Poreska uprava Crne Gore, putem Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora, tokom ljetnje turističke sezone intenzivira kontrole poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, s posebnim fokusom na oblast turizma i ugostiteljstva.
U prethodnoj sedmici, inspektori su sproveli 61 kontrolu kod izdavalaca smještaja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 34 poreska obveznika. Po tom osnovu izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 67.000 eura.
Poreska uprava najavljuje nastavak pojačanih aktivnosti i u narednom periodu, uz apel izdavaocima smještaja da registruju svoju djelatnost i usklade poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Za poreske obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere – od izricanja prekršajnih naloga, do privremene zabrane obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
Od 1. maja do 20. jula 2025. godine, izvršeno je ukupno 1.715 kontrola regularnosti poslovanja, a nepravilnosti su utvrđene kod 307 poreskih obveznika. U tom periodu izdato je 414 prekršajnih naloga, uz ukupno izrečene novčane kazne od 1.265.800 eura.
Zaduženje po osnovu kazni iznosi 610.503 eura, od čega je do sada naplaćeno 372.618 eura, odnosno 61%. Naplata se odnosi na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili kaznu u zakonskom roku od osam dana, uz zakonsko umanjenje od jedne trećine.
Privremena zabrana obavljanja djelatnosti izrečena je kod 11 poreskih obveznika.
Poreska uprava poziva građane da svojim prijavama nepravilnosti doprinesu suzbijanju sive ekonomije i stvaranju fer tržišnog ambijenta, putem besplatne telefonske linije Kol centra – 19707, kao i platforme „Budi odgovoran“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poreska uprava pojačala kontrole izdavanja smještaja tokom ljetnje sezone

Zbog velikog broja sezonskih radnika koji su prošlog ljeta zatečeni bez zaključenog ugovora o radu, njih čak 700, inspektori rada ove godine najavljuju pojačane kontrole.
Glavni inspektor rada Srđan Simović kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti da će inspektori ove sezone posebnu pažnju usmjeriti na početak jula, kada su prethodnih godina bilježene najozbiljnije nepravilnosti.
- Radi se o neprijavljenim radnicima, gdje poslodavci nisu zaključili ugovore niti su ih prijavili na obavezno socijalno osiguranje. U tom dijelu smo najstroži – uvijek reagujemo i sankcionišemo - ističe Simović.
On je podsjetio da sezonski radnici, bez obzira na vremenski ograničen angažman, imaju ista prava kao i svi ostali zaposleni.
- Zakon jasno propisuje da zaposleni mora imati najmanje 36 uzastopnih sati sedmičnog odmora. U praksi, to znači da čak i tokom turističke sezone, kada je pritisak na ugostitelje i trgovce ogroman, radnici ne smiju raditi svakodnevno bez odmora - kaže Simović.
Poseban akcenat inspekcije stavljen je i na zaštitu maloljetnih radnika. Simović upozorava da su lani, zbog nepravilnosti u radu sa maloljetnicima, poslodavci kažnjeni sa ukupno 130.000 eura.
- Maloljetnici ne smiju raditi noću, moraju imati najmanje dva uzastopna slobodna dana, od kojih jedan mora biti nedjelja. Uz to, za njihov angažman potrebna je saglasnost roditelja i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. Radi se o osjetljivoj kategoriji i zato je važno da ih posebno zaštitimo - dodaje on.
Simović ističe da sezona ne može biti opravdanje za kontinuirani prekovremeni rad.
- Poslodavci znaju da ih očekuje povećan promet i samim tim bi morali planirati angažman dovoljnog broja radnika. Nažalost, zbog hroničnog nedostatka radne snage, često imamo situaciju da postojeći radnici rade duže, bez odgovarajuće naknade ili odmora - kaže on.
On dodaje i da inspektori nisu rijetko izloženi pritiscima, verbalnim uvredama pa čak i prijetnjama.
- Samo juče smo imali ozbiljan incident u Budvi, gdje je jedna inspektorka dobila prijetnje smrću. Na sreću, policija je brzo reagovala. Ovo je težak posao i vrlo često smo u direktnom kontaktu s nezadovoljnim poslodavcima koji sve sistemske probleme iskaljuju upravo na inspektorima - kaže Simović.

1250x600

1084x550

Prošlog ljeta zatečeno 700 neprijavljenih sezonskih radnika, inspekcija najavljuje pojačane kontrole

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) efikasno sprovodi akcije traganja i spašavanja na moru, u skladu sa Nacionalnim planom, a tokom predstojeće ljetnje sezone dodatno će podići stepen pripravnosti - saopštio je pomoćnik direktora UPSUL-a, Žarko Lukšić.
On ističe da na moru, kao i na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, postoje takozvane kritične lokacije.
- To su prije svega Ada Bojana i Velika plaža. Zbog čestih promjena vremenskih prilika, problematična zna da bude i barska opština. Takođe, izazovna je i oblast Luštice – otvoreno more od Plave špilje do uvale Trašte, gdje postoji više nepristupačnih i potencijalno opasnih tačaka. Upravo na tim mjestima naši građani i turisti često odlaze neoprezno, ne prateći vremenske prognoze. Naravno, tu je i Bokokotorski zaliv, koji je standardno operativno područje kada je riječ o akcijama traganja i spašavanja - ističe Lukšić.
Akcije traganja i spašavanja UPSUL sprovodi u saradnji sa Graničnom policijom, Lučkom kapetanijom i drugim nadležnim službama.
Kada je riječ o Skadarskom jezeru, kritične tačke se nalaze na plovnom putu, gdje posljednjih godina raste broj prijava zbog nepropisnog kretanja plovila.
- Sve takve informacije, zajedno sa prikupljenim dokazima, prosljeđujemo nadležnim inspekcijama sigurnosti plovila, kao i Lučkim kapetanijama u Baru i Kotoru, s kojima blisko sarađujemo - navodi Lukšić.
UPSUL sprovodi pojačan nadzor nad pomorskim saobraćajem od aprila do novembra, usljed povećanog inteziteta saobraćaja i priliva turista.
- Nadzor vršimo od samog ulaska broda u teritorijalne vode pa sve do pristajanja u luci. Takođe, pokrivamo Skadarsko jezero i održavamo komunikaciju sa plovilima. Sistem za kontrolu pomorskog saobraćaja je u potpunosti digitalizovan. Krajem prošle godine, uspjeli smo u potpunosti da pokrijemo Bokokotorski zaliv i Skadarsko jezero, čime smo značajno unaprijedili kontrolu i efikasnost reagovanja u kriznim situacijama - kaže Lukšić.
Luka Bar je, uz pomoć CCTV i meteo senzora, dodatno obezbijeđena, čime je povećana sigurnost plovidbe. Cijeli Bokokotorski zaliv pokriven je radarima, AIS baznim stanicama i ostalim senzorima, zbog izazova koje nosi dolazak velikog broja plovila i kruzera.
- Uprava kontinuirano ulaže u kadar i opremu kako bi odgovorila na sve potencijalne rizike. Tokom ljeta angažujemo dodatno ljudstvo. Ove godine, jedan spasilački skuter biće stacionirano u Ulcinju, na Velikoj plaži, za potrebe hitnih intervencija. U Bokokotorskom zalivu imamo više potpisanih ugovora za podršku i pomoć, a sve aktivnosti se sprovode u saradnji sa ostalim službama koje su dio Nacionalnog plana traganja i spašavanja na moru, kao i Nacionalnog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata - zaključuje Lukšić.

UPSUL pojačava nadzor i pripravnost pred ljetnju sezonu

Poreski inspekstori su za prva četiri mjeseca ove godine izvršili 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 92. Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se, kako su saopštili, odnosi na neizdavanje fiskalnih računa.
- Izvršen je inspekcijski nadzor kod 45 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 21, 104 frizerska salona od kojih je kod 17 utvrđeno neregularno poslovanje i 19 auto servisa od kojih je utvrđena nepravilnost kod njih pet - kazali su u Poreskoj upravi.
Po tom osnovu je, kažu, uručeno 78 prekršajnih naloga i izrečeno 494.800 eura novčanih kazni.
- Od 1. januara do 30. aprila kod 24 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od čega su četiri frizerska salona i osam samouslužnih perionica - istakli su u Poreskoj upravi.
Oni su pozvali sve obveznike da usklade svoje poslovanje sa važećim zakonskim propisima kako bi izbjegli zakonom predviđene mjere, uključujući novčane kazne, zabrane rada i druge sankcije.
- Takođe, pozivaju se svi građani da prijave uočene nepravilnosti putem poziva na broj kol centra 19707 i platforme Budi odgovoran - dodali su oni.
Poručili su da će Poreska uprava u narednom periodu sprovoditi pojačane kontrole i inspekcijski nadzor kod poreskih obveznika širom Crne Gore.
- Ove aktivnosti predstavljaju dio kontinuiranih napora usmjerenih na obezbjeđivanje zakonitog rada, suzbijanja sive ekonomije i podizanja nivoa poreske dicipline pred početak ljetnje turističke sezone - naveli su oni.
Poseban fokus biće, navode oni, stavljen na izdavaoce privatnog smještaja, ugostiteljske objekte, plažne barove i druge uslužne djelatnosti sa povećanim prometom tokom ljetnje turističke sezone u cilju kontrole izdavanja fiskalnih računa, prijave prometa i radnika.&nbsp;
- Prioritet će imati sektori i subjekti identifikovani kao visokorizični po osnovu prethodnih analiza i dojava građana. U sklopu redovnih inspekcijskih kontrola planom su obuhvaćene djelatnosti kao što su građevinarstvo, kozmetički i frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti - zaključili su u Poreskoj upravi.

Poreska uprava: Izdato 494.800 eura kazni uoči ljetnje turističke sezone

Većina srednjoškolaca u Crnoj Gori ima dobar odnos sa roditeljima, ali gotovo trećina njih doživljava neki oblik porodičnog nasilja, dok je svaki četvrti učenik/ca makar jednom neopravdano izostao iz škole cijeli dan.
To je saopšteno na konferenciji „Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas, a na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja o navikama, stavovima, uvjerenjima i iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Predstavljajući kvantitavno istraživanje izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, pojasnila je da se radi o dijelu međunarodnog istraživanja ISRD (International Self-Report Delinquency Study), koje se sprovodi u više od pedeset država.
Kako je navela, istraživanje je obuhvatilo oko tri hiljade učenika/ca srednjih škola širom Crne Gore, a nakon obrade podataka validnih je 1.416 upitnika.
„Ispitanici/e su uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina, a anketiranje je sprovedeno tokom septembra i oktobra ove godine. Mi smo gotovo ispunili uzorak kada je riječ o broju započetih anketa, ali nakon čišćenja baze ostalo je oko 1.416 važećih upitnika. To su preliminarni podaci, pa je moguće da se konačni rezultati u nekom segmentu izmijene“, pojasnila je Vujović.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku, koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola, a učenici/e su upitnik popunjavali u školskim prostorijama, na računarima i mobilnim telefonima.
Cilj istraživanja, prema riječima Vujović, bio je da se doprinese empirijskom znanju o prestupništvu i viktimizaciji mladih, da se prate i upoređuju trendovi u različitim državama i identifikuju faktori povezani sa rizičnim ponašanjem.
„Rezultati pokazuju da većina srednjoškolaca/ki ima dobar odnos sa članovima/ama porodice i roditeljskom figurom. Većina njih, čak 84,7 odsto, izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje. Roditeljski nadzor nad kretanjem i društvom mladih je, prema istraživanju, uglavnom prisutan, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika/ca smatra da roditelji znaju što rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan“, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima, istraživanje je ukazalo i na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju.
„Najčešći problemi su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima (15,4 odsto), razvod (13,2 odsto), fizički sukobi u porodici (6,8 odsto) i prisustvo problema sa alkoholom ili drogom kod jednog od roditelja (oko pet odsto). U porodicama sa težom finansijskom situacijom fizičko kažnjavanje djece javlja se značajno češće, čak i do 60 odsto slučajeva“, navela je Vujović.
Kada je riječ o školi, kako je dodala, podaci pokazuju da 54,5 odsto učenika/ca izjavljuje da im se škola sviđa, ali ih samo 30,2 odsto kaže da voli da ide na nastavu, dok njih 26,4 odsto smatra da su im časovi zanimljivi.
„Mislim da je to jedan od pravaca na koji moramo da se fokusiramo, jer pored porodice škola je mjesto gdje djeca provode najviše vremena“, naglasila je Vujović.
Ukazala je da 25 odsto učenika/ca priznaje da je makar jednom cijeli dan neopravdano izostalo iz škole.
„Kada su u pitanju negativne pojave u školama, ispitanici/e najčešće navode upotrebu psihoaktivnih supstanci (17,8 odsto), dok su krađe i tuče prisutne u manjoj mjeri. U vezi sa viktimizacijom, podaci pokazuju da je 28,7 odsto učenika/ca doživjelo da ih roditelj udari ili odgurne, a 12,3 odsto iskusilo je teže oblike nasilja u porodici. Oko 15 odsto mladih navelo je da im je ukradena neka stvar, dok između jedan i tri odsto ispitanika/ca kaže da im je bez pristanka podijeljena intimna fotografija, pri čemu su češće pogođene djevojčice. Svaki deseti učenik/ca prijavljuje ismijavanje ili uvrede putem interneta“, kazala je Vujović.
Govoreći o njihovim prijateljima i vršnjačkom okruženju, Vujović je kazala da su sitni prestupi prisutni kod oko petine učenika/ca.
„Krupniji prekršaji, poput ulaska u zgradu radi krađe, prisutni su u 3,5 odsto slučajeva. Učešće u prodaji droge navodi 2,5 odsto ispitanika/ca, a krađu vozila 2,4 odsto. Kontakt sa policijom zbog nečega što su učinili imalo je 6,2 odsto srednjoškolaca/ki, a najčešće se, prema njihovim navodima, radilo o vožnji automobila bez dozvole“, rekla je Vujović.
Ukazala je da većina ispitanika/ca jasno prepoznaje kriminalne radnje kao pogrešne.
„Srednjoškolci/ke u velikom broju osuđuju vandalizam, krađu i hakovanje tuđih profila. Ipak, dio njih pokazuje sklonost impulsivnom i osvetničkom ponašanju oko 40 odsto kaže da bi se „obračunalo“ ako ih neko naljuti, dok 53,5 odsto smatra da nije vrijedno vremena vraćati zlo onome ko ga je nanio“, navela je Vujović.
Pojasnila je da se istraživanje bavilo i načinima na koje mladi provode slobodno vrijeme i koriste internet.
„Većina svakodnevno koristi društvene mreže – 61,1 odsto njih više puta u toku sata, a 72 odsto barem jednom na sat. Igranje igrica je često, dok su posjećivanje stranica za odrasle i online kockanje rjeđi oblici ponašanja, iako je 3,2 odsto ispitanika/ca priznalo da kocka na internetu nekoliko puta na sat“, kazala je Vujović.
Govoreći o preporukama, Vujović je ukazala na potrebu da se u obrazovni sistem uvedu programi koji razvijaju kritičko mišljenje, socijalne vještine i nenasilnu komunikaciju, kao i da se osnaže školski timovi za prevenciju vršnjačkog nasilja i poveća dostupnost psihološko-pedagoških službi.
„Treba jačati saradnju između policije i obrazovnih ustanova“, poručila je Vujović, podsjećajući da su ovi podaci tek početni, ali da već sada ukazuju na važne trendove koje društvo ne smije da ignoriše.
Predstavljajući desk istraživanja srovedenih u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, istakao je da su mladi u regionu suočeni sa nizom socijalnih, ekonomskih i institucionalnih izazova koji doprinose njihovom riziku od ulaska u sukob sa zakonom.
„Došli smo do toga da postoji više faktora koji utiču na mlade i koji ih, na neki način, podstiču ili primoravaju da budu uključeni u različite kriminalne aktivnosti. To su prije svega nasilje i zlostavljanje. Najčešće upravo iz nasilja proizilaze različite kriminalne radnje koje počine mladi“, kazao je Bojović.
Prema njegovim riječima, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju ključne razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice, što je, kako je rekao, vrlo prisutan problem u našem društvu.
„Tu su i nestabilno političko okruženje i mogućnost lakog kontakta sa članovima kriminalnih organizacija, što sve zajedno pokazuje nerazvijenost institucionalnog sistema koji bi trebalo da se suprotstavi ovakvim pojavama“, naveo je Bojović.
Kada je riječ o faktorima koji mlade odvraćaju od kriminala, Bojović je istakao da najveći značaj imaju sportske i kulturne aktivnosti, obrazovanje i mentorstvo, kao i podrška civilnog sektora.
„Prepoznali smo značajan napredak u ulozi civilnog sektora, ali i problem nedostatka dugoročnog finansiranja servisa koji pružaju podršku mladima u sukobu sa zakonom“, kazao je Bojović.
Ukazao je na značaj alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu i drugih oblika restorativne pravde, koje ne uključuju mlade u zatvorski sistem.
„Time se izbjegava dodatno negativno djelovanje i kontakti sa članovima kriminalnih organizacija, koji mogu imati dugoročno loš uticaj na mlade“, rekao je Bojović.
Govoreći o pravnom okviru, Bojović je naveo da Crna Gora ima sveobuhvatan okvir od Ustava, Porodičnog i Krivičnog zakona, do Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim stvarima, ocijenjujući da je on nedovoljan u praksi.
„Srbija je otišla korak dalje kroz Zakon o maloljetnim učiniocima krivičnih djela, a Albanija ima Zakon o pravima i zaštiti djeteta. Ipak, svi sistemi se suočavaju sa istim problemom - nedovoljnom koordinacijom institucija i ograničenim kapacitetima za sprovođenje propisa“, kazao je Bojović.
Ukazao je da je istraživanje pokazalo da je nedovoljna uvezanost institucija i da takav problem postoji i u Srbiji i Albaniji.
„Takođe, rezultati istraživanja pokazuju da postoji značajan jaz između urbanih i ruralnih sredina. U Crnoj Gori su servisi podrške dostupni u urbanim područjima, prije svega u Podgorici, dok u ruralnim krajevima gotovo da ne postoje. U Albaniji je pokrivenost djelimična, a u Srbiji šira, ali i dalje neujednačenog kvaliteta“, naveo je Bojović.
Pojasnio je da je analiza pokazala potrebu za kontinuiranom obukom stručnjaka/inja u državnim institucijama, jačanjem međusektorske saradnje, kao i institucionalizacijom servisa podrške, koji se sada uglavnom finansiraju kroz projekte.
„Servisi koji se projektno finansiraju nisu održivi. Potrebno je da se uspostavi institucionalna i finansijska održivost, kako bi podrška mladima bila stalna, a ne privremena“, poručio je Bojović.
Viši policijski inspektor u odjeljenju bezbjednosti Podgorica pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Stijović, smatra da ključni problemi, kad je ova tematika u pitanju, leže u nedostatku stručnog kadra i slaboj međuresornoj saradnji, posebno u manjim sredinama.
On je naglasio da je policija, kao organ koji se prvi susreće sa problemom maloljetničke delinkvencije, uvijek poklanjala posebnu pažnju radu sa mladima, iako je riječ o veoma osjetljivoj oblasti.
„U radu sa maloljetnicima/ama angažuju se isključivo policijski službenici/e koji su visoko obrazovani i posjeduju posebne vještine, s obzirom na specifičnosti psihosocijalnog razvoja mladih i zakonske okvire koji se na njih odnose“, kazao je Stijović.
Ukazao je i da stopa kriminaliteta među maloljetnicima/ama nije značajno porasla, ali da je medijski sve više propraćena, što, kako je pojasnio, u javnosti stvara utisak da je situacija alarmantnija nego ranije.
„Javnost danas pokazuje veće interesovanje za devijantna ponašanja mladih, pa se stiče utisak da je kriminalitet u porastu. Međutim, statistički podaci pokazuju da je situacija kad je u pitanju stopa kriminaliteta na gotovo jednakom nivou“, naveo je Stijović.
On je upozorio da su oblici maloljetničkog nasilja postali agresivniji, kao i da se ono najčešće ispoljava u grupama.
„Kada je riječ o vrstama krivičnih djela koja maloljetnici najčešće čine, na prvom mjestu su djela imovinskog kriminaliteta: krađe, razbojništva i sitne krađe. Na drugom mjestu je zloupotreba droga, a na trećem nasilničko ponašanje“, precizirao je Stijović.
Ocijenio je da porodica mora biti prva linija zaštite, a zatim škola, institucije i društvo.
„Škola nije samo obrazovna, već i vaspitna ustanova, jer dijete, poslije porodice, najviše vremena provodi upravo tamo“, naglasio je Stijović.
Ocijenio je da je neophodno ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, koji zbog preopterećenosti „ne mogu na adekvatan način da odgovore“ potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni onih koji su u riziku da to postanu.
Samostalna savjetnica u Direktoratu za krivično i građansko zakonodavstvo, Ministarstva pravde, Amina Musović, naglasila je da prevencija negativnih pojava u ponašanju mladih počinje mnogo prije nego što se pojavi prvi problem – u porodici, obrazovnom sistemu i zajednici, ali i kroz način na koji institucije reaguju na potrebe mladih i štite ih od rizika.
„Ministarstvo pravde je prepoznalo svoju ključnu ulogu u ovom procesu, kako kroz zakonodavni okvir, tako i kroz jačanje institucionalnih mehanizama zaštite i podrške mladima“, kazala je Musović.
Prema njenim riječima, Ministarstvo pravde kontinuirano radi na unaprjeđenju propisa koji se odnose na zaštitu djece i mladih.
Navela je da su Krivični zakonik Crne Gore, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i Porodični zakon više puta mijenjani i dopunjavani, kako bi bili usklađeni sa međunarodnim standardima i principima najboljeg interesa djeteta.
„U okviru posljednjih izmjena Krivičnog zakonika, koji se trenutno nalazi pred Evropskom komisijom, uvedena je nova mjera – obavezan psihosocijalni tretman za učinioce/teljke krivičnih djela sa elementima nasilja. Ova mjera ima preventivni karakter, jer se njenim sprovođenjem nastoji otkloniti uzrok nasilnog ponašanja i smanjiti rizik od njegovog ponavljanja“, pojasnila je Musović, dodajući da zakon na taj način kaznu posmatra ne samo kao odgovor na djelo, već i kao priliku za rehabilitaciju i reintegraciju pojedinca/ke u društvo.
Ona je posebno istakla i pitanje govora mržnje, navodeći da je Ministarstvo pravde iniciralo uvođenje novog krivičnog djela – teškog govora mržnje, koji podrazumijeva javno ispoljavanje mržnje sa ciljem izazivanja nasilja i diskriminacije.
„Sloboda izražavanja nikada ne smije biti izgovor za nasilje, netrpeljivost i diskriminaciju“, poručila je Musović.
Musović je naglasila da su ovi zakonski koraci dio šire vizije stvaranja pravnog sistema koji ne reaguje tek kada do problema dođe, već ih predviđa i sprečava u najranijim fazama.
Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, Darko Stojanović, ukazao je da se današnje društvo suočava sa brojnim izazovima – od socioekonomskih pritisaka i digitalnih rizika, do porasta nasilja u zajednici i na internetu.
 „Mladi nisu samo pasivni posmatrači tih promjena, već često i oni koji su direktno pogođeni, a ponekad, nažalost, i uvučeni u krug devijantnog ponašanja. Zato je odgovornost svih nas: institucija, porodice, škole i lokalnih zajednica da mladima obezbijedimo prostor sigurnosti, povjerenja i podrške“, poručio je Stojanović.
Prema njegovim riječima, otpornost mladih ne podrazumijeva samo sposobnost da se odoli negativnim uticajima, već i razvoj kritičkog mišljenja, samopoštovanja i osjećaja odgovornosti prema sebi i drugima.
„Ministarstvo sporta i mladih ovu temu vidi kao jedan od prioriteta u svom radu. Naš cilj je da, u saradnji sa obrazovnim institucijama, naučnoistraživačkom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pokrenemo istraživanja koja će pomoći da bolje razumijemo potrebe mladih i kreiramo ciljane programe prevencije“, naveo je Stojanović.
Posebno je istakao moć sporta, omladinskih servisa, volonterizma i aktivnog građanstva u razvoju pozitivnih vrijednosti kod mladih.
„Kroz takve programe mladi uče vrijednosti timskog duha, poštovanja pravila i konstruktivnog rješavanja sukoba, što su vještine koje direktno jačaju otpornost prema kriminalnim aktivnostima“, rekao je Stojanović.
Programska direktorica u Juventasu, Marija Ružić Stajović, kazala je da je cilj regionalnog projekta koji se sprovodi u okviru granta SMART Balkans, a koji Juventas realizuje u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava iz Srbije i organizacijom Arsis iz Albanije doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i izgradnja nove društveno-ekonomske paradigme kroz jačanje otpornosti mladih i pružanje sistemskih rješenja i podrške.
„U početnoj fazi sprovedena su tri desk istraživanja u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, kako bi se bolje razumjeli nivoi uključenosti mladih u kriminalne aktivnosti i faktori rizika. Na kraju projekta realizovano je i kvantitativno istraživanje među oko 9.000 srednjoškolaca i srednjoškolki iz tri države, čiji će rezultati pomoći u daljem kreiranju politika i programa prevencije“, navela je Ružić Stajović.
Ukazala je da je jedan od ključnih rezultata projekta izrada Programskog plana za prevenciju kriminalizacije mladih, inspirisanog uspješnim njemačkim modelom, koji, kako je pojasnila, ima za cilj pružanje sveobuhvatne podrške i rehabilitacije mladima koji su u sukobu sa zakonom ili su u riziku da to postanu, sa fokusom na njihovu reintegraciju u društvo i smanjenje vjerovatnoće ponovnog prestupa.
„U cilju jačanja kapaciteta stručnjaka koji rade sa mladima, organizovana su tri nacionalna treninga za više od 60 policijskih službenika/ca iz Crne Gore, Srbije i Albanije, kao i regionalni treninzi za preko 20 novinara/ki i više od 30 omladinskih radnika/ca iz civilnog sektora“, rekla je Ružić Stajović. 
Sredinom godine, kako je dodala, organizovano je i takmičenje za mlade u kreiranju alata i metoda za prevazilaženje jaza između policije i mladih, uz pokretanje regionalne Instagram stranice “Resilient Youth” i sprovođenje prateće kampanje.
„U Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji postoje brojni izazovi u radu sa mladima u nevolji, koji neminovno utiču na preveniranje uključivanja mladih u kriminalne aktivnosti, ali i pružanje sistemske podrške mladima koji su u sukobu sa zakonom. Smatramo da smo ovim 18-mjesečnim projektom samo dotakli jednu veoma važnu temu kojom se svi trebamo zajednički podrobnije baviti i sačuvati svaku mladu osobu u najvećoj mogućoj mjeri“, zaključila je Ružić Stajović.
Održana konferencija je dio regionalnog projekta SMART Balkans - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM) iz Sjeverne Makedonije i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Albanije, dok ga finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Potrebno obezbijediti prostor sigurnosti, povjerenja i podrške za sve mlade kako bi ojačali njihovu otpornost prema kriminalnim aktivnostima

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;Non pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednica Evropske komisiije Ursula fon der Lajen impresionirana je ambicijom, odlučnošću, hrabrošću i napretkom koji je Crna Gora postigla u evropskoj integraciji u protekle dvije godine. Zalaganje svih i fokus na reforme vode nas ka ostvarenju cilja – da 2028. pristupimo Uniji, napisao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks.
Spajić je objavio i video snimak srdačnog susreta sa predsjednicom EK.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1977780547196793096&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fpolitika%2F384509-video-spajic-sa-fon-der-lajen-impresionirana-je-ambicijom-odlucnoscu-hrabroscu-i-napretkom-crne-gore&amp;sessionId=0fd6bbbe834f7cef604f257dfcb8275fd8529885&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1977780547196793096" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 625px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije je u Crnu Goru doputovala iz Albanije, gdje je počela posjetu zemljama Zapadnog Balkana.
Ranije danas se srela sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Ona će sjutra sa Spajićem, na Luštici, u Tivtu otvoriti investicionu konferenciju.
Fon der Lajen je ovo druga posjeta Crnoj Gori za manje od godinu, do koje dolazi uoči predstavljanja godišnjeg Izvještaja EK o napretku Crne Gore za 2025.&nbsp;

(VIDEO) Spajić sa Fon der Lajen: Impresionirana je ambicijom, odlučnošću, hrabrošću i napretkom Crne Gore

Podgorički trg sinoć je bio prepun dobre energije i pjesme zahvaljujući Montevox horu, koji je svojim nastupom u okviru Podgoričkog korza osvojio publiku i uljepšao festivalsko veče. Uz prepoznatljiv pop zvuk i pozitivnu atmosferu, Montevox je još jednom pokazao da muzika spaja – a publika je pjevala zajedno sa njima.
Nakon uspješnog nastupa, hor poziva sve ljubitelje muzike da postanu dio njihovog zvuka.
📢 AUDICIJA za nove članove održaće se u srijedu, 15. oktobra u 20h, na adresi bulevar Save Kovačevića 15, zgrada Baston.
''Montevox nije samo hor – to je zajednica u kojoj glas postaje emocija, a svaka pjesma priča koja se pamti. Ako voliš muziku koja pokreće, dođi da zajedno stvaramo zvuk koji spaja i osvaja''.
Montevox – više od muzike, više od hora.

Montevox unio ritam i emociju na Podgorički trg – u srijedu audicija za nove članove

Advokat vlasnika kompanije „Master inžinjering“ Vladana Ivanovića, Zoran Piperović, kazao je za Portal ETV da je šokiran novim navodima iz naredbe za sprovođenje istrage protiv njegovog branjenika, koji, kako tvrdi, nijesu potkrijepljeni dokazima.
- Moj branjenik je iznio odbranu na okolnosti koje su važne za odluku o tome da li će mu biti određen pritvor ili ne, ali ima nešto što je važnije od toga, i ja sam šokiran: sada imamo novu tvrdnju u naredbi za sprovođenje istrage, a to je da je Vlado Ivanović prikrivao svoju imovinu koju je pribavio krivičnim djelom. Dakle, sve što ima i sve ono čime se bavio tokom godina, navodno je stekao baveći se kriminalom. Naravno, ne kaže se kojim kriminalom, koju imovinu, kako znaju da se bavio kriminalom – ništa, samo gola tvrdnja - rekao je Piperović.
On je dodao da je posebno sporna tvrdnja da je njegov klijent primao novac u gotovini.
- Rekao sam sudiji – ako nađete djelić, jednu riječ, jedno slovo da u spisima postoji da je uzeo keš od bračnog para koji kupuju imovinu, od nekog trećeg lica, bilo što – odredite mu pritvor i neka tamo bude do kraja života - istakao je advokat.
Piperović je izrazio uvjerenje da će sudija Višeg suda, Goran Šćepanović, ipak odrediti pritvor njegovom branjeniku.
- Mislim da će mu sudija Šćepanović ipak odrediti pritvor, te da što god pisali – to će biti dovoljno za takvu odluku, uprkos nedostatku dokaza. Iako ne postoji ništa, to tvrdim i mogu da vam pokažem da pogledate javno što piše i postoji li za to što se navodi bilo kakva pozadina, u smislu da postoji činjenica, fakat, kojim bi se potkrijepili ti navodi koji bi uticali na naredbu za sprovođenje istrage. Dakle, ja sam šokiran - rekao je Piperović.
Advokat je potom dodao da ovakav pristup „otvara mogućnost da bilo ko bude uhapšen“.
- Ako mora da bude uhapšen, i ako moraju da budu neki ljudi uhapšeni, dajte da damo spisak ko su ti ljudi i da moraju biti uhapšeni bez obzira na činjenice. Ovako možete i mene da uhapsite – samo se nešto navede, a ne mora da se zna zašto se navodi. Ko god smeta, ajde... Ovo nije dobro, ovo nije dobar put! Ja radim dugo ovaj posao – iznositi ovakve tvrdnje, a ne potkrijepiti ih bilo čim, i tražiti pritvor – to ne može. Ne postoji država u koju to može - &nbsp;poručio je Piperović.
On je upozorio da je „posebno opasno što sve prolazi“, izražavajući bojazan da bi i ovaj slučaj mogao proći na isti način.
- Ako ovo prođe, javno ću objaviti njihove tvrdnje pa neka i laička javnost sudi kako se ovdje dobijaju pritvori i kako ovdje može bilo koji advokat bilo što da pomogne. Zašto se sve ovo radi, kome se obećava – saznaćemo jednog dana - &nbsp;kazao je Piperović.
Dodao je i da mu je u sudnici uručen odgovor na žalbu, „na način koji nije primjeren“, te ponovo izrazio sumnju u način donošenja odluka.
Odluka o pritvoru za Vladana Ivanovića, vlasnika kompanije „Master inžinjering“, očekuje se u narednih sat ili dva.

Piperović: Šokiran sam novim tvrdnjama – ovako mogu da uhapse bilo koga

Nakon što je sudija Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odredio pritvor do 30 dana vlasniku kompanije „Master inžinjering“ Vladanu Ivanoviću, njegov advokat Zoran Piperović kazao je za Portal ETV da smatra odluku neosnovanom i upozorio da je riječ o „opasnom presedanu po društvo“.
- Dakle, određen mu je pritvor zbog uticaja na svjedoke. Svjedoci su radnici jedne firme koja je opremala stanove koje je naručila Tamara Zvicer. Ivanović je kazao da je on nju uputio baš na tu firmu i da je preko svog računa platio sve te radove. SPO je prošle godine pregledao sve te račune i sve je bilo u redu, a sada se određuje pritvorski osnov da ne bi uticao na svjedoke, za koje sam kaže: ‘Ja sam tu firmu preporučio i ja sam platio’“ - &nbsp;rekao je Piperović.
On je ironično dodao:
- Ne razumijem kako sada može da utiče na njih, valjda da kaže: ‘Ja sam rekao da sam vas preporučio i da sam vam platio, a vi treba sada da kažete da vas nijesam preporučio i da vam nijesam platio’.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpiperovic-sokiran-sam-novim-tvrdnjama-ovako-mogu-da-uhapse-bilo-koga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Piperović je ocijenio da je odluka „opasna po društvo“ i najavio žalbu.
- Tužioci su pitali Ivanovića zašto je platio opremanje i on je objasnio da se dešavalo da stranka odustane od kupovine stana. Onda ima stan u vlasništvu koji je opremio čovjek koji ga ne koristi, pa mora da skida sve to. On je ugradio čak i sve klime i te stanove sada rentira kao vlasnik firme ‘Master inžinjering’. Ali sud to cijeni kao da je on uzeo keš - kazao je advokat.
Prema njegovim riječima, ovakva praksa može dovesti do zloupotreba.
- Da vam objasnim banalno: tužilac tvrdi da je Pero ubio Đura. Kako ga je ubio, to ne zna, ali kaže – ti dokaži da ga nijesi ubio. I to je to. Tako je i u ovom slučaju. Sudija Šćepanović je prihvatio da je on uzeo keš i rekao sam vam da će prihvatiti, a znam i zašto. I znam zašto je on stalno dežurni sudija, to niko neće da kaže sem mene. Možda budem sljedeći kandidat, ali neko mora da kaže. Evo, ja sam taj. Neko mora da kaže jer ovo je mnogo opasno po samo društvo - upozorio je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-odreden-pritvor-do-30-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Advokat je ponovio da podržava borbu protiv kriminala, ali da ovaj slučaj, prema njegovim riječima, „nema veze sa tim“.
- Borba protiv kriminala – da, ali ovo nije borba protiv kriminala. Ovo je dio šire agende koju naslućujem i znam gdje vodi. Čim su bili u stanju da spoje Radoja Zvicera i Vlada Ivanovića, meni je sve jasno što će da se desi u narednom periodu. Ali u redu, ovako svako može biti uhapšen - poručio je Piperović.
On je istakao da je tražio bilo kakav dokaz da je Ivanović uzeo novac, ali da, kako kaže, „nijedan nije dobio“.
- Od svjedoka koji treba da budu saslušani Ivanović ne poznaje nikog osim vlasnika firme. To su radnici te firme, ne znam zbog čega, ali tvrdim da ne postoji država u kojoj može da prođe ovo sa ovakvim optužbama - &nbsp;kazao je Piperović.
Pročitao je i dio naredbe na osnovu koje je donijeta odluka o pritvoru:
- Pri čemu je potvrđena cijena plaćena predajom gotovog novca. Vlado kaže: ‘Nikad u životu, za 30 godina, keš primio nijesam. Sve ide preko računa. Sto puta je kontrolisana njegova firma, za ovaj događaj su prošle godine vršili kontrolu i rekli da je sve u redu. Pušteno je da se stanovi ponovo rentiraju - prenio je Piperović.
On je ukazao i na još jednu stavku u naredbi.
- Navodi se da je lažno prikazao činjenicu o vlasništvu imovine za koju zna da je pribavljena kriminalnom djelatnošću. Znači, Vlado se bavio kriminalom i stekao imovinu za 30 godina. Pitao sam ih – kojim kriminalom? Da li je prodavao drogu, ubijao, krao, koja imovina? Što bi to radio? Firma mu je pod kontrolom, najčistija u Crnoj Gori, uredno plaća PDV, sve. Tražio sam sudiji najmanji dokaz, indiciju, poludokaz, bilo što... I sudiji je to OK. E pa vidite koliko je to OK - zaključio je Piperović.

Piperović nakon odluke o pritvoru: Ovo je opasno po društvo

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Na nedavnome skupu predstavnika crnogorske agresije na Dubrovnik, u Morinju, visokopozicionirani član SPC u Crnoj Gori razotkrio je da ta parapolitička organizacija upravlja najvišim državnim organima u Crnoj Gori. Rizikujući sopstvenu inkriminaciju, jer citiranje članova te organizacije - kako smo svjedočili u prethodnome periodu - inkriminišuće je u tolkovanju našega tužilaštva, citiraćemo popa Backovića: "Poručujem svima onima kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. I da nijesu oni tamo zbog EU, nego zbog vas i nas. Nas moraju da slušaju, jer smo im mi posao dali. Njih prozivam". Bezbroj puta dosad u javnosti je isticana više no očigledna činjenica da državom Crnom Gorom upravljaju marionete crkve i države Srbije. Međutim, ovo je prvo javno priznanje jednoga visoko pozicioniranoga člana te crkovne organizacije da je ona poslodavac ljudima koji pokrivaju položaje u najvišim crnogorskim državnim organima: Vladi, Skupštini i Predśedništvu. Budući da jutros nije osvanula vijest da je SDT u saradnji sa SPO ranom zorom s lisicama na rukama privela popa Backovića i članove njegove grupe koji, kako on reče, śede u Vladi, Skupštini i Predśedništvu, pitamo GST i SDT kad će sprovesti tu akciju? Stiču li se nakon priznanja popa Backovića elementi sumnje da je SPC zapravo OKG u Crnoj Gori?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> </figure>  &nbsp;

Tag: ljetnja-sezona