U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” na Televiziji E dr Šućro Madžgalj sa Klinike za psihijatrijske bolesti “dr Laza Lazarević” govori o psihofarmakoterapiji i njenom odnosu spram psihoterapije, kao i o novoj aplikaciji koju su pokrenuli - AI alati iz psihoterapije.
U drugom dijelu, tema emisije je - Moderne ljubavi i izazovi - između slobode i nesigurnosti, u okviru koje ćemo govoriti o izborima u ljubavi i odnosima koji su otvoreniji i krhkiji nego ikad, o tome da li nas sloboda izbora jača ili nas čini nesigurnijima.
Naši sagovornici biće Minja Marđonović književnica, Danilo Kalezić pr Porto Montenegro i Milica Krivokapić psihološkinja, koji će pokušati otvoriti složenu priču o povjerenju, očekivanjima, granicama i ranjivostima u savremenim vezama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljetnje veče na TV E: AI alati iz psihoterapije, moderne ljubavi i izazovi...

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa o profesionlanom životu sportista, izazovima, uspjesima i padovima, samoći, bliskosti među ljudima…
Naši gosti su džudisti Srđan Mrvaljević, Andrija Martinović i Petar Goranović.
U fokusu i tema - Sami, a umreženi - što znači bliskost danas?&nbsp;
O tome ćemo sa Milicom Pušonjić psihološkinjom, Tanjom Bokan odbojkašicom i Bobanom Stanićem aikido majstorom. Gledajte nas od 21 do 23 sata, na Televiziji E.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ljetnje veče na TV E: Profesionalni život sportista, što danas znači bliskost...

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E dramaturškinja Teodora Kipa otkriva kako nastaju predstave koje žive zajedno s publikom. Književnik Nikola Nikolić nas između redova i korica vodi u svijet rečenica što otvaraju nove poglede na stvarnost.
Glas koji briše granice: Božo Vrećo, interpretator sevdalinki, govori o umjetnosti koja ne poznaje podjele i pjesmi koja spaja, a Milena Lubarda, direktorica JU" Grad teatar", otkriva kako jedan događaj objedinjuje pozorište, književnost, slikarstvo i muziku u jedinstven ljetnji mozaik.
Uz zvuke “Četiri godišnja doba”, članica benda Nejra Bašić pjesmom će uljepšati još jednu ljetnju noć.

Ljetnje veče na TV E: Božo Vrećo nam govori o umjetnosti koja ne poznaje podjele, a Kipa otkriva kako nastaju predstave koje žive sa publikom

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E, od 21 do 23 sata, očekuju vas zanimljive priče i inspirativni gosti.&nbsp;
Petar Kasalica, vizuelni umjetnik, govoriće o svom radu, inspiraciji i izazovima sa kojim se susreće.
A, ljeto je vrijeme festivala, modnih događaja, zabava, a one najaktuelnije priče komentarisaće Jelena Ćetković, radijska novinarka i Srđan Lubarda iz Nacionalne modne komore Crne Gore.
Taško Ademović nam donosi ritmove ljeta i mnogo dobre muzike.

Ljetnje veče na TV E: Petar Kasalica o inspiraciji i izazovima, Jelena Ćetković i Srđan Lubarda komentarišu najaktuelnije priče

Večeras u Ljetnjem programu na Televiziji E Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom", govori o tome kako izgleda voditi najstariju pozorišnu kuću u Crnoj Gori u vremenu koje traži i tradiciju i inovaciju. Kroz autentičan glas stare Podgorice Edo Abdović govoriće o muzici, ali i o legendama po kojima je prepoznatljiv Glavni grad Crne Gore. &nbsp;
Umjetnost pravljenja nakita pomoću 3D štampača donosi Aleksandra Simoni iz inicijative Green Lining, koja otkriva i na koji način mladi ljudi mogu pomoći u očuvanju životne sredine.
Ljetnju noć pjesmom će uljepšati Nejra Bašić.

Ljetnje veče na TV E: Sa Lukom Radovićem o Zetskom domu, Edom Abdovićem o muzici i legendama po kojima je prepoznatljiva Podgorica...

Ekološki pokret Ozon podržava odluku Vlade da se sanacija crvenog mulja i deponija čvrstog opasnog otpada u krugu bivšeg Kombinara aluminijuma (KAP) proglasi javnim interesom, kazao je izvršni direktor te organizacije, Aleksandar Perović, ističući da su potrebne konkretne aktivnosti bez prolongiranja.
Prema riječima Perovića,usvajanjem Informacije o stanju na beznima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, sa Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta "Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori - remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na loakciji KAP-a“, &nbsp;učinjeni su konkretni pomaci na rješavanju višedecenijskog problema.
On je naveo da je problem prouzorvala neodgovorna vlast, kojoj su privatni interesi bili isped javnog. Perović je podsjetio da je rješavanje ekoloških katastrofa bilo predmet projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje (IWMPC)", koji je finansiran iz zajma Svjetske banke, ali da je realizacija bila spriječena sumnjivom privatizacijom.
Kako je dodao, to je, kao i u slučaju višedecenijske deponije otpada iz Željezare na lokaciji "Halda", bio eliminatorni faktor za mogućnost korišćenja sredstava Svjetske banke.
- I tada smo ukazivali na važnost proglašenja javnog interesa, kao jedinog realnog mehanizma, podržavali mještane čije je zdravlje ugroženo, sve sa ciljem skretanja pažnje donosioca odluka na postojeće opasnoti po životnu sredinu - istakao je Perović.
On je rekao da Ozon upravo zato podržava takav pristup Vlade, uz ukazivanje na potrebu kontinuieta konkretnih aktivnosti.
- Svako prolongiranje efikasnih i održivih terenskih radnji, donosi i uzročno-posledične efekte na kvalitet životne sredine i javno zdravlje - naveo je Perović.
On je kazao da se, uz takvu odluku, mora konkretno raditi i na utvrđivanju odgovornosti za štetu u životnoj sredini, shodno predmetnom Zakonu, što podrazumijeva efikasnu primjenu kaznene politike za vlasnike koji nijesu ispunili propisane mjere Ekološke inspekcije.
- Na kraju imajući u vidu trenutne trendove politizacije rješavanja ekoloških problema, upozoravamo na obavezu potpune transparentnosti u svim aktivnostima, kako bi se spriječila manipulacija javnosti od strane pojedinaca i interesnih grupa kojima je privatni interes iznad javnog - zaključio je Perović.

„Ozon“ podržao proglašenje sanacije bazena crvenog mulja javnim interesom

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E, donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.
Razgovaramo sa mladom pjesnikinjom koja dijeli iskustva sa međunarodnih festivala i otkriva šta za nju znači pisanje, stvaranje i susret sa publikom.
Predstavljamo i konkurs omladinske organizacije čiji je cilj da osnaži mlade ljude da preuzmu inicijativu, razviju ideje i aktivno učestvuju u zajednici.
U nastavku emisije, naš gost je novinar i publicista sa kojim govorimo o istoriji, njenim prekretnicama i lekcijama koje nam i danas mogu biti dragocjene.
Za sam kraj, opuštamo se u kuhinji i kuvamo zajedno sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Pisanje, stvaranje i susret sa publikom

Bokserski klub Budva u martu će biti organizator dva međunarodna turnira - Jadranski biser i Montenegro kup, saopšteno je iz tog kluba.
Jadranski biser na programu je od 2. do 12, a Montenegro kup od 13. do 22. marta.
Oba turnira biće organizovana u hotelu Splendid.
Organizator je saopštio da će Jadranski boser biti najjači svjetski turnir za uzrast do 19 godina.
- Svojim kvalitetom prerastao je u Svjetski kup za mlade. Turnir svim mladim bokserima, koji su na pragu ulaska u seniore, omogućava veliku nadogradnju za dalji tok karijere - saopšteno je iz Bokserskog kluba Budva.
Navodi se da će uoči turnira biti održan i trening kamp kao dragocjena razmjena iskustva i što bolje pripreme sportista.
Saopšteno je da je MOntenegro kup seniorski turnir na koji su dolazak najavila neka od najvecih imena svjetskog boksa.
- Osvajači olimpijskih, svjetskih i kontinentalnih medalja, čija ćemo imena objavljivati kad se turnir bude bližio, dolaze u Budvu da pokažu svoju vještinu i kroz jaku konkurenciju izbruse formu za nove velike titule - stoji u saopštenju.
Ističe se da će svi učesnici dobiti najkvalitetnije uslove i provesti vrijeme za pamćenje u glamuroznom hotelu Splendid.
- Veoma je važno i da dio naših najboljih boksera izmjeri snage sa svjetskom bokserskom elitom, a uz to i da se napravi kvalitena promocija naše države i grada - saopšteno je iz budvanskog kluba.
Ulaz na oba turnira biće besplatan.

Budva u martu domaćin dva velika bokserska turnira

Od kada je imenovan za direktora policije u punom mandatu, svaki javni nastup Lazara Šćepanovića predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, jer dosljedno razotkriva način razmišljanja i postupanja prvog čovjeka policije koji je nespojiv sa profesionalnim, institucionalnim i demokratskim standardima koje ta funkcija zahtijeva.
Posljednji istup, u kome direktor policije bez ijednog dokaza sugeriše da je neko iz suda navodno dojavio Milošu Medenici ishod presude kako bi ovaj pobjegao, predstavlja grubo kršenje elementarnih profesionalnih i etičkih standarda. Tako direktor policije, umjesto preuzimanja odgovornosti za propuste u sprovođenju mjera nadzora, svjesno odgovornost usmjerava prema sudskoj grani vlasti, ali bez činjenica, bez istrage i bez odgovornosti za izgovorenu riječ. To nije borba protiv kriminala, to je bijeg od sopstvene odgovornosti.
Inače, direktor policije već duže vremena daje sebi za pravo da ocjenjuje zakonitost sudskih odluka, da kritikuje kaznenu politiku, da pojedine presude proglašava nezakonitim i da sudove proziva kao neefikasne. Takvo ponašanje je suprotno principu podjele vlasti i predstavlja pokušaj da se pažnja javnosti skrene sa onoga što je ovih dana suštinsko pitanje: zašto policija nije spriječila ono što je bila dužna da spriječi? U vrijeme bivšeg režima takav propust opravdano bi bio predstavljen kao ozbiljna sumnja da je Milošu Medenici policija omogućila da pobjegne. Isti standard mora važiti i danas, jer svako drugačije tumačenje ne znači borbu protiv kriminala, već selektivno zatvaranje očiju pred istim obrascima ponašanja.
Istovremeno sa prikrivanjem sopstvenih propusta, direktor policije podržava i sprovodi sporni, selektivni “veting” u policiji, zasnovan na neprovjerenim informacijama i netransparentnim kriterijumima. Uporedo sa “vetingom” u policiji, ključni bezbjednosni izazovi se gomilaju. Prošle godine smo svjedočili likvidaciji u blizini zgrade policije, na Cetinju se desio drugi po redu zločin sa više žrtava bez utvrđivanja bilo čije odgovornosti, lica kojima je (kao i Milošu Medenici) bila izrečena mjera zabrane napuštanja stana izvršila su ubistvo u toku dana pred više slučajnih prolaznika, desilo se ubistvo u Staroj Varoši takođe tokom dana i to nakon prethodno neuspješnog pokušaja u Siti kvartu, policija je obezbjeđivala nasilne skupove sa porukama mržnje i pozivima na nasilje... Sve ovo ne govori o “blagoj kaznenoj politici” i lošim zakonima, već o ozbiljnim propustima u procjeni rizika i operativnom radu policije.
Posebno zabrinjava poruka koju je direktor policije poslao izjavom da neće podnijeti ostavku jer bi to navodno predstavljalo pobjedu organizovanog kriminala i izazvalo “ispaljivanje vatrometa” sa zgrade Bemax-a. Time se policijski aparat svodi na jednu ličnost, a institucionalna snaga države mjeri opstankom Lazara Šćepanovića na funkciji. Takva poruka ne odražava snagu sistema, već njegovu slabost. Država u kojoj bezbjednost zavisi od osobe poput Lazara Šćepanovića ima ozbiljan problem.
Sve navedeno pokazuje da direktor policije svjesno instrumentalizuje slabosti sistema, jer koristi dugogodišnju neefikasnost pravosuđa kao alibi za iznošenje neprovjerenih i nedokazanih sumnji na račun sudova, isto kao što percepciju javnosti o vezama kriminala i policije zloupotrebljava za selektivni i pravno problematični veting unutar policije. Takve ocjene o radu sudske grane vlasti su nedopustive sa pozicije direktora policije i to bi morao da zna neko ko gotovo svaki javni nastup koristi da se pohvali da je završio Pravni fakultet. Na Pravnom fakultetu se uči da se stvarna borba protiv kriminalne infiltracije ne vodi
insinuacijama i selekcijom, galamom u javnim nastupima i samohvalisanjem, već dokazima, zakonitim procedurama i ličnom odgovornošću.
Svako ko je regularno završio Pravni fakultet zna da uporno prebacivanje odgovornosti na sudove, loše zakone, procedure i “druge adrese” pokazuje da problem nije neki izolovan slučaj, već način rukovođenja policijom. Svako ko je regularno završio Pravni fakultet zna da direktor policije javnosti ne smije da servira insinuacije, optužbe bez dokaza i samohvalisanje, već profesionalnu samokritiku i odgovornost. Zato ovakvi nastupi Lazara Šćepanovića ne jačaju policiju, već je dodatno kompromituju.
Direktor policije koji ne poštuje granice svojih ovlašćenja, koji javno diskredituje druge grane vlasti, koji selektivno primjenjuje standarde unutar sopstvene institucije i koji uporno odbija da preuzme odgovornost za očigledne propuste, prestaje da bude garant bezbjednosti. U takvim okolnostima, on postaje upravo suprotno – bezbjednosna prijetnja i bezbjednosna smetnja.
Borba protiv kriminala ne vodi se saopštenjima, galamom u javnim nastupima u kojima se koriste insinuacijame i prebacivanjem krivice. Ona počinje tamo gdje je direktor policije izbjegava – preuzimanjem odgovornosti. Ako je organizovani kriminal ikada imao razlog za „vatromet“, onda je to bio trenutak imenovanja direktora policije koji instituciju slabi personalizacijom, politizacijom i izbjegavanjem odgovornosti. Njegova ostavka i ostavke onih koji su ga predložili za tu funkciju, značila bi jačanje sistema i mogla bi spriječiti ili makar otežati incidente poput bjekstva šefa organizovane kriminalne grupe. Tako nešto organizovani kriminal sigurno ne bi želio da vidi.

Tag: ljetnje-vece