Ministar zdravlja Vojislav Šimun održao je sastanak sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom o saradnji i kontinuiranoj koordinaciji u okviru serije zajmova zasnovanih na razvojnim politikama (Development Policy Loan). Prva operacija, kako su naglasili su Ministarstvu zdravlja, odobrena je u oktobru 2024. godine, dok je druga trenutno u fazi pripreme, s planiranim odobrenjem Odbora direktora Svjetske banke 31. marta 2026. 
 
- Ministar je izrazio zahvalnost na saradnji i realizaciji planiranih aktivnosti kontrole potrošnje farmaceutskih sredstava kao i podršku u reformskih procesima na primarnom nivou zdravstvene zaštite. U okviru tih aktivnosti, najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova u Crnoj Gori od dobavljača do krajnjih korisnika - naveli su u MZD.
Šimun je istakao da je Ministarstvo zdravlja pripremilo, a Vlada utvrdila Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju koji će se naći u skupštinskoj proceduri na prvoj sledećoj sjednici a koji će omogućiti punu digitalnu transformaciju u prikupljanju, obradi i čuvanju podataka. 
 
- Takođe, istakao je značaj i unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova van Liste ljekova za liječenje rijetkih bolesti i nastavak terapije propisane tokom liječenja osiguranog lica u inostranstvu, kao i uspostavljanje registra za rijetke bolesti - dodali su u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali i Denis Mesihović, koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, viši ekonomista i vođa DPL tima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun sa Šeldonom o kontroli potrošnje i dostupnosti ljekova, najavljeno pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha

Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem &nbsp;već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

Nestašica ljekova iz više terapijskih grupa zabilježena je u državnim apotekama širom Crne Gore. Riječ je o ljekovima koji se koriste u terapiji kardioloških i neuroloških oboljenja, kao i o inhalacionim preparatima i pojedinim antibioticima. Među deficitarim ljekovima su metoprolol, ventolin, klonazepam, tiramati, kvetra, kao i antibiotik dovicin. Iz apoteka poručuju da se isporuka metoprolola očekuje u maju, dok bi ostali ljekovi trebalo da budu dostupni u skorijem periodu, piše RTNK.
Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. U prethodnom periodu državne apoteke susrele su se sa povremenim deficitom terapije za hronične pacijente.
Nikolina Miljanić, upravnica apoteke Onogost napominje da nestašice nije urokovana nebrigom i nemarom zdravstvenog Sistema Crne Gore već da je problem u proizvodnji lijeka i daljoj distribuciji.
Nestašica na crnogorskom tržištu prisutna je od kraja decembra, napominje Miljanić i dodaje da su u tom periodu nastojali da pacijentima obezbijede terapiju povlačenjem postojećih zaliha.
Za one pacijente kojima čija terapija je već duže vrijeme u deficitU, farmaceuti u saradnji sa ljekarima opšte prakse i specijalistima, obezbijedili su zamjensku terapiju.
Osim metoprolola, čija se isporuka očekuje u maju, i ostali trenutno deficitarni ljekovi trebalo bi da se u skorijem periodu ponovo nađu na policama apoteka.U cilju što bolje brige o zdravlju građana, tim apoteke „Onogošt“ nastoji da kroz ljubazan pristup, stručnost i požrtvovanost pruži sve potrebne informacije, a građanima je svakog dana omogućeno i besplatno mjerenje krvnog pritiska.
Iako su nestašice ljekova u prethodnom periodu izazvale zabrinutost među građanima, iz državnih apoteka poručuju da se situacija postepeno stabilizuje i da se u narednom periodu očekuje redovna isporuka deficitarnih terapija.

U apotekama nestašica terapije za kardiološka i neurološka oboljenja

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Američki Fajzer sklopio je ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupovinu proizvođača ljekova protiv gojaznosti Metsera, čime je okončano nadmetanje farmaceutske firme sa sejdištem u Njujorku i danskog rivala Novo Nordisk.
Metsera je prihvatila povoljniju ponudu kompanije Fajzer, a kao razlog za to navela je rizike u vezi sa američkim antimonopolskim zakonodavstvom u ponudi kompanije Novo Nordisk, koju je ranije nazvala superiornom, prenio je Rojters.
Danski gigant Novo Nordisk u oblasti ljekova za gojaznost saopštio je nešto ranije da će se povući iz trke, jer neće povećati ponudu.
Farmaceutska kompanija dodala je da unapređuje sopstvene opcije za liječenje od gojaznosti i da će "nastaviti da procjenjuje mogućnosti za razvoj poslovanja i akvizicije koje unapređuju njene strateške ciljeve“.
Izvori bliski kompaniji Novo Nordisk navode da je njihova posljednja neuspješna ponuda bila "maksimalna vrijednost" za Metseru i da je firma ostala uvjerena u sopstveni razvoj ljekova za gojaznost, prenio je Rojters.
Činilo se da je Fajzer osigurao dogovor u septembru prije nego što se Novo Nordisk prošle nedjelje javio sa nepoželjnom ponudom, što je pokrenulo borbu za Metseru na sve većem tržištu ljekova za mršavljenje.
Američka kompanija time pokušava da stekne prednost u borbi protiv gojaznosti kako bi prevazišao prošle interne probleme u razvoju ljekova za mršavljenje.
Fajzer je pristao da plati 86,25 dolara po akciji u gotovini, odnosno 65,60 dolara po akciji u gotovini i pravo na uslovnu vrijednost koje vlasnicima daje mogućnost na dodatne isplate do 20,65 dolara po akciji u gotovini, navodi se u saopštenju Metsere.

Fajzer ulazi na tržište ljekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka Montefarm u iznosu od 30.666.850 eura.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila bez održavanja sjednice, postupak nabavke sprovešće Montefarm.
Ministarstvu zdravlja obratio se Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala ZUA Montefarm.
U zahtjevu je navedeno da Ministarstvo finansija svojim dopisom od 10. oktobra nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, koje bi izvršio Montefarm, već je tumačilo da Fond za zdravstveno osiguranje, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.
Takođe, Fond ukazuje da je dopisom od 13. oktobra, detaljno pojasnio da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.
- Kako Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za ZUA Montefarm, a to svakako ne može učiniti ni Fond za zdravstveno osiguranje, jer nema raspoloživih sredstava u budžetu Fonda, ukazuje se da je neophodno informisati Vladu Crne Gore o situaciji nedostajućih sredstava za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala, te da se zatraži saglasnost Vlade na objavljivanje nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, koje će sprovesti ZUA “Montefarm”, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm” - navedeno je u dokumentu Vlade.
Za tu namjenu, potrebno je da se u budžetu Fonda obezbijedi 19.600.000 eura.

Za dodatnu nabavku ljekova i medicinskih sredstava 30.666.850 eura

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Vlada je podržala ograničvanje cijena ljekova van liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena, kako za nove koje je registrovao Institut za ljekove i medicinska sredstva, tako i za one koji su već u prometu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova odluka je donešena na posljednjoj sjednici kroz dopune Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
- Institut za ljekove i medicinska sredstva će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta ljekovima - ističu iz Ministarstva zdravlja
Ovim aktom, kako dodaju, Crna Gora dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, čime se jača pravna sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini.

Vlada podržala ograničavanje cijena ljekova van liste

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Crna Gora i Irska možda ne dijele vjekove zajedničke istorije, ali dijele nešto podjednako snažno: čvrstu vjeru u projekat Evropske unije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti.
Nakon tet-a-tet razgovora sa premijerom Mihalom Martinom, dvojica zvaničnika su se obratila javnosti na zajedničkoj konferenciji za medije, naglasivši značaj daljeg snaženja međudržavnih odnosa, unapređenja saradnje u ključnim oblastima i podrške evropskom putu Crne Gore.
- Istinska je privilegija biti danas u Dablinu, u trenutku koji je važan ne samo za naše dvije države, već i za budućnost evropskog proširenja. Ovo je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove naše nezavisnosti 2006. godine. Želim da zahvalim premijeru na pozivu. Ova posjeta označava novo poglavlje u našim odnosima, poglavlje obilježeno dubljim političkim dijalogom i zajedničkom odlučnošću da prijateljstvo pretvorimo u konkretnu saradnju - naveo je Milatović.
On je istakao da je irska evropska priča - priča o transformaciji.&nbsp;
- Irska je pokazala kako članstvo u EU može ojačati institucije, privući investicije i stvoriti ekonomske prilike za generacije. To iskustvo snažno odjekuje i u Crnoj Gori - naveo je Milatović.
Kako je istakao, proširenje ne doživljavamo kao birokratsku ili geopolitičku vježbu, već je vidimo kao spoljni oslonac i mapu puta za reforme.
Milatović poručuje da će za Crnu Goru, koja je predvodnica među zemljama kandidatima, 2026. biti odlučujuća godina.&nbsp;
- Tokom kiparskog predsjedavanja očekujemo da započnemo izradu Ugovora o pristupanju, a tokom predstojećeg irskog predsjedavanja cilj nam je da zatvorimo sva poglavlja i privedemo pregovore kraju, simbolično, u godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. To ne bi bio samo uspjeh Crne Gore. To bi bila snažna poruka Evropske unije da proširenje i dalje ostaje vjerodostojno. To je svjetlo na kraju tunela i za ostale zemlje kandidate - ocijenio je Milatović.
On je ponovio da je namjera da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, kroz mjerljive rezultate, a ne samo kroz formalni napredak.
Milatović se zahvalio Irskoj na, kako je rekao, principijelnoj podršci i spremnosti da čvrsto stane iza procesa proširenja zasnovanog na zaslugama.
- Posebno cijenimo vašu podršku u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije, upravljanja javnim finansijama, ekonomske tranzicije, bezbjednosti hrane i digitalizacije javne uprave. Irska može biti uzor razvoju Crne Gore. Istovremeno, vidimo realan potencijal da dodatno produbimo ekonomsku saradnju. Trgovina i investicije mogu značajno rasti. Crna Gora je sada u fazi da gradi predvidivo i konkurentno okruženje za irske investitore i za druge investitore naročito u digitalnim inovacijama, obnovljivim izvorima energije i održivom turizmu - naglasio je Milatović.
Važna je, kako je naglasio, i povezanost. Milatović je konstatovao da Rajaner već povezuje Crnu Goru sa mnogim evropskim destinacijama, ali ne i sa Irskom, pa je izrazio nadu da se to može promijeniti, kako bi se uspostavile direktne veze između naših zemalja.
- Ranije danas imao sam priliku da vidim dio Dablina i van ove zgrade. Njen pejzaž odražava zemlju duboko ukorijenjenu u svom identitetu, a ipak sigurnu u svoje mjesto u Evropi i svijetu. Crna Gora danas dijeli isti osjećaj pravca i usmjerenja - kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, predstojeći Samit EU–Zapadni Balkan, koji će prvi put biti održan u našoj zemlji 5. juna, biće najbolja prilika da Crna Gora svim državama članicama, uključujući i Irskoj, pokaže koliko je ozbiljna u namjeri da postane punopravna članica EU.&nbsp;
- Zato se radujemo što ćemo vas ugostiti u Crnoj Gori. Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović premijeru Irske: Momentum je stvaran, vidimo se u EU

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.307 ambulantnih pregleda, od čega 382 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 199 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 310. 
 
- U istom periodu obavljen je 91 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 15 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 559 dijagnostičkih procedura, od čega 93 CT i 88 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 96 dijagnostičkih procedura, od čega sedam MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.178 pacijenata i odrađeno 36.277 analiza - navodi se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan preko 2,3 hiljade pregleda

Vlada Crne Gore brendirala je avion nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro sa sloganom: „28by28 – The next EU member“ (Crna Gora – sljedeća članica EU).
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, cilj kampanje je da međunarodnoj javnosti prenese poruku da će Crna Gora postati članica Evropske unije do 2028. godine.
- Brendiranje aviona je dio niza aktivnosti koje će u narednom periodu biti realizovane u saradnji sa institucijama, privredom, umjetnicima, naučnicima i sportistima, kako bi, pored domaće, i evropska javnost bila upoznata sa rezultatima Crne Gore u procesu EU integracije i ambicijom punopravnog članstva do 2028. - saopšteno je iz MEP-a.
Avion je na podgoričkom aerodromu dočekao premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, predsjednik Odbora direktora AIR Montenegro Tihomir Dragaš, izvršni direktor Air Montenegra Vuk Stojanović i predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Stefan Madžgalj.
Spajić je kazao da poruka na avionu naše nacionalne avio-kompanije AIR Montenegro nije simbolika, već strateška izjava države.
- Donosimo Evropu u Crnu Goru i nosimo Crnu Goru u Evropu! Širom Evropske unije naš nacionalni avio-prevoznik nosi poruku – Crna Gora je sljedeća članica Evropske unije. Crna Gora zna šta nudi Evropi – ne samo čarobnu obalu i veličanstvene planine već i dokaz da je moguće biti mali, a biti dom za sve. Nudi i stabilnost, novu energiju i potvrdu da možemo biti ujedinjeni u različitostima, što je moto EU - rekao je Spajić.
Gorčević je istakla da je brojnim generacijama obećavana Evropska unija kao ideja, a da je Crna Gora sada postavila taj cilj kao ambiciozan, ali ostvariv.
- Ona pokazuje gdje je Crnoj Gori mjesto. Vrijeme je da sve naše institucije, privreda, sportisti, naučnici, umjetnici, studenti, mediji, civilni sektor, lokalne zajednice i dijaspora prenesu istu poruku širom Evropske unije – 28 do 2028. Preuzeli smo odgovornost za teške odluke kako bismo planove, strategije i programe pretvorili u stvarnost naših građana. Crna Gora je evropska po svojoj istoriji i kulturi, a članstvom će to potvrditi kroz punu posvećenost vrijednosnom okviru na kojem počiva savremena Evropa - rekla je Gorčević.
U ime nacionalne avio-kompanije, Stojanović je naglasio značaj međunarodne promocije Crne Gore i vidljivosti kampanje na evropskom tržištu.
- Na avionima koji danas nose poruku da je Crna Gora sljedeća članica Evropske unije ne nalaze se samo naljepnice. Na njima je simbol povezanosti, otvorenosti i povjerenja u budućnost naše zemlje. Vlada je s razlogom ovu poruku povjerila AIR Montenegro, i time pokazala da evropski put Crne Gore nije samo politički cilj, već živa praksa – koja se ogleda kroz visoke standarde i odgovornost. Nacionalni prevoznik iz dana u dan gradi povjerenje i povezuje ljude, leteći po evropskim pravilima i vrijednostima - kazao je Stojanović.
Iz MEP-a poručuju da Vlada Crne Gore ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa sa jasno utvrđenom dinamikom i punom odgovornošću, očekujući da ključni koraci budu potvrđeni u narednim mjesecima, počevši od narednog kada će biti zatvoreno poglavlje 21 – Trans-evropske mreže.
- Evropski put nije samo plan – on je proces koji se neumitno privodi kraju, a Crna Gora stoji odlučno i posvećeno ostvarivanju svojih evropskih ambicija, ulazeći u novu eru kao punopravna članica evropske porodice - zaključeno je u saopštenju.

Air Montenegro leti sa sloganom „28by28 – The next EU member“; Spajić: Donosimo Evropu u Crnu Goru i nosimo Crnu Goru u Evropu!

Trideset sedma sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Razgovor na ustavne teme“ na kojoj će biti prezentovano i novo izdanje knjige „Ustavno pravo“ autora prof. dr Mladena Vukčevića, čiji je izdavač Udruženje pravnika, biće održana sjutra u KIC-u "Budo Tomović".
Na sesiji će govoriti: prof. dr Milan Marković - vanredni član CANU, prof. dr Branislav Radulović - u ime izdavača knjige Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Danilo Ćupić - univerzitetski profesor i recezent knjige i prof. dr Mladen Vukčević - univerzitetski profesor i autor knjige&nbsp;
- Na 37. sesiji Ius Foruma UPCG učesnici sesije predstaviće novu knjigu autora prof. dr Mladena Vukčevića „Ustavno pravo“ u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore koja, pored opštih pitanja ustavnog prava, sadrži prezentaciju važećin ustavnih rješenja u Crnoj Gori i predstavlja nastavak autorovog naučnog rada iz 2021. godine kada je objavio Komentar Ustava Crne Gore, čiji izdavač je takođe bilo Udruženje pranika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.
Učesnici sesije ramotriće i pitanja ustavnih promjena, insituta „istaknuti pravnik“, izbora sudija Ustavnog suda, ustavnog patriotizma i druge teme iz oblasti ustavno-pravne materije.
Sesija počinje u 18:30 sati u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović na drugom spratu u Podgorici i otvorena je za javnost.
- Organizacijom sesija Ius Foruma, koje se odvijaju u formi dijaloškog foruma Udruženje pravnika ima za cilj da unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog intresa - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.

Tag: ljekovi