Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Američki Fajzer sklopio je ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupovinu proizvođača ljekova protiv gojaznosti Metsera, čime je okončano nadmetanje farmaceutske firme sa sejdištem u Njujorku i danskog rivala Novo Nordisk.
Metsera je prihvatila povoljniju ponudu kompanije Fajzer, a kao razlog za to navela je rizike u vezi sa američkim antimonopolskim zakonodavstvom u ponudi kompanije Novo Nordisk, koju je ranije nazvala superiornom, prenio je Rojters.
Danski gigant Novo Nordisk u oblasti ljekova za gojaznost saopštio je nešto ranije da će se povući iz trke, jer neće povećati ponudu.
Farmaceutska kompanija dodala je da unapređuje sopstvene opcije za liječenje od gojaznosti i da će "nastaviti da procjenjuje mogućnosti za razvoj poslovanja i akvizicije koje unapređuju njene strateške ciljeve“.
Izvori bliski kompaniji Novo Nordisk navode da je njihova posljednja neuspješna ponuda bila "maksimalna vrijednost" za Metseru i da je firma ostala uvjerena u sopstveni razvoj ljekova za gojaznost, prenio je Rojters.
Činilo se da je Fajzer osigurao dogovor u septembru prije nego što se Novo Nordisk prošle nedjelje javio sa nepoželjnom ponudom, što je pokrenulo borbu za Metseru na sve većem tržištu ljekova za mršavljenje.
Američka kompanija time pokušava da stekne prednost u borbi protiv gojaznosti kako bi prevazišao prošle interne probleme u razvoju ljekova za mršavljenje.
Fajzer je pristao da plati 86,25 dolara po akciji u gotovini, odnosno 65,60 dolara po akciji u gotovini i pravo na uslovnu vrijednost koje vlasnicima daje mogućnost na dodatne isplate do 20,65 dolara po akciji u gotovini, navodi se u saopštenju Metsere.

Fajzer ulazi na tržište ljekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka Montefarm u iznosu od 30.666.850 eura.
Kako je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila bez održavanja sjednice, postupak nabavke sprovešće Montefarm.
Ministarstvu zdravlja obratio se Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala ZUA Montefarm.
U zahtjevu je navedeno da Ministarstvo finansija svojim dopisom od 10. oktobra nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, koje bi izvršio Montefarm, već je tumačilo da Fond za zdravstveno osiguranje, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.
Takođe, Fond ukazuje da je dopisom od 13. oktobra, detaljno pojasnio da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.
- Kako Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za ZUA Montefarm, a to svakako ne može učiniti ni Fond za zdravstveno osiguranje, jer nema raspoloživih sredstava u budžetu Fonda, ukazuje se da je neophodno informisati Vladu Crne Gore o situaciji nedostajućih sredstava za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala, te da se zatraži saglasnost Vlade na objavljivanje nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, koje će sprovesti ZUA “Montefarm”, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm” - navedeno je u dokumentu Vlade.
Za tu namjenu, potrebno je da se u budžetu Fonda obezbijedi 19.600.000 eura.

Za dodatnu nabavku ljekova i medicinskih sredstava 30.666.850 eura

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Vlada je podržala ograničvanje cijena ljekova van liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena, kako za nove koje je registrovao Institut za ljekove i medicinska sredstva, tako i za one koji su već u prometu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova odluka je donešena na posljednjoj sjednici kroz dopune Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
- Institut za ljekove i medicinska sredstva će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta ljekovima - ističu iz Ministarstva zdravlja
Ovim aktom, kako dodaju, Crna Gora dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, čime se jača pravna sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini.

1084x550

Vlada podržala ograničavanje cijena ljekova van liste

Sto dvadeset četiri apoteke prijavile su se na javni poziv Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za distribuciju ljekova na recept, kazao je direktor Fonda Vuk Kadić.
On je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti objasnio da građani samo prvih nekoliko dana oktobra neće moći kod privatnika da podižu ljekove na recept, i da će ta blokada biti riješena do kraja naredne sedmice.
Kadić je kazao i da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, jer su za ovu godinu, umjesto traženih 535 miliona, dobili 452 miliona eura.
- Mi smo već Ministarstvu finansija uputili prijedlog za rebalans budžeta do kraja godine i neophodan će biti taj rebalans. Taj iznos je onaj minimalni iznos koji smo planirali, a da ne bude posljedica po funkcionisanje zdravstvenog sistema, uz neke obaveze i dugove koje možemo da prenesemo u narednu godinu, je negdje između 25 i 30 miliona eura u ovome momentu. Ono što mi trenutno imamo sredstava za obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja "Montefarma", jeste negdje druga polovina oktobra mjeseca - rekao je Kadić.

Kadić: Potreban rebalans da bi "Montefarm" mogao uredno da se snabdijeva ljekovima

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Neažurnost Ministarstva zdravlja - tako sagovornici Televizije E objašnjavaju zastoj u saradnji između Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i privatnih apoteka. Od 1. oktobra, umjesto u skoro 200 državnih i privatnih apoteka širom Crne Gore, građani će ljekove na recept moći da preuzimaju u 55. No, iz Fonda tvrde da će situacija biti riješena u najkraćem mogućem roku.
Izdavanje ljekova na recept u više od 100 privatnih apoteka širom Crne Gore moraće da sačeka. Od 1. oktobra građani neće moći da koriste ovu vrstu usluge. Razlog, kako navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje, je što Upravni odbor i Fond nijesu na vrijeme usaglasili termin za raspisivanje novog konkursa.
- Pa u ovoj situaciji se radilo isključivo o odluci Upravnog odbora, koju je menadžment Fonda u cijeloj proceduri mora da sačeka. Ono što jeste jedna situacija koja se, za sada, rijetko dešavala, jeste da su menadžment Fonda i Odbora imali različite stavove, prosto i podijeljeni stavovi samih članova Upravnog odborasu doveli do toga da se čekalo na pomenutu odluku – rekao je Televiziji E Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
S druge strane, bivši direktor Fonda Sead Čirgić tvrdi da je problem nastao zbog neažurnosti Ministarstva zdravlja, koje nije blagovremeno reagovalo na dopis Fonda poslat još u maju. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja Televizije E o tačnom datumu slanja dopisa i datumu odobrenja za raspisivanje novog konkursa.
- Ministarstvo zdravlja odnosno ministar odgovara na taj dopis krajem juna, znači više nego mjesec dana je bilo potrebno da se sjeti ministar zdravlja da odgovori na dopis Fonda za saglasnost i da da saglasnost, koja je u suštini formalnost. I to je posao koji se završava za jedan dan - kaže Čirgić.
Iz Fonda navode da privatne apoteke imaju priliku da se prijave na konkurs do 19. septembra. Dok se ne obnovi saradnja sa privatnim apotekama, jedina apoteka koja će izdavati ljekove na recept biće Montefarm. Ukoliko određeni ljekovi ne budu dostupni u državnoj apoteci, građani će, kako navodi Vuksanović, moći da refundiraju potrošeni novac prilikom kupovine ljekova u privatnoj apoteci.
- Završetak kompletne procedure očekujemo sredinom oktobra, nakon toga slijede novi ugovori. Neke informacije koje sada imamo jeste da su dobro snadbjeveni i ta dobra snadbjevenost garantuje da neće biti zastoja u izdavanju ljekova na recept – objašnjava Zdravko Vuksanović pomoćnik direktora FZO.
I iz Montefarma ističu da neće biti problema sa nabavkom i distribucijom ljekova.
- Samo u avgustu izdato je preko 240.000 recepata, odnosno više od pola miliona pakovanja. Građani isključivo u našim apotekama preuzimaju specifične terapije – ljekove za rijetke i teške bolesti, narkotike, insuline, pelene i specifična medicinska sredstva – sve što je na Listi FZO ili odobreno od strane nadležnih komisija, bez dodatnih troškova – rekli su oni.
Bivši direktor Fonda tvrdi da državnih apoteka nema dovoljno, te da će novonastala situacija dodatno finansijski opteretiti građane.
- Samo ću Vam reći podatak da je u 2024. godini iz džepa građana plaćano 60 miliona eura. Preko 60 miliona eura. U ovom periodu tih sredstava će sigurno biti više. Naši građani su do prije nekoliko godina, preciznije do 2020. ili 21. izdvajali iz svog džepa oko 20 miliona eura – navodi Čirgić.
Posljednji ugovor Fonda sa privatnim apotekama važi do kraja septembra, a Fond je tada zaključio ugovore sa 112 apoteka.

1250x600

Recepti za strpljenje: Neažurnost MZD razlog zastoja saradnje FZO i privatnih apoteka

Ugovori sa privatnim apotekama ističu 30. septembra, a novi će biti potpisani u drugoj polovini oktobra, kazali su Danu iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
– Montefarmove apoteke u ovom trenutku imaju dovoljnu količinu ljekova koji se izdaju na recept i u narednom periodu će biti spremne za novonastalu situaciju, koja će trajati privremeno, dvadesetak dana oktobra mjeseca – odgovorili su iz Fonda na pitanje kako svim osiguranicima obezbijedite potrebnu terapiju, s obzirom da je u apotekama Montefarma česta nestašica ljekova.
Saopštili su Danu da je u periodu od 1. januara do 31. jula u apotekama sa kojima imaju zaključene ugovore (apoteke Montefarma i privatne apoteke) realizovano 3.891.089 recepata, što je uslovilo da Fond ima finansijski izdatak u iznosu od oko 60 miliona eura.
U apotekama je preko recepata podignuto 5.254.835 pojedinačnih pakovanja ljekova.
Preciziraju da je u privatnim apotekama u navedenom periodu izdato 3.180.867 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 2.323.653 recepata, što je finansijski iznosilo oko 16 miliona eura.
– U apotekama Montefarma u navedenom periodu izdato je 2.073.968 pojedinačnih pakovanja ljekova, izdatih preko 1.565.436 recepata, što je finansijski iznosilo oko 44 miliona eura – naveli su iz Fonda u odgovoru na jedno od pitanja Dana.
Dan ih je pitao i koji su ljekovi najčešće izdavani na recept.
– U periodu 1. januar–31. jul 2025. preko privatnih i apoteka Montefarma najviše su izdavani sljedeći ljekovi/po broju izdatih pakovanja: „konkor“ tabl. film 30×2,5 mg – terapija srčane insuficijencije (realizovano 170.085 Rp, pojedinačnih pakovanja 212.487, ukupne vrijednosti 311.963,79 eura); „rapten duo“ tabl. 30×75 mg – terapija mišićno-koštanih oboljenja (realizovano 102.841 Rp, pojedinačnih pakovanja 128.985, ukupne vrijednosti 286.361,43 eura); „kabivit“ D3 kapi oral. 1x 12,5ml (14400 i.j./ml) – prevencija i terapija deficijencije vitamina D (realizovano 74.438 Rp, pojedinačnih pakovanja 85.526, ukupne vrijednosti 499.402,82 eura); „lorazepam“ HF tabl. 20×2,5 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 45.117 Rp, pojedinačnih pakovanja 79.731, ukupne vrijednosti 91.896,21 eura); „monopril plus“ tabl. 28 x (20mg + 12.5mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.196 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.565 ukupne vrijednosti 310.007,50 eura); „prexanil combi“ tabl. film 30x (5mg+1.25mg) – terapija hipertenzije (realizovano 60.508 Rp, pojedinačnih pakovanja 74.553, ukupne vrijednosti 185.131,66 eura); „forxiga“ tabl. film 30×10 mg – terapija dijabetesa, srčane insuficijencije i hronične bolesti bubrega (realizovano 63.351 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.554, ukupne vrijednosti 1.536.409,87 eura); „konkor“ tabl. film 30×5 mg – terapija hipertenzije (realizovano 56.223 Rp, pojedinačnih pakovanja 72.060 ukupne vrijednosti 117.588,45 eura) – precizirali su iz Fonda.
<h2>I "bromazepam" na spisku najtraženijih ljekova</h2>
Na spisku najviše podizanih ljekova je i „bromazepam“ HF tabl. 30×3 mg – terapija anksioznih stanja (realizovano 47.116 Rp, pojedinačnih pakovanja 70.324 ukupne vrijednosti 85.945,04 eura).
Kako su Danu saopštili iz Službe za odnose s javnošću Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, na recept je često podizan i „aflamil“ tabl. film 20×100 mg – terapija bola kod reumatoloških oboljenja (realizovano 51.704 Rp, pojedinačnih pakovanja 67.975, ukupne vrijednosti 238.504,97 eura).

Za sedam mjeseci popijeno pet miliona kutija ljekova

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Jakić: Mještani Komarnice odsječeni, ovo je pitanje bezbjednosti ljudi i normalnog funkcionisanja

Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu tzv. Koalicije voljnih, kojem prisustvuju predstavnici više od 30 država.
Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je, kako je rekao, „suštinsku“ deklaraciju, naglasivši da ona predstavlja konkretan korak ka sigurnosnim garancijama za njegovu zemlju.
- Važno je da danas koalicija ima suštinske dokumente. Ovo nisu samo riječi. Postoji konkretan sadržaj: zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine -poručio je Zelenski.
Dodao je da su tri zemlje detaljno radile na pitanjima raspoređivanja snaga, broju vojnika, vrstama naoružanja i komponentama oružanih snaga koje bi mogle djelovati efikasno. Prema njegovim riječima, među članicama Koalicije voljnih već postoji razumijevanje „koja je država spremna na šta“.
Zelenski je naveo i da su vođeni sadržajni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mehanizmima nadzora eventualnog primirja kako bi se spriječila njegova kršenja.
- Sjedinjene Američke Države su spremne raditi na tome. Jedan od najkritičnijih elemenata je odvraćanje – alati koji će spriječiti novu rusku agresiju. Sve to vidimo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Njemačka ne isključuje učešće u multinacionalnim snagama koje bi nadzirale prekid vatre, pri čemu bi njemački vojnici bili raspoređeni na teritoriji susjednih NATO država.
- Njemačka će nastaviti doprinositi politički, finansijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga na susjednoj NATO teritoriji nakon prekida vatre - kazao je Merc, dodajući da će o prirodi i obimu njemačkog doprinosa odlučivati vlada i parlament.
Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su saveznici postigli saglasnost o „robusnim“ sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon prestanka borbi. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imale bi vodeću ulogu u mehanizmu nadzora primirja.
- Zajedno gradimo robusnu sigurnosnu arhitekturu za Ukrajinu - poručio je Makron, nazivajući samit u Parizu „istorijskim danom za Ukrajinu i Evropu“.

Tag: ljekovi