u području od Srbije do istoka Bosne i Hercegovine. Osim toga, EU želi da svojim angažmanom spriječi da Kina bude na potezu kao što je često do sada bio slučaj. A Vučić se nada najvećoj investiciji u istoriji Srbije - piše autor članka Mihael Martens, dopisnik konzervativnog njemačkog lista Frankfurter algemajne cajtung iz Beča.
On navodi, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/nema%C4%8Dki-list-velika-igra-oko-srpskog-litijuma/a-70131507" target="_blank">Dojče vele</a>, da Vučić insistira na tome da u zemlji budu i fabrike za proizvodnju baterija.&nbsp;
- Time bi se on za Zapad učinio nezamjenjivim. Vidio je koliko je to korisno u drugom slučaju: pošto je srpska municija važna za ukrajinsku armiju, Vašington je od 2022. imao puno skrupula za brojne primjere nazadovanja demokratije u toj balkanskoj državi. Čak je i jedan krvavi okršaj na Kosovu, koji je izazvao Vučićev čovjek i u kojem je poginuo jedan kosovski policajac, donio srpskom šefu države samo blagi prekor Vašingtona. Sljedećim potezom Vučić očito hoće i sebi i drugima da dokaže da eksploatacija litijuma i razgradnja demokratije mogu da idu ruku pod ruku – pa i na oči Evropske unije. Iako se Vučić trenutno ne mora pribojavati zapadnog pritiska, mada on kontroliše veliki dio srpskih medija i važnih državnih institucija, ovaj potencijalni posao težak milijarde i milijarde eura za njega nije bez rizika. Naime, otpor njemu objedinjava heterogenu opoziciju na način koji je rijetko viđen - navodi se u tekstu.
<h2>"Narativ Robina Huda"</h2>
Autor ukazuje da su na protestima i lijevi i desni, i proevropski i proruski aktivisti, i ekolozi i vjernici: " Osim toga, veliki broj ljudi ne vjeruje zvaničnim uvjeravanjima Beograda da će eksploatacija litijuma proticati uz pridržavanje najviših ekoloških standarda. Pošto ih njihova država godinama laže, sumnjičavost ne treba da iznenađuje. Takođe, jaz između vlastodržaca i opozicije toliko je dubok, da činjenični argumenti jedva da mogu nešto da postignu. Niti se može računati s tim da će vlast odustati od svoje namere, ako bi objektivne studije pokazale da bi eksploatacija litijuma donijela bitno ekološko opterećenje za region, niti bi se otpor ugasio, kada bi solidne studije pokazale da se rizici mogu kontrolisati".
Potom se konstatuje da demonstracije protiv Rio Tinta, koje su dosadašnji vrhunac imale sredinom avgusta, jesu makar djelimično i protesti protiv Evropske unije i protiv (njemačke) auto-industrije.&nbsp;
- Ustanovila se neka vrsta narativa Robina Huda: na jednoj strani gnijevni narod, a na drugoj savez velikog kapitalizma i moćnih birokrata, koji poseže za životnom osnovom običnih ljudi - navodi se u tekstu.
Autor navodi da upravo zbog toga Vučić insistira na tome da u cijeli lanac uđu i fabrike baterija u zemlji.&nbsp;
- Trebalo bi da se izbjegne utisak da EU želi da pretvori Srbiju u sirovinsku koloniju. To je trenutno zaista slika širom Srbije, a prema anketama, više od pola ispitanika se protivi eksploataciji litijuma. Samo četvrtina se izjašnjava za eksploataciju, a oko 20 odsto su neodlučni - piše u tekstu.
<h2>Referendum?</h2>
 
Potom se u tekstu objašnjava zbog čega Vučić, uprkos takvim anketama, uvodi u igru mogućnost referenduma.
- To ne bi bio prvi slučaj da predsjednička najava, učinjena s velikom pompom, nestane zauvijek u nekoj crnoj rupi. Osim toga, iskusni tehničar vlasti ima više mogućnosti da utiče na izjašnjavanje u svoju korist - navodi autor članka.
Nabraja te mogućnosti: definisanje područja na kojem se održava referendum, vjerovatno bez Beograda koji je kritičan prema njemu, vješto formulisanje pitanja, biranje vremena održavanja kada su mlađi ljudi na odmorima, a starija populacija koja mu je većinski sklona kod kuće.
- I zbog drugih razloga, ankete u kojima je većina protiv eksploatacije litijuma ne znače neizostavno i političku većinu protiv Vučića. U Srbiji ne postoji objedinjavajuća figura lidera iza koje bi se okupila rascjepkana opozicija. Mnogi opozicioni političari su islužene političke figure iz prošlosti ili današnji nedovoljno talentovani nosioci sporednih uloga. Osim toga, puno Srba nije zainteresovano za politiku, sve dok je bankovni račun u plusu, dok kirija može da se plati i dok je ljetnji odmor na Halkidikiju obezbijeđen - piše dopisnik frankfurtskog lista iz Beča i zaključuje: "Još nije odlučen ishod velike igre oko litijuma u Srbiji".

Frankfurter algemajne cajtung: Velika igra oko srpskog litijuma

Nikšić će 6. marta pulsirati u ritmu devedesetih. Koncert pod nazivom ,, Dance 90" u Sportskom centru, o kojem svi pričaju, donosi veče ispunjeno hitovima koji su obilježili jednu eru. Publiku očekuje pravi muzički vremeplov, višesatni spektakl uz popularne izvođače: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, DR Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić .
- 6. marta rezervisana je naveća dens žurka. U Sportskom centru u Nikšiću priredićemo muzički spektakl. Dođite da se družimo, da đuskamo i pjevamo najveće hitove 90-ih - kazao je Ivan Gavrilović.
Biće to svojevrsni povratak u vrijeme dens muzike, plesnog podijuma i hitova uz koje su odrastale generacije, koji se i danas jednako slušaju i vole. Predstojeći muzičko - scenski spektakl, nije samo koncert, već događaj koji budi nostalgiju, ali i pokazuje da najbolja energija ne poznaje godine. Veče koje se ne propušta, vodi se računa i o produkciji, te atraktivnoj scenografiji, što će dodatno podići atmosferu .
- Vidimo se uskoro u Sportskom centru u Nikšiću, radujemo se što ćemo prirediti noć za pamćenje. Čekamo vas u najvećem broju- poručio je Nebojša Kostrešević, frontmen grupe Twins .
Očekuje se veliki broj posjetilaca ne samo iz Nikšića, već i iz drugih gradova, jer interesovanje za ovaj događaj već sada premašuje očekivanja. Epicentar najbolje žurke, svakako je grad pod Trebjesom, zato rezervišite mjesto za nezaboravan provod na vrijeme, nek 6. mart bude datum ali i noć bez pauze, bez predaha, bez stajanja.
- Moje kolege i ja, jedva čekamo da se nezaboravno provedemo sa publikom- kazala je Anabela, Funky G .
Ako je suditi po najavama, noć u kojoj će Nikšić, Sportski centar, biti u znaku nezaboravne dance eksplozije, koja će se dugo prepričavati, uz obavezan dress code: DEVEDESETE.
VIP ulaznice ali i karte za tribine možete obezbijediti u kafe barovima Amsterdam i Roterdam u Nikšiću, dok su karte za tribine dostupne i putem Gigstix platforme i u Tobaco S press šopovima u Crnoj Gori.
Ne propustite najveći dance događaj u Nikšiću, 6. marta, u Sportskom centru, od 20h. Čekamo vas, poručuju organizatori.

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir u Ukrajini. To u intervjuu za Televiziju E kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
- Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini, kaže on.
Podsjeća da su životi Ukrajinaca pune četiri godine veoma teški, a da je posebno teško posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi.
Gerasimenko kaže da su Ujedinjene nacije navele da je tokom četvorogodišnjeg rata ubijeno između 16 i 17 hiljada ljudi. Više od 40 hiljada je ranjenih civila prema tom izvještaju. No, taj dokument, kako kaže, ima fusnotu u kojoj se navodi da je stvarni broj znatno veći.
- To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, kaže on.
TV E: Četiri godine su otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Kako te četiri godine, ali i danas žive Ukrajinci koji se brane od agresije?
Gerasimenko: Dozvolite mi da kažem da su životi Ukrajinaca bili veoma teški, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi vrijeme kao oružje kako bi iskoristila izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi. Situacija je, naravno, bila različita u različitim regijama Ukrajine, ali najviše su patili građani Kijeva, Harkiva, Sume, Zaporožja, u područjima koja su bliže linijama fronta.
Ironično, najteža situacija bila je u glavnom gradu. Čitavi djelovi glavnog grada bili su isključeni iz napajanja električnom energijom, i to ne samo na nekoliko sati, već danima. Stotine hiljada građana Kijeva bilo je bez struje u hladnim stanovima gdje temperatura nije prelazila 8 stepeni Celzijusa.
Inače napadi na civile nastavljeni su duž cijele linije fronta i u drugim područjima Ukrajine. Čak i u zapadnoj Ukrajini možete vidjeti da su Rusi ciljali civilne objekte i preduzeća. Prije samo nekoliko dana ciljali su američko preduzeće u gradu Trostenec na istoku Ukrajine, koje je proizvodilo slatkiše i druge proizvode i robu za javnu potrošnju.
Ako se približite liniji fronta, vidjećete da su čitava područja sravnjena sa zemljom i ljudi zaista ne mogu živjeti u takvim uslovima. Ne mogu izaći i kupiti hranu, ne mogu normalno funkcionisati, a razaranje je toliko masovno, toliko ogromno da se ne može ni zamisliti koliko je teško ljudima, onima koji su odlučili ostati u svojim kućama jer nemaju gdje otići. Jako je teška situacija za ljude.
TV E: Hiljade je ubijenih, stotine hiljada ranjenih, kada govorimo o ljudskim životima, kolika je cijena ovog četvorogodišnjeg rata?
Gerasimenko: Zaista, cijena je ogromna. Možda nikada nećemo saznati tačan broj ljudi koji su poginuli. Ujedinjene nacije u svojim izvještajima navode da se radi o između 16 i 17 hiljada poginulih i 40 hiljada ranjenih civila. Ali, u svakom izvještaju postoji fusnota da je stvarni broj znatno veći. To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, a ako uzmete u obzir prve sedmice i mjesece invazije velikih razmjera, ogroman broj ljudi je ubijen. Poginuli su u Mariupolju, Siverodonjecku, Lisičansku i drugim područjima Ukrajine koja su zauzeta tokom prvih mjeseci invazije, a sada su ta područja pod okupacijom i ne možemo znati koliko je ljudi poginulo tada. Ono što mogu reći, a vjerovatno ste vidjeli slike na TV-u i u raznim video izvještajima, da su ljudi sahranjeni u parkovima blizu kuća na ulicama, a neki nijesu mogli biti ni sahranjeni. Ta područja su pod okupacijom, a Rusija prikriva stvarne žrtve njihovih napada, brutalnog granatiranja i bombardovanja, među civilima. Dakle, kao što sam rekao, brojke koje su dale Ujedinjene nacije su visoke, ali su u stvarnosti još veće i tačan broj ubijenih ćemo znati tek nakon završetka rata.
TV E: Pomenuli ste okupirane teritorije, poput Mariupolja, Dombasa, ali i Krima iz 2014. godine. Kako danas Ukrajinci žive na tim okupiranim teritorijama?
Gerasimenko: U okupiranim područjima, a spomenuli ste Krim, koji je okupiran od 2014. godine, zanimljivo je da Ukrajinci nikako ne mogu ostvariti svoja prava kao ukrajinski građani ili kao članovi ukrajinske zajednice. U okupiranim područjima praktično nema ukrajinskih škola. Ukrajinske knjige, priručnike i udžbenike zabranilio je ruski školski sistem, ali i okupacione vlasti. Nema programa na ukrajinskom jeziku niti programa koji dolazi sa teritorije koju kontroliše vlada Ukrajine.
Mnogi ljudi, kao što možete zamisliti, napustili su Krim... Čak i prije invazije velikih razmjera morali su otići jer su ruske okupacione vlasti organizovale masovnu kampanju političkog progona onih koji se ne slažu sa okupacijom. Ono što je takođe zanimljivo je da postoji masovna kampanja preseljenja ruskih građana sa teritorije Rusije na okupiranu teritoriju Ukrajine i to se dešava ne samo na Krimu, već i u drugim područjima Ukrajine.
Ako želite znati koliko je ovaj proces raširen, možete pogledati izvještaje generalnog sekretara UN-a koji objavljuje svoje izvještaje o situaciji na Krimu na godišnjoj osnovi i on odražava procijenu onih koji su preseljeni iz Rusije na Krim i daje procjenu situacije. To je stalan proces koji se odvija i na novookupiranom području.
To je tragična situacija. Čak i ako ne možete otići, čak i ako ostanete na okupiranim područjima, vrlo je vjerovatno da ćete biti deportovani, a djeca vam mogu biti oduzeta i usvojena od neke porodice u Rusiji. Ovo je strašno i to se događa svakodnevno.
TV E: Šta je sa civilnom infrastrukturom – školama bolnicama, ali i sa energetskim sistemom o kom ste već malo govorili?
Gerasimenko: Nažalost, civilna infrastruktura je dosljedno meta ruskih napada. Nakon četiri godine invazije velikih razmjera postalo je jasno da ruska vojska ne može mnogo postići na bojnom polju. Njihov napredak je bio značajan uz ogromne troškove u smislu opreme, a takođe i ruske ekonomije, ali su u ovoj situaciji odlučili da promijene strategiju napada na civile i infrastrukturu kako bi slomili volju ukrajinskog naroda, slomili volju za otporom, a takođe i učinili teritoriju što je moguće nepogodnijom za život kako bi se ljudi mogli iseliti i kako ukrajinska vojska ne bi imala koga braniti.
Prema mišljenju ruskih stratega, to je način da se olakša napredovanje ruske vojske. Medicinska i obrazovna infrastruktura je bila meta u mnogim prilikama, jedan od njih je i ciljanje glavne dječje bolnice u Ukrajini u julu 2024. godine. Ljudi su tamo poginuli, mnogi ljekari i djeca su povrijeđena, i to se dešava od prvih dana invazije, od prvog dana rata, koji je zapravo počeo 2014. godine. I ništa nije pošteđeno.
Ako uzmemo grad Herson, koji je ukrajinska vojska oslobodila u novembru 2022. godine, vidjeli smo upornu kampanju bombardovanja dronovima, granatiranjem, raketnim napadima, a sve je to bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu tamo. Ali posebna pažnja u posljednje vrijeme, ne samo nedavno, već i od oktobra 2022. godine, a posebno nedavno tokom oštre zime, je posvećena energetskoj infrastrukturi.
Dozvolite mi da spomenem da u Ukrajini nema nijedne termoelektrane koja je ostala netaknuta. Sve su ili uništene ili oštećene. Najveću nuklearnu elektranu okupirala je Rusija u prvim sedmicama rata, a ni one nuklearne elektrane koje i dalje rade i isporučuju energiju nijesu pošteđene... ili je Rusija bombardovala vodove za snabdijevanje, ili stanice za prenos energije. Tako da imamo situaciju kada te elektrane proizvode energiju, nemaju gdje da je pošalju jer se dalekovodi oko njih prekidaju.
To je nedavno razmotrio i Odbor guvernera u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču, a međunarodna zajednica je i dalje vrlo zabrinuta zbog napada usmjerenih ne samo na opštu infrastrukturu, već i onu za nuklearnu proizvodnju. Već sam rekao da u mjestima poput Kijeva i Harkiva ljudi žive bez grijanja danima, s temperaturama koje dosežu minus 20, pa čak i niže. To je vrlo teško. Ako često nemate struju, nemate ni vodu, a postoje i druge teškoće. Međutim, vidjeli smo mnogo podrške međunarodne zajednice i drugih zemalja koje snabdijevaju ukrajinski narod ne samo finansijskom podrškom tokom ove zime, već i raznom opremom, generatorima, transformatorima i drugim vrstama opreme, a moram reći da je i Ukrajinsko udruženje pokrenulo kampanju prikupljanja donacija od crnogorskih građana koji žive u Crnoj Gori. Prva serija generatora poslana je u Ukrajinu prije nekoliko sedmica i sada prikupljaju donacije za novu seriju opreme koja bi mogla biti donirana nekom objektu u Ukrajini. Zamislite da imate samo mali generator, možete grijati apoteku, vrtić ili medicinsku ordinaciju negdje. Ili šator. Ljudi vrlo često dolaze noću u šatore dolje jer je previše hladno da bi ostali u svojim stanovima i okupljaju se u tim šatorima i pokušavaju se ugrijati i napuniti svoje telefone i uređaje. Tako to izgleda, a nažalost razaranja se nastavljaju.
TV E: Tokom 2025. godine svjedočili smo brojnim pokušajima pregovora o miru. Uključene su Sjedinjene Američke Države, brojne druge zemlje Evropske unije prije svega Francuska i Njemačka. Što bi prema vašem mišljenju trebao biti prvi korak prema trajnom miru?
Gerasimenko: Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir. To je bio prijedlog tadašnje nove američke administracije od 11. marta. Američki predsjednik je iznio ovaj prijedlog i predstavio ga ruskoj strani prije skoro godinu dana. Nijesmo vidjeli mnogo pozitivnih odgovora od Rusije. Nijesu pristali na prekid vatre. U osnovi su ga odbacili. Rekli su da se dogovorimo o svemu ostalom i onda će to biti osnova mira. Ali razgovori mogu trajati unedogled. Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini. Nastavljaju napredovati. U 2025. godini to je bio spor i bolan napredak uz ogromnu cijenu, kao što sam već spomenuo... uz ogromnu cijenu, posebno u smislu ljudstva.
Ali znate, mir i Putin su dvije stvari koje su nespojive. Tu temu je pokrenuo predsjednik Zelenski u Minhenu. Rekao je da je Putin rob rata. Ne može se odreći naše zemlje ili uopšte rata. To je nešto što Putin smatra svojom misijom i jedini način da se postigne mir je vjerovatno lišiti Rusiju njenih resursa, neophodnih resursa koji bi joj omogućili da nastavlja rat. Da, to znači sankcije, to znači ograničenja trgovine, ograničenja tehnologije, njegova sredstva za zaustavljanje zavisnosti o ruskoj nafti i plinu. I Evropa je u tom smjeru postigla izvanredan uspjeh.
Dakle, prvi korak je naravno primirje i mi ćemo biti spremni da ga odmah učinimo. Takođe, predlažemo različite vrste primirja na nebu, moru, kopnu, primirje usmjereno na energetske objekte ili druge vrste primirja. Nažalost ništa ne funkcioniše.
U potpunosti smo uključeni u mirovne pregovore koje predvode SAD. Pokazujemo dobru volju i spremnost da razgovaramo o različitim aspektima mogućeg primirja. Ali prvi korak, kako ste pitali, je prekid vatre da bismo ostali tamo gdje smo. O drugim pitanjima se može razgovarati tokom narednih sedmica, mjeseci, godina, a glavna stvar je prestati ubijati ljude, prestati uništavati domove.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Lider Nove srpske demokratije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uspio je danas da privoli predsjednika Opštinskog odbora svoje stranke u Pljevljima Milana Lekića da otključa stranačke prostorije za pobunjene članove partije, predvođene Blažom Kotlajom i sjedne ih za sto, kako bi pokušao da zaustavi sve očigledniji raskol partije u ovom gradu, a nakon što je dio odbornika i članstva stao uz predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240" data-rendition-name="original" width="857" height="589" loading="lazy" alt="Vraneš i Milan Lekić"> <figcaption>OD PRIJATELJSTVA DO RASKOLA: Dario Vraneš i Milan Lekić</figcaption> </figure>  Kotlaja nam je u kratkom telefonskom razgovoru popodne obećao da će se brzo javiti, ali nije, a ignorisao je i poruku koju smo mu poslali. Na društvenoj mreži Fejsbuk danas se pojavio snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nema informacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83" data-rendition-name="original" width="1190" height="824" loading="lazy" alt="Pljevlja"> </figure>  NEĆE DATI KVORUM Portal RTCG javio je danas da se Lekić sastao sa „većim brojem članova i simpatizera NSD“, a da je na sastanku konstatovano da je „budžet opštine jedan od ključnih dokumenata i treba učiniti napor da se što prije usvoji, ali i da se prevaziđe aktuelna politička kriza u Pljevljima“. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, kazao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja juče i danas nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Simpatizer NSD Milojko Vuković, prenio je Portal RTCG, pozvao je odbornike partije da se vrate u Skupštinu i usvoje budžet dodajući da ukoliko to ne urade napraviće razdor u stranci, ali i da će ugroziti razvoj Pljevalja. Lekić je medijima kazao da osam odbornika iz koalicionih partija neće glasati budžet i da sada nema potrebnog broja odbornika da bi sjednica uopšte i počela, sve i da bi došli svi odbornici NSD. Kvorum bi, kazao je on, mogli napraviti odbornici DPS, ali NSD, zaključeno je na sinoćnoj sjednici odborničkog kluba, neće sa DPS-om praviti ni kvorum niti usvajati budžet. Potvrdio je da u stranci postoji nezadovoljstvo i da će on, kako je prenijela RTV Pljevlja, inicirati sastanak predsjednika partije Andrije Mandića sa odbornicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: igor sljivancanin)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  BRATSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA Saopštenjem su se danas oglasili i odbornici ove partije s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om. - Juče je u kancelariji OO NSD Pljevlja održan sastanak odbornika naše stranke, na kome je od ukupno 10 prisustvovalo osam odbornika. Razmatrana je aktuelna politička situacija, sa posebnim osvrtom na okupljanje grupe građana ispred stranačkih prostorija. Prisutni odbornici su konstatovali da smo uvijek bili dio rješenja, a ne problema u našoj opštini i ovu krizu u parlamentarnoj većini pokušavamo riješiti normalno, bratski, u dobroj vjeri i namjeri sa našim koalicionim partnerima PES-om i Demokratama, koji su prethodno saopštili da napuštaju koaliciju – istakli su oni. U saopštenju naglašavaju i da je „konstatovano da, nažalost, ne postoji odbornička većina među konstituentima aktuelne vlasti za usvajanje budžeta opštine Pljevlja za 2026. godinu“. - Iz iskustva znamo da bilo koji problem koji neko želi riješiti uz pomoć DPS-a postaje još veći, a svađa u koaliciji još žešća i mi imamo obavezu da to ne dozvolimo. Izlaz iz ove političke situacije vidimo isključivo u dogovoru konstituenata vlasti – poručili su oni. Oni su pozvali članove partije da sve eventualne ideje i sugestije mogu saopštiti direktno njima. - Pljevlja nijesu veliki grad, a razlozi su im veoma dobro poznati. Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – zaključilo je osam odbornika NSD. Sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde naši izvorri, čvrsto uz Vraneša. DPS PORUČUJE – PREBROJTE SE Iz lokalnog DPS-a uzvratili su je saopštenje odbornika NSD vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o DPS-u. - Dok se vi „bratski“ nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. Konstatacijom da nemate većinu za budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću – poručili su oni. Naglašavaju da „pominjanje DPS-a u kontekstu 'krize' je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napuštili taj vaš 'bratski' brod koji tone“. - Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno – istakli su iz DPS-a i pozvali NSD da umjesto što troše „vrijeme na pisanje jalovih saopštenja“, imaju „mrvu političke odgovornosti“ i vrate mandate građanima i priznaju da je njihova vlast doživjela potpuni krah. MIROLJUBIVE PORUKE Stranačke prostorije NSD koje su juče bile zaključane za Kotlaju i nekoliko desetina članova Opštinskog odbora partije, koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika odbija da podrži opštinski budžet, danas su bile otključane. Možda zbog toga, za razliku od juče, kada je prijetio i da će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“, Kotlaja je danas bio znatno umjereniji. - Mandić je hitno intervenisao i pobunjeni Kotlaja, za sada, se umirio – kažu naši izvori. Prema njihovim riječima, Mandiću se, ipak male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u Pljevljima, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čiji svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u ovom gradu. Kako smo već pisali Milan Lekić pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334" data-rendition-name="original" width="768" height="453" loading="lazy" alt="Opština Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Lekićevim nastojanjima da se riješi Vraneša sada u prilog ide činjenica da on više nema podršku odbornika partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad. Međutim, ta stranka je bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako i Demokrate traže smjenu Vraneša, svi zajedno nemaju većinu za tu inicijativu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.

Tag: litijum