Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, farmaceut Damjan Nuculović.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dostavio je Montefarmu dopis sa precizno navedenim količinama ljekova i medicinskih sredstava koje su zdravstvene ustanove u Crnoj Gori potrošile, kao i količine koje su planirane na mjesečnom nivou. Time je Fond poslao upozorenje, jer je u posljednje vrijeme, posebno u zdravstvenim ustanovama primijećena povećana potrošnja ljekova.
Dosta pacijenata uzima više ljekova, kaže Nuculović, jer je aktuelna polifarmacija zbog promjena u smjernicama liječenja pa na osnovu svojih oboljenja dobijaju više ljekova.
- Donekle pacijenti uzimaju ljekove i na svoju ruku. To dosta može biti opasno i farmaceuti tu moraju biti odgovorni i gledati da to ne dozvole. Ono što je ovdje bitno je što pacijenti mogu ostati bez određenih ljekova, ako se ovako nastavi, jer neki ljekovi mogu upasti u deficit, ali nadamo se da će Crna Gora omogućiti da se uvoz ljekova radi normalno i da neće doći do tih problema. Bitno je istaći da dosta pacijenata sada ima više indikacija, kako starimo povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećana je prevalenca i incidenca dijabetesa, hipertenzije, tako da mnogo ljudi uzima terapiju i samim tim raste potrošnja ljekova - rekao je Nuculović.
U 2024.godini je izdato 100 hiljada više ljekarskih recepata nego u 2023. godini, a farmaceuti u tom lancu, smatra Nuculović, treba da budu zadnja kontrola, da obrate pažnju na redovnu terapiju, ali i prate šta se dešava
- Mi dobijamo sve recepte koje pacijent koristi, a naše je da ispratimo da li ima neki lijek koji koristi više nego što treba ili ne. Problem je trenutno manji kontakt između samih ljekara specijalista sa izabranim ljekarima, njih sa farmaceutima, i samim tim je u tome problem, zato što farmaceuti nijesu u kontaktu sa njima i ne mogu ih ni kontaktirati u slučaju da nijesu sigurni oko neke terapije. Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi. Mislim da je kontakt između ljudi u zdravstvu slab, da treba da bude jači povodom ovoga - istakao je Nuculović.
Farmako ekonomski gledajući, smatra Nuculović, više se treba voditi računa o paralelama lijeka koje bi, dodaje on, bile jeftinije, što je dosta upitno, jer pacijenti kada dugi niz godina uzimaju neki lijek, kako kaže, teško se odluče na drugi.
- Digitalizacija bi mnogo značila, u vezi kontakta ljekar farmaceut, mogla bi urediti te probleme. Smjernice se konstantno mijenjaju, pa edukacija farmaceuta i ljekara treba biti na nivou, da bi znali zašto se toliko određenih ljekova i propisuje - zaključio je Nuculović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nuculović: Kontakt ljekara i farmaceuta je slab što utiče i na povećanu potrošnju ljekova

Više od 150 crnogorskih ljekara i medicinskih radnika podržalo je neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihov zahtjev da se utvrdi odgovornost za smrt 13 ljudi u krvavom piru na Cetinju 1. januara.
Ljekari i medicinski radnici su u pismu izrazili najdublje saučešće porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava i stavili se na raspolaganje za svaku vrstu pomoć koja je u njihovoj nadležnosti.
- Osim toga, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju. Preuzimati odgovornosti je moralan i častan čin, samim tim smatramo da je neophodno da rukovodioci institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti i bezbjednosti svih građana i građanki Crne Gore, preuzmu odgovornost za propuste i za nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile našu prijestonicu - navedeno je u pismu podrške.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksandra Perović, medicinska sestra;
2. Almasa Begović, dipl. logoped;
3. Almir Bećović, medicinski tehničar, dom zdravlja Podgorica;
4. Andrija Cacko Đurović, medicinski tehničar, bolnica "Danilo I" Cetinje;
5. Aneta Vujović, medicinska sestra;
6. Anica Mišović, medicinska sestra;
7. Biljana Globarević, medicinska sestra;
8. Biljana Popović Kolašinac, diplomirani sociolog IJZCG;
9. Biljana Popović, medicinska sestra;
10. Dijana Bažović, medicinska sestra;
11. Dijana Golubović, mr javnog zdravlja;
12. doc dr spec Majda Šahman Zaimović;
13. dr Adis Martinović, specijalista epidemiolog;
14. dr Admir Šabanović, specijalista epidemiolog;
15. dr Adonis Miljuš, spec. MFH;
16. dr Aida Kovačević, internista;
17. dr Aleksa Bastać, specijalizant ginekologije i akušerstva;
18. dr Aleksandar Kujović;
19. dr Alma Kalač, spec. anesteziolog;
20. dr Ana Bogdanović, specijalista ginekologije i akušerstva;
21. dr Ana Lopičić-Kašćelan, specijalista pedijatrije&lt;
22. dr Anela Omeragic, specijalista opste medicine;
23. dr Batrić Vukčević;
24. dr Brankica Dupanović, mr sci. med, infektolog-klinički farmakolog;
25. dr Dean Milošević, anesteziolog;
26. dr Dejan Leković, anesteziolog;
27. dr Dragan Likić;
28. dr Dragan Sorat, hirurg;
29. dr Dragica Gudelj, spec interne medicine i pulmologije;
30. dr Drasko Nikčević;
31. dr Dunja Ćetković, specijalizant infektologije;
32. dr Dunja Vlahović, pedijatar;
33. dr Dušanka Novosel, pedijatar subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom;
34. dr Gordana Stojanović, spec. imunologije-subspec. kliničke genetike, KCCG;
35. dr Havka Martinović, specijalista infektologije;
36. dr Ilija Vukčević , specijalzant anestezijologije;
37. dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar;
38. dr Ivan Samardžić, specijalista epidemiologije;
39. dr Jelena Ivanović, spec.radiologije;
40. dr Jelena Radojičić, specijalista psihijatrije;
41. dr Jovo Đedović, specijalista psihijatrije;
42. dr Lela Pejović, specijalista kliničke biohemije;
43. dr Luka Čaveliš, specijalista radiologije;
44. dr Ljiljana Cirković Natalić, kardiolog;
45. dr Ljiljana Šćepanović, internista - interventni kardiolog;
46. dr Ljubica Radunović, specijalista anesteziologije i reanimatologije;
47. dr Maida Burdzović, specijalista psihijatrije;
48. dr Maja Jovanović, spec ORL;
49. dr Maja Laličić;
50. dr Marija Milašević Vuković, spec. kliničke biohemije;
51. dr Marija Nikolić, specijalista infektologije;
52. dr med Admir Muković, specijalista ginekologije i akušerstva;
53. dr med Aida Kalač, specijalista neurologije KCCG;
54. dr med Bisera Bahović, specijalista neurologije;
55. dr med Marija Mitrić, specijalizant neurologije;
56. dr med Mileva Mašanović, specijalista kliničke farmakologije;
57. dr med Milovan Roganović, specijalizant neurologije KCCG;
58. dr med Mladen Debeljević, specijalista neurologije;
59. dr med Srđan Medan, specijalista ginekologije i akušerstva;
60. dr med Tahir Kalač, specijalista opšte hirurgije;
61. dr med Zilha Idrizović, specijalista neurologije KCCG;
62. dr Milan Bogojević, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije;
63. dr Milan Sorat, med. onkolog;
64. dr Milena Martinović, specijalista infektologije;
65. dr Milena Popović Samardžić, specijalista epidemiolog;
66. dr Milica Gazivoda, pedijatar – alergolog;
67. dr Milica Vušuroviċ, specijalista pedijatrije;
68. dr Milovan Jovanović, spec ginekologije i akušerstva;
69. dr Mira Obradović, specijalista radiologije;
70. dr Mirjana Iličković, pedijatar;
71. dr Mirjana Savićević, sci transfuziologije;
72. dr Nataša Vukotić Djuričanin, specijalista dermatovenerolog;
73. dr Nemanja Ivezić, na specijalizaciji iz oblasti anestezije;
74. dr Nenad Radović, urolog;
75. dr Nenad Sorat, radiolog;
76. dr Nenad Todorović, specijalista oftalmologije;
77. dr Nikoleta Mušura Vujović, doktor stomatologije, specijalista oralne hirurgije;
78. dr Samir Kurtćehajić, specijalista patolog;
79. dr Sanja Borović , specijalista oftalmolog;
80. dr Sanja Đedović, specijalista radiolog;
81. dr Sanja Vujanović, spec.dermatovenerolog;
82. dr Savo Martinović, specijalizant kliničke biohemije;
83. dr sci Ljiljana Golubović, spec.socijalne medicine;
84. dr sci med Biljana Milojko Šćepović, specijalista oftalmolog;
85. dr sci med Nelica Ivanović Radović, pedijatar;
86. dr sci Željka Rogač, pedijatar epileptolog;
87. dr Selma Đurbuzovic Ramovic,spec ginekologije i akuserstva, subspec. perinatologije;
88. dr Semir Murić, specijalista interne medicine;
89. dr Senad Kalač, specijalista psihijatrije;
90. dr Sonja Radojičić, mr sci, specijalista interne medicine- kardiolog;
91. dr spec Dejan Mandić, urolog;
92. dr spec Ivan Gazivoda, anestesiolog;
93. dr Stefan Kečina, specijalizant infektologije;
94. dr stom. Ana Lipovina;
95. dr stom. Esa Kapidan;
96. dr stom. Ivana Bjelanović;
97. dr stom. Mirjana Joksimović Markuš;
98. dr stom. Nermina Omeragić;
99. dr stom. Nevena Mandić;
100. dr stom. Nikola Bogdanović;
101. dr stom. Senad Ljujković;
102. dr stom. Silva Salagić;
103. dr Tanja Čađenović Nikolić, specijalista radiolog;
104. dr Tea Dakić mr sci, specijalista psihijatrije;
105. dr Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije i reanimatologije, subspecijalista intenzivne medicine;
106. dr Vesna Peranović, spec opšte medicine;
107. dr Vesna Vujošević, anesteziolog;
108. dr Vladan Knežević, spec. otorinolaringologije;
109. dr Zlata Kovačević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije;
110. dr Željko Lazović, ginekolog;
111. Dragana Kusovac, stomatološka sestra u penziji;
112. Dragica Bjelica, dipl.referent za kadrove zdravstveni saradnik IJZCG;
113. Edina Lekić, medicinska sestra dom zdravlja Podgorica;
114. Fatima Turković, mr javnog zdravlja;
115. Jelena Bauković, sanitarni tehničar;
116. Jovana Banović, medicinska sestra-tehničar;
117. Jović Tatjana, medicinska sestra – instrumentarka;
118. Katarina Dragojević, specijalista zdravstvene njege;
119. Kristina Kalezić, medicinska sestra;
120. Kristina Vidaković, zdrastveni tehničar- anestetičar;
121. Ljiljana Mašanović, dipl.farmaceut;
122. Ljiljana Vukićević, medicinska sestra;
123. Ljljana Đurović, sanitarni tehničar;
124. Ljubinka Mijanovic, babica;
125. Maja Vujačić, medicinska sestra;
126. Marija Živković, medicinska sestra;
127. Marina Mijušković, med.sestra-instrumentarka;
128. Milica Drobnjak, medicinska sestra;
129. Miloš Marković, anestetičar;
130. Miloš Milutinović, diplomirani pravnik zdravstveni saradnik IJZCG;
131. Mira Latković, medicinska sestra;
132. Mirjana Vukotić, labaratorijski tehniĉar;
133. Mirsada Orahovac, zdravstveni saradnik IJZCG;
134. mr Dragica Dobrović, zdravstvena njega;
135. mr rad. tehn. Asmir Pepić, radiološka dijagnostika KCCG;
136. mr sci. dr Mersid Čorović, doktorand, radiolog i onkolog, Institut za onkologiju, KCCG;
137. mr sci med Danijela Đurović-Raonić, specijalista oftalmolog;
138. Nedjeljko Vujović, saradnik u zdravstvu;
139. Nina Roganović, medicinska sestra;
140. Predrag Milanović, medicinski tehnicar;
141. prim. doc. dr Grbovic Mensud, specijalista medicine rada;
142. prim. doc.dr Grbović Mensud, specijalista medicine rada;
143. prof. dr Boban Mugoša, spec epidemiolog;
144. prof. dr Dijana Đurović;
145. prof. dr Goran Nikolić, spec interventni radiolog, akademik CANU;
146. prof. dr sci Olivera Miljanović, medicinski fakultet UCG;
147. Sandra Marković-Milašević, medicinska sestra;
148. Sandra Ojdanić, medicinska seatra i tehničar
149. Sladjana Radonjić, medicinska sestra;
150. Slavica Bjelobrković, medicinska sestra;
151. Snežana Ralević-Strugar, fizioterapeut;
152. Svetlana Martinović, medicinska sestra;
153. Tatijana Djurišić, dipl psiholog;
154. Valentina Bojanić, medicinska sestra-IJZCG;
155. Valentina Mugoša, medicinska sestra;
156. Vesna Terzić, visoka strukovna sestra, KCCG;
157. Vladan Golubović, magistrant međunarodnog javnog zdravlja;
158. Branka Radonjić, medicinski tehničar;
159. Nikola Bogdanović, doktor stomatologije.
U pitanju je inicijalni spisak. Svi zainteresovani ljekari i medicinski radnici koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com

Više od 150 ljekara i medicinskih radnika podržalo studente: Preuzeti odgovornost je moralan i častan čin

Doktori medicine, specijalizanti zdravstvenog sistema Crne Gore, koji svoje znanje stiču kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona (najviše u Beogradu, Srbiji), predali su peticiju u kojoj traže povećanje sredstava predviđenih za odvojeni život, a koja su trebala biti definisana budžetom Crne Gore za 2025. godinu, kazao je dr Anis Šabotić, osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).
Peticiju je, kako kaže Šabotić, potpisalo više od 200 ljekara, a upućena je Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu finansija, Fondu za zdravstveno osiguranje i kabinetu premijera. Peticija je podnijeta 29. oktobra, ali nadležni još uvijek nisu dali odgovor.
Šabotić kaže da sredstva koja su predviđena za odvojeni život specijalizanata, koji svoj staž obavljaju u zemljama regiona, iznose 333 eura, dok specijalizanti u Crnoj Gori dobijaju samo 108 eura.
- Ta sredstva ne mogu pokriti ni kiriju, a kamoli ostale troškove - istakao je Šabotić.
On je naglasio da zdravstveni sistem Crne Gore zavisi od ovih mladih ljudi, "jer će upravo oni biti ti koji će u budućnosti pružati zdravstvenu zaštitu svim građanima. Stoga je od presudne važnosti da se adekvatno i pravovremeno reaguje kako bi se riješio njihov status".&nbsp;
- Apelujemo na sve nadležne institucije – Vladu, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje, Odbor za zdravstvo i poslanike Skupštine Crne Gore – da hitno razmotre ovu peticiju i pomognu specijalizantima da se oslobode osnovnih egzistencijalnih briga, čime će im biti omogućeno da se posvete svom obrazovanju i napretku zdravstvenog sistema - naveo je Šabotić.
On je podijelio poruku koja mu je, kako kaže, stigla u kasne sate. Kaže da ona najbolje oslikava u kakvoj situaciji se trenutno nalaze specijalizantni.
Poruku ljekara na specijalizaciji prenosimo integralno:
„Poštovani,&nbsp;
Obraćam vam se iz susjedne zemlje. Vrijeme je ručka, a pred kraj mjeseca sebi mogu da priuštim samo konzervu argete i krišku trodnevnog hljeba, jer sam sav novac za odvojeni život poslao supruzi sa dvije bebe, kako bi im obezbijedila osnovne životne potrebe, hranu i sredstva za higijenu. Ljekar sam. Završio sam šest godina osnovnih studija i sada već četiri godine obavljam specijalizaciju. Prinuđen sam da spavam u hostelima i dijelim sobu sa šest drugih ljudi – tako već tri godine.&nbsp;
Pozajmljujem novac od roditelja, stričeva, braće i sestara kako bih imao za osnovne potrebe i kako bih obezbijedio hranu za svoju djecu. Iako sam doktor medicine, uskoro specijalista, više kolokvijuma i ispita sam položio nego svi moji članovi porodice zajedno. Više sam sati u učenju proveo nego što su oni spavali.&nbsp;
Na poslu mjesečno radim između 250 i 300 sati, što je skoro duplo više od regularnog radnog vremena – 8 sati dnevno, 40 sati nedjeljno, odnosno 160 sati mjesečno. Ovakvo radno vrijeme me odvaja od supruge i djece, od porodice i prijatelja, od slobodnog vremena i rekreacije. Svaka moja posjeta djeci svodi se na novo upoznavanje s njima, na privikavanje jedno na drugo.&nbsp;
Ugrožen mi je brak, ugroženo mi je zdravlje – psihičko i fizičko. Doveden sam na rub egzistencije. Od mene se očekuje da se, po povratku, posvetim svom poslu i pacijentima, da svakog pacijenta u ambulanti dočekam sa osmijehom na licu i maksimalnom posvećenošću. Sa velikom zabrinutošću postavljam retoričko pitanje – kako? Kako kad me porodica gleda kao stranca? Kako kad ću morati da radim duplo više od svakog drugog građanina u Crnoj Gori? Kako kada ću više noći provesti u bolnici nego u svojoj kući? Kako kada ću iz danonoćnog dežurstva ostajati i sjutradan da liječim ljude? Kako kada će mi djeca odrastati bez oca? Kako kada neću biti u prilici da izvedem suprugu i djecu i provedem kvalitetno vrijeme sa njima? Kako ako ne spavam osam nego četiri sata dnevno, i tako godinama?
Kako?
NN, ljekar na specijalizaciji"
&nbsp;

Šabotić: Mladi ljekari su budućnost zdravstvenog sistema Crne Gore

Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način - kazala je emisiji E uživo, na Televiziji E, Jasmina Halilović.
Godine 2019.ostaje u drugom stanju, prisjeća se Halilović, a na prvom pregledu joj doktor saopštava da je trudnoća visokorizična, da je ona sitna, dodaje Halilović, i da će uz adekvatno praćenje biti sve u redu.
- U 22. nedjelje na rutinskom pregledu saznajem da je jedan plod uginuo, ali, uz konsultacije sa više ljekara, rečeno mi je da nema problema da nastavim trudnoću, ukoliko ne želim da odstranim oba ploda, da za drugi plod nema šansi da može imati neke negativne posljedice po razvitak ploda, jer su u pitanju dvojajčani blizanci. Ja sam poslušala savjet ljekara i nastavila sam trudnoću - prisjetila se Halilović.
U sedmom mjesecu trudnoće dolazi do komplikacija, kaže Halilović, i do povišenog krvnog pritiska, i, dodaje ona, javila se u dom zdravlja.
- U 33.nedelji dolazi do povišenog krvnog pritiska, ja sam se javila u dom zdravlja Rožaje, upućena sam u Berane. U Beranama pozvali smo doktora, on je rekao korona, to je bilo u jeku pandemije, ja sam bila kontakt pokojne majke, jer je ona bila medicinski radnik, i taj isti doktor me je savjetovao da idem dalje, jer je ovamo haos. Meni je sve lošije i lošije bilo. Imala sam saradnju i sa doktorom iz Bijelog Polja, jer je više ljekara pratilo tu trudnoću. U Bijelom Polju na odjeljenju zadržana sam jedan dan. Doktor Varagić, kojeg bih ovim putem i pozdravila, on je rekao da je u mom i interesu ploda da se trudnoća završi i dao savjet da idem za Podgoricu, jer svakako bebi treba dodatna njega , s obzirom da će biti rođeno u sedmom mjesecu. Ja sam slušala i upućeni smo u Klinički centar Crne Gore - istakla je Halilović.
U Klinički centar je stigla oko 15 časova, kaže Halilović, i odmah je odrađen pregled i urađena osnovna anamneza, i, ističe ona, posljednje čega se sjeća su riječi ,,udahnite” i zna, kako kaže, da je tada počeo carski rez.
U indukovanoj komi je bila čak dva dana, ističe Halilović, nakon čega je saznala da joj je izvađena materica, jedan jajnik, grlić, a drugi jajnik nakon nekog vremena je izgubio funkciju.
- Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način. Osjećala sam se jako ružno, s obzirom na to da svi zaslužujemo korektan i ljudski odnos, da tu moraju da rade neke osobe koje su empatične prije svega, da vam pruže utjehu i riječi razumijevanja, da vam ispričaju možda neke svijetle primjere, da ima života i poslije toga. U tom trenutku ste i zbunjeni, što od lijekova, što od situacije u kojoj se nalazite. Najmanje što u tom trenutku treba je kritika i gruba riječ, što sam ja doživjela od pojedinih - ispričala je Halilović.
Beba koju je rodila upućena je na Institut za neonatologiju, prisjeća se Halilović, i tamo boravi dva mjeseca, dok za to vrijeme ona pokušava da se oporavi od stresa.
- Ja sam peti dan otpuštena iz Kliničkog centra, uz savjet da se javim u bolnici u Bijelom Polju. Savjetovali su mi da ću bolju njegu imati kod kuće, jer mi je majka bila zdravstveni radnik. Vrijeme je to pandemije, a svi se sjećamo kako je bilo. Ja sam otišla u Rožaje, i tamo.sam imala apsolutnu zdravstvenu podršku, što od strane ljekara doma zdravlja, što od strane pokojne majke. Tada shvatam da ne mogu samostalno da mokrim. Upućena sam u Berane i privatno sam otišla kod doktorice Tanje Cimbaljević, koja je vratila kateter i pružila tu osnovnu ljekarsku pomoć. Dvadeset i jedan dan sam ja nosila kateter. Ona je to sanirala i uspostavljena je normalna funkcija mokraćne bešike , i njoj se zahvaljujem ovim putem. I moram da napomenem ovo - nakon pola godine, kad je organizam valjda ojačao i kad se vratilo sve u normalnu funkciju, iz mene su bukvalno ispali komadi metala, nešto kao municija heftalice. Doktorica Cimbaljević je takođe obaviještena i predložila je da uradim cistoskopiju , a ja sam uradila magnetnu rezonacu, jer imate otpor prema zdravstvu, vama se jednostavno.u glavi dešava to, da imate otpor prema njima i sumnjate u te ljude. Privatno sam radila magnet i oni su se smijali,i rekli da ne brinem jer iz mene još ima da zveči. Više sam se navikla na tu situacija i dešavalo se da ispadne metal, ali iskreno.se plašim se pojedinih ljekara, njihovog ophođenja prema pacijentu - rekla je Halilović.
Da ne bude ni tu kraj neprijatnostima za Halilović pobrinuli su se oni koji su radili nalaz papiraracusa , koji je težio svega 0.50 grama na otpusnoj listi , a na ph nalazu koji je dobila, to je dijete, kako kaže, koje je rođeno.sa 1200grama, 35 cm ženskog pola i, ističe, gdje piše da je uzeto tkivo za analizu pluća, srca i jetre.
- Ja se zaista pitam, i uvijek ću se pitati, na koji način je urađena ova obdukcija. Plod papiraceus koji je osušen plod, koji je 50 grama, kako je on mogao da naraste u mrtvačnici na 1200 grama. To su neki odgovori koje ja tražim, koje imam pravo kao građanka Crne Gore, da se pitam i nadam se da ću ovim svojim pojavljivanjem spriječiti ljekare da mladim osobama urade nešto ovako - poručila je Halilović.
Iako je podsjećanje na sve što je preživjela i ispričala kroz emotivno gostovanje na Televiziji E, uznemirilo i sama nije mogla zadržati suze, kazala je da se obraćala medijima i da je pisala kolumne, da i sada ne odustaje, čak je spremna i na pravnu bitku.
- Apsolutno sam pisala svim medijima u Crnoj Gori, pišem kolumne, ja sam profesor književnosti, kolumne sam proslijedila i Ombudsmanu. To je bilo sa jedne na drugu adresu, pozivala, pozivala i MANS-u, naravno , skoro sam se čula sa MANS-om i oni nijesu bili zainteresovani da iznesu ove podatke. Ja se pitam da li pojedini ljudi zapravo sluge sistema. Da li je istina prava istina, ili je istina carevo novo odijelo - naglasila je Halilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUHDUfp2JAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Halilović: Nadam se da ću spriječiti da ljekari urade nekome ovako nešto

Napad na kolegu dr Ilhana Tursumovića je pokazatelj u kom stanju se nalazi naše društvo, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković.&nbsp;
Eraković je kazao da je dr Tursumović čitav svoj radni vijek posvetio liječenju građana Pljevalja i okoline i bio uspješan rukovodilac DZ Pljevlja.
- Ljekari rade pod velikim pritiskom, suočeni su sa nikad većim problemima u zdravstvenom sistemu i ne postoje mehanizmi njihove zaštite. Odgovorne ne treba dugo tražiti - istakao je Eraković na mreži X.
On je rekao da su ministar zdravlja Vojislav Šimun i drugi predstavnici vlasti direktno su odgovorni za ovakvo stanje.
- Dio su vlasti koja je ukinula odredbe iz zakona koji su tretirali napade na zdravstvene radnike kao krivično djelo - zaključio je Eraković.

Eraković: Ljekari rade u nikad gorim uslovima, odgovorna vlast i Ministarstvo zdravlja

Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja - pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor, Igor Kumburović.
Kako je istakao, u okviru ovog projekta, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu. Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu.
- Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema - &nbsp;kazao je Kumburović.
On je naveo da, rimjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.
- Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor - naglasio je Kumburović.
Kako zaključuje, ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi.

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu sa ciljem smanjenja troškova poslovanja

Skupština Glavnog grada usvojila je Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe na teritoriji Glavnog grada Podgorice, čime se daju povlastice osobama sa invaliditetom, penizonerima i svim osobama starijim od 60 godina.
Odbornici su usvojili i Završni račun budžeta Glavnog grada za 2024. godinu.
Usvojen je i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”, kao i odluka za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma.
Usvojeni su i Izvještaji o radu gradskih preduzeća i ustanova, dok podršku nije dobio Izvještaj o radu GP „Sportski objekti“.
Odbornici Glavnog grada završili su raspravu o Završnom računu budžeta Glavnog grada za 2024. godinu, a vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer je ponovo upozorio da sudski sporovi mogu u narednom periodu predstavljati veliki fiskalni uticaj na budžet Glavnog grada. Odbornici opozicije su ocijenili da završni račun nije tehnički ispravan, te da se razlikuju cifre u budžetu i završnom računu budžeta.
Završena je rasprava i o Predlogu odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, a i odbornici opozicije su najavili da će podržati ovu odluku.
Odbornici su raspravljali i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”.
Na sjednici je raspravljano i o odluci za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma, a direktor preduzeća „Putevi“, Radoš Zečević je naveo da je ovo veliki potez i da bi se na ovaj način preduzeće oslobodilo zavisnosti od drugih.

Odbornici usvojili odluku o besplatnom prevozu za penzionere i socijalno ranjive

I dok se na Kruševom ždrijelu na Cetinju svakodnevno okupljaju građani i građanke u znak protesta zbog, kako navode, institucionalnog sloma koji je prethodio dvjema tragedijama u kojima je život izgubilo ukupno 23 nevinih ljudi, &nbsp;među kojima i četvorica dječaka: Marko, Mašan, Jovan i Vukan, &nbsp;ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović javnosti se obraća sa porukama “ponosa” na rad Uprave policije.
Šaranović je večeras putem saopštenja izrazio “ponos” na Upravu policije Crne Gore i njenog direktora Lazara Šćepanovića, osvrćući se na njegovo gostovanje u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
- Građani koji su imali priliku da večeras gledaju gostovanje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića još jednom su dobili potvrdu da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Vlada Crne Gore ne prave kompromise u borbi protiv kriminala - naveo je Šaranović.
On je dodao da će Ministarstvo uložiti zadnji atom snage da ovoj zemlji "vrati dostojanstvo".
- &nbsp;Uložićemo zadnji atom snage da ovoj zemlji vratimo državno dostojanstvo, istrijebimo svako zrno kriminala iz sektora bezbjednosti, pobijedimo organizovani kriminal i vratimo narušeno dostojanstvo i čast policijskoj uniformi - poručio je Šaranović.
O ličnom dostojanstvu i odgovornosti ni ovog puta ministar ni riječi.

Odgovornost za ugašene dječje živote nije u fokusu: Šaranović je ponosan na rad Uprave policije pod vođstvom Šćepanovića

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori za Portal ETV kaže da su optužbe na račun medija neprihvatljive. Ovo se navodi u odgovoru našem portalu na pitanje šta misle povodom istupa šefa Poslaničkog kluba Demokrata, Borisa Bogdanovića, koji je javno targetirao novinare Televizije E, M Portala i Portala Analitika.
Iz Delegacije EU podsjećaju da sloboda izražavanja predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti na kojima počiva Evropska unija, te da je upravo ona ključni element u procesu pristupanja Crne Gore EU.
- Nadležni organi Crne Gore treba da se uzdrže od bilo kakvih postupaka koji bi mogli nesrazmjerno ograničiti slobodu izražavanja, uključujući oštre javne kritike i optužbe na račun medija. Umjesto toga, domaće institucije treba da reaguju na eventualna kršenja zakona isključivo u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i u duhu međunarodnih i evropskih standarda - naveli su iz Delegacije EU.
Evropska unija poziva sve političke aktere da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem mediji mogu slobodno da rade svoj posao, bez pritisaka i stigmatizacije, naglašavajući da je to preduslov za demokratski dijalog i održivo društvo.
Ovakve poruke iz Brisela dolaze u trenutku kada je Crna Gora pod pojačanom pažnjom evropskih institucija u pogledu stanja medijskih sloboda i ukupne vladavine prava.

Nakon Bogdanovićevih istupa, EU upozorava: Neprihvatljive optužbe na račun medija

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: ljekari