Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Vlada je podržala ograničvanje cijena ljekova van liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena, kako za nove koje je registrovao Institut za ljekove i medicinska sredstva, tako i za one koji su već u prometu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova odluka je donešena na posljednjoj sjednici kroz dopune Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
- Institut za ljekove i medicinska sredstva će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta ljekovima - ističu iz Ministarstva zdravlja
Ovim aktom, kako dodaju, Crna Gora dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, čime se jača pravna sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini.

500x500

1084x550

Vlada podržala ograničavanje cijena ljekova van liste

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Neažurnost Ministarstva zdravlja - tako sagovornici Televizije E objašnjavaju zastoj u saradnji između Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i privatnih apoteka. Od 1. oktobra, umjesto u skoro 200 državnih i privatnih apoteka širom Crne Gore, građani će ljekove na recept moći da preuzimaju u 55. No, iz Fonda tvrde da će situacija biti riješena u najkraćem mogućem roku.
Izdavanje ljekova na recept u više od 100 privatnih apoteka širom Crne Gore moraće da sačeka. Od 1. oktobra građani neće moći da koriste ovu vrstu usluge. Razlog, kako navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje, je što Upravni odbor i Fond nijesu na vrijeme usaglasili termin za raspisivanje novog konkursa.
- Pa u ovoj situaciji se radilo isključivo o odluci Upravnog odbora, koju je menadžment Fonda u cijeloj proceduri mora da sačeka. Ono što jeste jedna situacija koja se, za sada, rijetko dešavala, jeste da su menadžment Fonda i Odbora imali različite stavove, prosto i podijeljeni stavovi samih članova Upravnog odborasu doveli do toga da se čekalo na pomenutu odluku – rekao je Televiziji E Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
S druge strane, bivši direktor Fonda Sead Čirgić tvrdi da je problem nastao zbog neažurnosti Ministarstva zdravlja, koje nije blagovremeno reagovalo na dopis Fonda poslat još u maju. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja Televizije E o tačnom datumu slanja dopisa i datumu odobrenja za raspisivanje novog konkursa.
- Ministarstvo zdravlja odnosno ministar odgovara na taj dopis krajem juna, znači više nego mjesec dana je bilo potrebno da se sjeti ministar zdravlja da odgovori na dopis Fonda za saglasnost i da da saglasnost, koja je u suštini formalnost. I to je posao koji se završava za jedan dan - kaže Čirgić.
Iz Fonda navode da privatne apoteke imaju priliku da se prijave na konkurs do 19. septembra. Dok se ne obnovi saradnja sa privatnim apotekama, jedina apoteka koja će izdavati ljekove na recept biće Montefarm. Ukoliko određeni ljekovi ne budu dostupni u državnoj apoteci, građani će, kako navodi Vuksanović, moći da refundiraju potrošeni novac prilikom kupovine ljekova u privatnoj apoteci.
- Završetak kompletne procedure očekujemo sredinom oktobra, nakon toga slijede novi ugovori. Neke informacije koje sada imamo jeste da su dobro snadbjeveni i ta dobra snadbjevenost garantuje da neće biti zastoja u izdavanju ljekova na recept – objašnjava Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
I iz Montefarma ističu da neće biti problema sa nabavkom i distribucijom ljekova.
- Samo u avgustu izdato je preko 240.000 recepata, odnosno više od pola miliona pakovanja. Građani isključivo u našim apotekama preuzimaju specifične terapije – ljekove za rijetke i teške bolesti, narkotike, insuline, pelene i specifična medicinska sredstva – sve što je na Listi FZO ili odobreno od strane nadležnih komisija, bez dodatnih troškova – rekli su oni.
Bivši direktor Fonda tvrdi da državnih apoteka nema dovoljno, te da će novonastala situacija dodatno finansijski opteretiti građane.
- Samo ću Vam reći podatak da je u 2024. godini iz džepa građana plaćano 60 miliona eura. Preko 60 miliona eura. U ovom periodu tih sredstava će sigurno biti više. Naši građani su do prije nekoliko godina, preciznije do 2020. ili 21. izdvajali iz svog džepa oko 20 miliona eura – navodi Čirgić.
Posljednji ugovor Fonda sa privatnim apotekama važi do kraja septembra, a Fond je tada zaključio ugovore sa 112 apoteka.

1250x600

Recepti za strpljenje: Neažurnost MZD razlog zastoja saradnje FZO i privatnih apoteka

Ugovori sa privatnim apotekama ističu 30. septembra, a novi će biti potpisani u drugoj polovini oktobra, kazali su Danu iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
– Montefarmove apoteke u ovom trenutku imaju dovoljnu količinu ljekova koji se izdaju na recept i u narednom periodu će biti spremne za novonastalu situaciju, koja će trajati privremeno, dvadesetak dana oktobra mjeseca – odgovorili su iz Fonda na pitanje kako svim osiguranicima obezbijedite potrebnu terapiju, s obzirom da je u apotekama Montefarma česta nestašica ljekova.
Saopštili su Danu da je u periodu od 1. januara do 31. jula u apotekama sa kojima imaju zaključene ugovore (apoteke Montefarma i privatne apoteke) realizovano 3.891.089 recepata, što je uslovilo da Fond ima finansijski izdatak u iznosu od oko 60 miliona eura.
U apotekama je preko recepata podignuto 5.254.835 pojedinačnih pakovanja ljekova.
Preciziraju da je u privatnim apotekama u navedenom periodu izdato 3.180.867 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 2.323.653 recepata, što je finansijski iznosilo oko 16 miliona eura.
– U apotekama Montefarma u navedenom periodu izdato je 2.073.968 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 1.565.436 recepata, što je finansijski iznosilo oko 44 miliona eura – naveli su iz Fonda u odgovoru na jedno od pitanja Dana.
Dan ih je pitao i koji su ljekovi najčešće izdavani na recept.
– U periodu 1. januar–31. jul 2025. preko privatnih i apoteka Montefarma najviše su izdavani sljedeći ljekovi/po broju izdatih pakovanja: „konkor“ tabl. film 30×2,5 mg – terapija srčane insuficijencije (realizovano 170.085 Rp, pojedinačnih pakovanja 212.487, ukupne vrijednosti 311.963,79 eura); „rapten duo“ tabl. 30×75 mg – terapija mišićno-koštanih oboljenja (realizovano 102.841 Rp, pojedinačnih pakovanja 128.985, ukupne vrijednosti 286.361,43 eura); „kabivit“ D3 kapi oral. 1x 12,5ml (14400 i.j./ml) – prevencija i terapija deficijencije vitamina D (realizovano 74.438 Rp, pojedinačnih pakovanja 85.526, ukupne vrijednosti 499.402,82 eura); „lorazepam“ HF tabl. 20×2,5 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 45.117 Rp, pojedinačnih pakovanja 79.731, ukupne vrijednosti 91.896,21 eura); „monopril plus“ tabl. 28 x (20mg + 12.5mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.196 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.565 ukupne vrijednosti 310.007,50 eura); „prexanil combi“ tabl. film 30x (5mg+1.25mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.508 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.553, ukupne vrijednosti 185.131,66 eura); „forxiga“ tabl. film 30×10 mg – terapija dijabetesa, srčane insuficijencije i hronične bolesti bubrega (realizovano 63.351 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.554, ukupne vrijednosti 1.536.409,87 eura); „konkor“ tabl. film 30×5 mg – terapija hipertenzije (realizovano 56.223 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.060 ukupne vrijednosti 117.588,45 eura) – precizirali su iz Fonda.
<h2>I "bromazepam" na spisku najtraženijih ljekova</h2>
Na spisku najviše podizanih ljekova je i „bromazepam“ HF tabl. 30×3 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 47.116 Rp, pojedinačnih pakovanja 70.324 ukupne vrijednosti 85.945,04 eura).
Kako su Danu saopštili iz Službe za odnose s javnošću Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, na recept je često podizan i „aflamil“ tabl. film 20×100 mg – terapija bola kod reumatoloških oboljenja (realizovano 51.704 Rp, pojedinačnih pakovanja 67.975, ukupne vrijednosti 238.504,97 eura).

Za sedam mjeseci popijeno pet miliona kutija ljekova

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

Primjena ljekova koji sadrže semaglutid kao aktivnu supstancu može izazvati veoma rijetko neželjeno dejstvo povezano sa gubitkom vida, zaključio je Komitet za procjenu rizika u oblasti farmakovigilance (PRAC) Evropske agencije za ljekove (EMA).
Kako je saopšteno iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CINMED), od ljekova koji sadrže semaglutid u Crnoj Gori je registrovan samo jedan, koji do sad nije stavljen u promet.
U obavlještenju EMA objavljenom na sajtu CINMED-a navodi se da je PRAC zaključio da semaglutid može izazvati veoma rijetko neželjeno dejstvo nearterijska prednja ishemijska optička neuropatija (NAION).
- Ljekovi koji sadrže semaglutid (Ozempic, Wegovy, Rybelsus) su u zemljama Evropske unije odobreni za terapiju dijabetesa i gojaznosti - kazali su iz CINMED-a.
Dodaje se da u Crnoj Gori, od navedenih ljekova, dozvolu za stavljanje u promet ima samo lijek Ozempic, proizvođača Novo Nordisk.
- Međutim, iako registrovan, ovaj lijek do sada nije stavljen u promet u Crnoj Gori - rekli su iz CINMED-a.
Oni su naveli da će informacije o ljekovima koji sadrže semaglutid biti ažurirane, kako bi bilo uvršteno ovo veoma rijetko neželjeno dejstvo.
Iz CINMED-a su pojasnili da se to neželjeno dejstvo ispoljava kod najviše jednog od deset hiljada pacijenata koji koriste lijek.
- Pacijenti koji tokom primjene lijeka koji sadrži semaglutid primijete iznenadni gubitak ili brzo pogoršanje vida, treba odmah da kontaktiraju ljekara - naveli su iz CINMED-a.
Kako su dodali, ukoliko se potvrdi da je u pitanju NAION, primjenu semaglutida je potrebno prekinuti.

CINMED: Ljekovi sa semaglutidom mogu izazvati neželjeno dejstvo povezano sa vidom

Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.
- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.
Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.
Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.
Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?
Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.
Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.
Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.
Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.
- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews Helt Husejin Naci, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.
Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.
Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.
- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.
U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.
U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.
- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao uredbu koja proizvođačima ljekova postavlja rok od 30 dana da same smanje cijene ljekova koji se u Americi izdaju na recept, ili da se suoče sa ograničenjima koje će im sama vlada postaviti, to jest sa manjim izdvajanjem iz federalne kase za pokrivanje troškova tih ljekova.
Izvršnom naredbom se poziva Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Robert F. Kenedi Mlađi da pregovorima dođe do novih, nižih cijena prepisanih ljekova.
Ako takav sporazum ne bude postignut, na snagu će stupiti novo pravilo, koje će cijenu ljekova u SAD povezati sa nižim cijenama koja se za njih plaća u drugim zemljama.
- Ima da ujednačimo stvari. Svi ćemo plaćati isto. Plaćaćemo ono što i Evropa plaća - rekao je Tramp na konferenciji za novinare koja je održana ujutro po lokalnom vremenu.
Nije najjasnije da li će i kakav uticaj uredba republikanskog predsednika imati na milione Amerikanaca koji imaju privatno zdravstveno osiguranje. Federalna vlada SAD je ona koja ima najveću moć da utiče na cijene ljekova koji su pokrivene federalnim programima Mediker (Medicare) i Medikejd (Medicaid).
Američka vlada izdvaja godišnje milijarde dolara za ljekove koji se izdaju na recept, za sredstva koja se ubrizgavaju injekcijom i transfuzijom, kao i druge ljekove koje pokriva Mediker, za oko 70 miliona Amerikanaca. Medikejd, pak, pokriva troškove tih sredstava za oko 80 miliona siromašnih Amerikanaca i onih sa posebnim potrebama.
Uoči potpisivanja uredbe, predsjednik PhRMA, najveće farmaceutske lobi grupe u SAD, pobunio se zbog Trampovog plana, nazvavši ga "lošim dogovorom za američke pacijente".
- Uvođenjem stranih cijena, u Medikeru će biti sasječeno na milione dolara, a nema garancije da će to pomoći pacijentima i poboljšati njihov pristup ljekovima. Ona (uredba) ugrožava stotine milijardi dolara koje naše kompanije-članice planiraju da investiraju u Americi, i čini nas zavisnijom od Kine za inovativnu medicinu - rekao je predsjednik PhRMA Stiven Džej Abl.
Trampov omiljeni pristup cijenama ljekova preko Medikera svodi se na pristup "nacije sa najvećom preferencom", a koji je bio kontroverzan i onda kad je prvi put primijenjen, u vrijeme prvog Trampovog predsjedničkog mandata.
Naime, u završnim sedmicama svog prvog predsjednikovanja on je potpisao sličnu uredbu kojom je pozvao SAD da plaćaju nižu cijenu jednog broja prepisanih lijeka, istu kakvu plaćaju druge zemlje.
Ta usko postavljena uredba naišla je na prepreke, i federalni sud ju je blokirao, pa nije ni stupila na snagu u vrijeme administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena.
Farmaceutska industrija je Trampovu uredbu iz 2020. godine ocijenila kao nešto što stranim vladama daje prednost kada se odlučuje o cijenama ljekova u SAD.

Tramp potpisao uredbu o smanjenju cijena ljekova koji se u SAD izdaju na recept: Svi ćemo plaćati isto

Napredak Crne Gore u modernizaciji sistema javnih finansija i usklađivanju reformi sa procesom pristupanja EU pokazuje snagu nacionalnog liderstva u kombinaciji sa međunarodnom podrškom, ocijenio je vršilac dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Haoliang Xu.
&nbsp;On je na sastanku sa ministrom finansija Novicom Vukovićem rekao da dugogodišnje partnerstvo Ministarstva finansija i UNDP-a predstavlja regionalni primjer uspješne saradnje u javnim finansijama.
- Projekat UNDP-a i Ministarstva finansija, koji se realizuje uz podršku Ministarstva finansija Slovačke, pokazuje kako reforme javnih finansija mogu ubrzati Agendu 2030 i donijeti dugoročne rezultate za sve građanke i građane - ocijenio je Xu, koji je i podsekretar Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
&nbsp;Tokom susreta u Ministarstvu finansija razgovarano je o dosadašnjoj uspješnoj saradnji između Vlade Crne Gore i UNDP-a, kao i o budućim zajedničkim inicijativama usmjerenim na ubrzanje održivog razvoja, jačanje institucija i unaprjeđenje kvaliteta života građanki i građana.&nbsp;
&nbsp;Vuković je izrazio zahvalnost UNDP-u na kontinuiranoj podršci razvojnim projektima u Crnoj Gori, naglašavajući važnost partnerstva u oblastima zelene tranzicije, digitalizacije i inkluzivnog društvenog razvoja.&nbsp;
&nbsp;- Zajedno sa kredibilnim partnerima gradimo snažniju, ekonomski otporniju Crnu Goru koja odlučno sprovodi sveobuhvatne reforme, a čiji je vodeći cilj bolji životni standard za sve građane - rekao je Vuković.
&nbsp;Xu boravi u zvaničnoj posjeti regionu Zapadnog Balkana povodom obilježavanja 60 godina od osnivanja UNDP-a.
&nbsp;Tokom posjete Crnoj Gori, Xu će se sastati sa državnim zvaničnicima i partnerima kako bi potvrdio podršku UNDP-a strateškim reformama Vlade, usmjerenim ka ubrzanju i unapređenju održivog razvoja zemlje.

Snaga nacionalnog liderstva i međunarodne podrške u modernizaciji javnih finansija

U susret Svjetskom danu brobe protiv artritisa najavljujemo panel sa akcentom na temu: Pacijenti sa reumatološkim oboljenjem i trudnoća. 
Govorimo i o nastavku projekta „Boranka“- zazelenimo požarišta Crne Gore.
Teme ovog popodneva su i robotika za djecu, svijet kreativnosti i inovacije na dohvat ruke. 
Oblast u Finskoj kandidat za novu "plavu zonu"- područja poznata po tome jer u njima ljudi prosječno žive duže i zdravije nego drugde u svijetu.
Koliko znamo o reciklaži, podgrijevanju i zamrzavanju namirnica? Koje tri stvari u životu ne možemo da promjenimo prema mišljenju argentinskog pisca dr Horhea Bukaja, koji je takođe psihijatar i psihoterapeut sa velikim iskustvom. 

Emisiju E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima od 16 do 18 sati.

„E uživo" donosi priču o zdravlju, inovacijama i tajnama dugovječnosti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) mjesecima bezuspješno pokušava da dođe do osnovnih informacija o troškovima najviših javnih funkcionera i njihovih kabineta – potpredsjednika Vlade (Aleksa Bečić, Momo Koprivica, Budimir Aleksić, Milutin Zogović i Filip Ivanović) i ministra bez portfelja (Milutin Butorović), saopšteno je iz te nevladine organizacije.
Kako se navodi, generalni sekretarijat Vlade uporno krije te podatke, kršeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama, zbog čega su podnijete i žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
- Netransparentnost, privilegije i nekontrolisano trošenje su zaštitni znak 44. Vlade Crne Gore - kaže se u saopštenju.
Napominju da Crna Gora ima najbrojniju Vladu u Evropi – 32 člana, sa 7 potpredsjednika i 1 ministrom bez portfelja, uz hiperinflaciju funkcija, preklapanje nadležnosti, netransparentnost, protokolarni i PR aktivizam i desetine hiljada pređenih kilometara službenim vozilima.
- I dalje nema Zakona o Vladi koji bi ograničio političku trgovinu i zloupotrebu javnih resursa, niti novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji bi garantovao veću odgovornost i transparentnost državnih organa - zaključuje se u saopštenju.

CGO: Ne može se do doći do informacija o troškovima najviših javnih funkcionera

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ljekovi