Poreska uprava Crne Gore, putem Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora, tokom ljetnje turističke sezone intenzivira kontrole poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, s posebnim fokusom na oblast turizma i ugostiteljstva.
U prethodnoj sedmici, inspektori su sproveli 61 kontrolu kod izdavalaca smještaja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 34 poreska obveznika. Po tom osnovu izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 67.000 eura.
Poreska uprava najavljuje nastavak pojačanih aktivnosti i u narednom periodu, uz apel izdavaocima smještaja da registruju svoju djelatnost i usklade poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Za poreske obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere – od izricanja prekršajnih naloga, do privremene zabrane obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
Od 1. maja do 20. jula 2025. godine, izvršeno je ukupno 1.715 kontrola regularnosti poslovanja, a nepravilnosti su utvrđene kod 307 poreskih obveznika. U tom periodu izdato je 414 prekršajnih naloga, uz ukupno izrečene novčane kazne od 1.265.800 eura.
Zaduženje po osnovu kazni iznosi 610.503 eura, od čega je do sada naplaćeno 372.618 eura, odnosno 61%. Naplata se odnosi na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili kaznu u zakonskom roku od osam dana, uz zakonsko umanjenje od jedne trećine.
Privremena zabrana obavljanja djelatnosti izrečena je kod 11 poreskih obveznika.
Poreska uprava poziva građane da svojim prijavama nepravilnosti doprinesu suzbijanju sive ekonomije i stvaranju fer tržišnog ambijenta, putem besplatne telefonske linije Kol centra – 19707, kao i platforme „Budi odgovoran“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poreska uprava pojačala kontrole izdavanja smještaja tokom ljetnje sezone

Zbog velikog broja sezonskih radnika koji su prošlog ljeta zatečeni bez zaključenog ugovora o radu, njih čak 700, inspektori rada ove godine najavljuju pojačane kontrole.
Glavni inspektor rada Srđan Simović kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti da će inspektori ove sezone posebnu pažnju usmjeriti na početak jula, kada su prethodnih godina bilježene najozbiljnije nepravilnosti.
- Radi se o neprijavljenim radnicima, gdje poslodavci nisu zaključili ugovore niti su ih prijavili na obavezno socijalno osiguranje. U tom dijelu smo najstroži – uvijek reagujemo i sankcionišemo - ističe Simović.
On je podsjetio da sezonski radnici, bez obzira na vremenski ograničen angažman, imaju ista prava kao i svi ostali zaposleni.
- Zakon jasno propisuje da zaposleni mora imati najmanje 36 uzastopnih sati sedmičnog odmora. U praksi, to znači da čak i tokom turističke sezone, kada je pritisak na ugostitelje i trgovce ogroman, radnici ne smiju raditi svakodnevno bez odmora - kaže Simović.
Poseban akcenat inspekcije stavljen je i na zaštitu maloljetnih radnika. Simović upozorava da su lani, zbog nepravilnosti u radu sa maloljetnicima, poslodavci kažnjeni sa ukupno 130.000 eura.
- Maloljetnici ne smiju raditi noću, moraju imati najmanje dva uzastopna slobodna dana, od kojih jedan mora biti nedjelja. Uz to, za njihov angažman potrebna je saglasnost roditelja i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. Radi se o osjetljivoj kategoriji i zato je važno da ih posebno zaštitimo - dodaje on.
Simović ističe da sezona ne može biti opravdanje za kontinuirani prekovremeni rad.
- Poslodavci znaju da ih očekuje povećan promet i samim tim bi morali planirati angažman dovoljnog broja radnika. Nažalost, zbog hroničnog nedostatka radne snage, često imamo situaciju da postojeći radnici rade duže, bez odgovarajuće naknade ili odmora - kaže on.
On dodaje i da inspektori nisu rijetko izloženi pritiscima, verbalnim uvredama pa čak i prijetnjama.
- Samo juče smo imali ozbiljan incident u Budvi, gdje je jedna inspektorka dobila prijetnje smrću. Na sreću, policija je brzo reagovala. Ovo je težak posao i vrlo često smo u direktnom kontaktu s nezadovoljnim poslodavcima koji sve sistemske probleme iskaljuju upravo na inspektorima - kaže Simović.

1250x600

1084x550

Prošlog ljeta zatečeno 700 neprijavljenih sezonskih radnika, inspekcija najavljuje pojačane kontrole

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) efikasno sprovodi akcije traganja i spašavanja na moru, u skladu sa Nacionalnim planom, a tokom predstojeće ljetnje sezone dodatno će podići stepen pripravnosti - saopštio je pomoćnik direktora UPSUL-a, Žarko Lukšić.
On ističe da na moru, kao i na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, postoje takozvane kritične lokacije.
- To su prije svega Ada Bojana i Velika plaža. Zbog čestih promjena vremenskih prilika, problematična zna da bude i barska opština. Takođe, izazovna je i oblast Luštice – otvoreno more od Plave špilje do uvale Trašte, gdje postoji više nepristupačnih i potencijalno opasnih tačaka. Upravo na tim mjestima naši građani i turisti često odlaze neoprezno, ne prateći vremenske prognoze. Naravno, tu je i Bokokotorski zaliv, koji je standardno operativno područje kada je riječ o akcijama traganja i spašavanja - ističe Lukšić.
Akcije traganja i spašavanja UPSUL sprovodi u saradnji sa Graničnom policijom, Lučkom kapetanijom i drugim nadležnim službama.
Kada je riječ o Skadarskom jezeru, kritične tačke se nalaze na plovnom putu, gdje posljednjih godina raste broj prijava zbog nepropisnog kretanja plovila.
- Sve takve informacije, zajedno sa prikupljenim dokazima, prosljeđujemo nadležnim inspekcijama sigurnosti plovila, kao i Lučkim kapetanijama u Baru i Kotoru, s kojima blisko sarađujemo - navodi Lukšić.
UPSUL sprovodi pojačan nadzor nad pomorskim saobraćajem od aprila do novembra, usljed povećanog inteziteta saobraćaja i priliva turista.
- Nadzor vršimo od samog ulaska broda u teritorijalne vode pa sve do pristajanja u luci. Takođe, pokrivamo Skadarsko jezero i održavamo komunikaciju sa plovilima. Sistem za kontrolu pomorskog saobraćaja je u potpunosti digitalizovan. Krajem prošle godine, uspjeli smo u potpunosti da pokrijemo Bokokotorski zaliv i Skadarsko jezero, čime smo značajno unaprijedili kontrolu i efikasnost reagovanja u kriznim situacijama - kaže Lukšić.
Luka Bar je, uz pomoć CCTV i meteo senzora, dodatno obezbijeđena, čime je povećana sigurnost plovidbe. Cijeli Bokokotorski zaliv pokriven je radarima, AIS baznim stanicama i ostalim senzorima, zbog izazova koje nosi dolazak velikog broja plovila i kruzera.
- Uprava kontinuirano ulaže u kadar i opremu kako bi odgovorila na sve potencijalne rizike. Tokom ljeta angažujemo dodatno ljudstvo. Ove godine, jedan spasilački skuter biće stacionirano u Ulcinju, na Velikoj plaži, za potrebe hitnih intervencija. U Bokokotorskom zalivu imamo više potpisanih ugovora za podršku i pomoć, a sve aktivnosti se sprovode u saradnji sa ostalim službama koje su dio Nacionalnog plana traganja i spašavanja na moru, kao i Nacionalnog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata - zaključuje Lukšić.

UPSUL pojačava nadzor i pripravnost pred ljetnju sezonu

Poreski inspekstori su za prva četiri mjeseca ove godine izvršili 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 92. Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se, kako su saopštili, odnosi na neizdavanje fiskalnih računa.
- Izvršen je inspekcijski nadzor kod 45 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 21, 104 frizerska salona od kojih je kod 17 utvrđeno neregularno poslovanje i 19 auto servisa od kojih je utvrđena nepravilnost kod njih pet - kazali su u Poreskoj upravi.
Po tom osnovu je, kažu, uručeno 78 prekršajnih naloga i izrečeno 494.800 eura novčanih kazni.
- Od 1. januara do 30. aprila kod 24 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od čega su četiri frizerska salona i osam samouslužnih perionica - istakli su u Poreskoj upravi.
Oni su pozvali sve obveznike da usklade svoje poslovanje sa važećim zakonskim propisima kako bi izbjegli zakonom predviđene mjere, uključujući novčane kazne, zabrane rada i druge sankcije.
- Takođe, pozivaju se svi građani da prijave uočene nepravilnosti putem poziva na broj kol centra 19707 i platforme Budi odgovoran - dodali su oni.
Poručili su da će Poreska uprava u narednom periodu sprovoditi pojačane kontrole i inspekcijski nadzor kod poreskih obveznika širom Crne Gore.
- Ove aktivnosti predstavljaju dio kontinuiranih napora usmjerenih na obezbjeđivanje zakonitog rada, suzbijanja sive ekonomije i podizanja nivoa poreske dicipline pred početak ljetnje turističke sezone - naveli su oni.
Poseban fokus biće, navode oni, stavljen na izdavaoce privatnog smještaja, ugostiteljske objekte, plažne barove i druge uslužne djelatnosti sa povećanim prometom tokom ljetnje turističke sezone u cilju kontrole izdavanja fiskalnih računa, prijave prometa i radnika.&nbsp;
- Prioritet će imati sektori i subjekti identifikovani kao visokorizični po osnovu prethodnih analiza i dojava građana. U sklopu redovnih inspekcijskih kontrola planom su obuhvaćene djelatnosti kao što su građevinarstvo, kozmetički i frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti - zaključili su u Poreskoj upravi.

Poreska uprava: Izdato 494.800 eura kazni uoči ljetnje turističke sezone

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković, danas je izjavio da se neće izviniti građanima Srbije zbog skandiranja navijača BIH na sinoćnoj košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH u Sarajevu.&nbsp;
Konaković je smatra da je "skandiranje opravdano, navodeći da Srbija može očekivati drugačiji odnos tek kada prestane da štiti i kada isporuči BiH optužene za ratne zločine" i kada "počne da poštuje presude međunarodnih sudova".
On je Srbiju optužio za "provokacije i nasrtaje na integritet i suverenitet BiH" i rekao da "sve dok Srbija ne prestane s tim, ne može se očekivati od ljudi koji dođu na utakmicu da im aplaudiraju", prenose agencije.
Navijači košarkaške reprezentacije BiH su zviždali tokom intoniranja himne Srbije uz skandiranje "Niko te nikada mrzeti neće k’o što te mrzim ja, Srbija, Srbija, k**** balkanska!".
Tokom utakmice sa tribina su se čule i uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Konaković: Neću se izviniti Srbima zbog skandiranja navijača BiH

Da su u PES-u u potpunosti zadovoljni &nbsp;liderskom palicom Andrije Mandića i da se u društvu sa proruskim proksijima i pionima Aleksandra Vučića osjećaju sasvim ugodno, jer je to njihovo prirodno okuženje u kojem su u potpunosti „svoji na svome“, govorimo od kada je taj demagoško-populistički pokret nastao, kazao je Vatrosalv Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
Belan ističe da smo dobili još jednu nespornu potvrdu, a kroz usta potpredsjednika Vlade i člana Predsjedništva PES, Filipa Ivanovića, koji je izrazio očekivanje da Vlada Crne Gore nakon 2027. godine neće biti bitno drugačija nego ova nesrećna današnja.
- Ivanović dakle žarko želi da i dalje crnogorsku Vladu kontrolišu Andrija Mandić, Milan Knežević, Vladislav Dajković, da nastavi tijesnu saradnju sa Darijom Vranešom, Markom Kovačevićem i ostalim ljubiteljima šubara sa kokardama i promoterima fašističkih ideologija- kazao je Belan.
Mišljenje Belana je da pod „bitno drugačija“ sasvim &nbsp;izvjesno znači da &nbsp;Ivanović oslikava nadu da PES-u neće biti potrebne partije manje brojnih naroda, kako bi ta Vlada mogla do kraja imati karakter trojanskog konja Kremlja i „srpskog sveta“.&nbsp;
PES ima pravo naravno da obitava u društvu u kojem mu je najljepše i da sam odabere čije strateške politike će slijediti.
- Na nama je da ove vlažne snove PES-a koje je prezentovao Filip Ivanović rastjeramo i da se nakon izbora, bili oni 2027. ili prije, PES u sopstvenom mamurluku i glavobolji probudi u realnosti istinske proevropske, građanske, demokratske, progresivne i antifašističke Crne Gore. Tu „noćnu moru“ ćemo i prirediti PES-u i Filipu Ivanoviću- poručio je Ivanović.

Belan: Ivanović žarko želi da i dalje crnogorsku Vladu kontrolišu Mandić, Knežević i Dajković

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je 1. decembra u Jelisejsku palatu u Parizu na razgovore sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom, započinjući još jednu sedmicu intenzivne diplomatije s ciljem okončanja gotovo četiri godine borbi u Ukrajini od ruske invazije.
Posjeta, čiji je cilj pronaći "uslove za pravedan i trajan mir", dolazi nakon razgovora američke i ukrajinske delegacije na Floridi koje su obje strane ocijenile produktivnim, bez pružanja daljnjih detalja.
<h2>'Ključna sedmica' za mirovne napore</h2>
Ideja o okončanju rata davanjem nekih ustupaka Rusiji neće uspjeti. Naprotiv, to bi samo ohrabrilo Rusiju da nastavi svoju ekspanziju u raznim smjerovima, rekao je savjetnik u uredu ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak 1. decembra za Current Time program Radija Slobodna Evropa (RSE).
- Mislim da će na stolu biti neka manje-više jasna kompromisna verzija mirovne inicijative (američkog predsjednika Donalda) Trampa- dodao je, misleći na plan koji je Bijela kuća predložila sredinom novembra, a koji je doveo do trenutnog naleta diplomatije.
Šefica za vanjsku politiku Evropske unije Kaja Kalas izjavila je 1. decembra da bi "ovo mogla biti ključna sedmica" za mirovne napore.
Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof, član američkog tima na Floridi, razgovaraće s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 2. decembra, prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova. To će biti Vitkofov šesti sastanak s Putinom od januara.
Početni američki prijedlog od 28 tačaka uznemirio je ukrajinske zvaničnike - i navodno razljutio Zelenskog - koji je potom 23. novembra u Ženevi razgovarao s američkim državnim sekretarom Marko Rubiom i drugim američkim zvaničnicima.
Razgovori su rezultirali planom od 19 tačaka koji ostavlja nekoliko važnih pitanja na stolu, uključujući sudbinu dijela ukrajinske regije Donbas, težnje Ukrajine za NATO i potencijalno ograničenje veličine kijevskih oružanih snaga. Sedmicu kasnije uslijedili su razgovori na Floridi.
<h2>Rusko 'zadovoljstvo' zbog skandala u Ukrajini</h2>
Za Ukrajinu, dodatnu komplikaciju predstavljala je kontroverza oko šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Andrija Jermaka, koji je bio ključna figura u pregovorima.
Jermak - kojeg istražitelji nisu optužili i koji je rekao da nije učinio ništa loše - podnio je ostavku 28. novembra usred tekuće istrage o korupciji. Predvodio je ukrajinsku delegaciju u Ženevi, ali više nije bio dio tima na Floridi.
Podoljak, koji je bio Jermakov savjetnik, rekao je za Current Time da Rusija profitira od skandala o korupciji.
- Oni uvijek ulažu u izazivanje unutrašnjeg sukoba u Ukrajini, naduvavajući ga koliko god je to moguće. Razumiju kako to učiniti, imaju mnogo informacionih platformi, društvenih mreža koje koriste za to. I, naravno, sada sa zadovoljstvom prate ovaj unutrašnji sukob- rekao je.
Tramp je 30. novembra upozorio da skandal nije bio od koristi mirovnom procesu, dodajući da "Ukrajina ima neke teške male probleme".
Čak i dok se diplomatija pojačava, ubistva bjesne.
Ukrajinske vlasti su 1. decembra izvijestile da su tri osobe ubijene, a osam povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na Dnjepar.
U međuvremenu, portparol Kremlja Peskov se žalio na ukrajinske napade dronovima na rusku naftnu infrastrukturu.
Rekao je da je napad tokom vikenda na infrastrukturu Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) "skandalozan s obzirom na njegov međunarodni značaj i uključenost međunarodnih partnera", uključujući američkog naftnog giganta Chevron.
Kazahstan, partner u projektu, uložio je službeni protest ukrajinskoj vladi zbog napada, za koji je rekao da je "treći čin agresije na isključivo civilni objekat".
Kijev je u prošlosti tvrdio da je ciljao naftnu industriju kako bi uskratio prihode koji finansiraju ruske ratne napore.
Sa svoje strane, Moskva je negirala ciljanje civilnih ciljeva u Ukrajini, uprkos ogromnim dokazima o napadima na škole, bolnice, stambene objekte i druge objekte od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.

Zelenski u Parizu a Vitkof u Moskvi, u 'ključnoj sedmici' za pregovore o Ukrajini

Kapiten Bokserskog kluba Bijelo Polje Mirko Šarčević proglašen je za najboljeg stranog boksera tradicionalnog memorijalnog turnira Čelična pesnica Dragiša Stanković - Čelik u Nišu.
On je u konkurenciji seniora, u kategoriji do 80 kilograma, pobijedio domaćeg boksera Miloša &nbsp;Jankovića.
- Šarčević je oduševio sve prisutne u dvorani, demonstrirajući svu ljepotu boksa. Vec u drugoj rundi, poslije dva nokdauna, primorao je ringovnog sudiju da prekine meč. Zaslužio je priznanje za najboljeg stranog boksera- saopšteno je iz bjelopoljskog kluba.
Junior Milutin Šćekić odradio je odličan meč u kategoriji do 54 kilograma protiv Kristijana Stoiljkovića, ali su sudije, na iznenađenje svih prisutnih u dvorani, za pobjednika proglasila borca iz &nbsp;iz Pirota.
Težak zadatak imao je i Omar Bahović u kategoriji do 60 kilograma protiv mnogo iskusnijeg reprezentativca Srbije Ognjena Bidžića iz Surdulice.
- U veoma izjednačenoj i žestokoj borbi, Bahović je &nbsp;pokazao da može da parira mnogo iskusnijim bokserima. Za većinu prisutnih u dvorani to je, osim borbenosti, bio i najbolji meč večeri. Da je i Bahović pobijedio ne bi bilo nepravedno- stoji u saopštenju.
Navodi se da bjelopoljske boksere do kraja godine očekuje peto kolo lige Open Balkan u Zrenjaninu, kao i pojedinačno prvenstvo Crne Gore u Podgorici.

Niš: Šarčević najbolji strani bokser

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: ljetnja-sezona