Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog Ljubiše Mrdaka tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.
Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.
Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

Grupa građana Nikšića, članovi porodice i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka u petak, 14. marta, u 14 sati organizovaće protest ispred Višeg suda u Podgorici, prenosi RTNK.
Protest se organizuje jer je nedavno Viši sud donio prvostepenu presudu kojom su oslobođeni optuženi za ubistvo Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću.
Organizatori navode da je prevoz obezbijeđen iz Nikšića, i to pomenutog dana sa Trga Šaka Petrovića u 12 sati.
Kako je najavljeno, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.

1250x600

Zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka u petak protest ispred Višeg suda

Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka protestovali su ispred Višeg tužilaštva u Podgorici i to je, kako su kazali, sa prethodnog okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, samo početak borbe za pravdu. Momo Joksimović, predsjednik udruženja Vranešana, je poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu. - Protestujemo zbog sramne oslobađajuće presude za zlikovce koji su ubili Mrdaka - kazao je kum ubijenog, Petar Vuković, protestujući ispred Višeg tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici"> <figcaption>Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Vuković je istakao da traže da se isprave nedostaci u institucijama koje su, kako je rekao, očigledno zakazale prilikom sprovođenja istrage. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjca_lOETqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brat od tetke ubijenog Mrdaka, Vojo Delić je rekao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde, i ogorčena spornim djelovanjem institucija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMgzXBBGgqso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Grupa građana protestovala je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Nove pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku. Na protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje Udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je za sedam dana, u petak u 14 sati ispred zgrade Tužilaštva.Najavili su da će tražiti poništenje presude i novo suđenje.

Protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka: Ispraviti nedostatke u institucijama koje su zakazale u istrazi

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

U subotu od 19 sati na nikšićkom Trgu Slobode biće organizovan skup solidarnosti pod nazivom „ЉУДИ ЗА ЉУДЕ: Nikšić za Novi Sad i Jablanicu” u znak sjećanja na tragične događaje koji su prije 12, odnosno skoro 13 mjeseci pogodili ova dva grada, saopšteno je iz Korine.
Ovaj skup, kako su naveli, održava se kao znak podrške godišnjici borbe građana ove dvije zemlje za istinu i pravdu za 16 žrtava pada rekonstruisane nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu i 19 žrtava nanosa otpada iz kamenoloma u Donjoj Jablanici koji je pokrenula vodena bujica (na širem području je kao posljedica poplava stradalo 27 ljudi).
- Ne smijemo zaboraviti da ovi događaji nisu označili kraj masovnim stradanjima nedužnih civila u nesrećama izazvanim sumnjivom spregom korupcije, kriminala i neažurnosti institucija u regionu - ističu u saopštenju.
Podsjećaju da je sredinom marta ove godine u požaru u diskoteci koja je radila suprotno propisima u makedonskoj opštini Kočani poginulo je 62 mladih uzrasta od 15 do 24 godine, dok je više od 200 njih povrijeđeno, a građani crnogorske prijestonice Cetinja u kojoj je na samom početku ove godine stradalo 13 ljudi kao posljedica masovne pucnjave, svakodnevno blokiraju magistralni put tražeći da država rasvijetli okolnosti koje su dovele do ove i ranije tragedije koja se dogodila 2022.
- Pozivamo sve građane Nikšića, ali i drugih opština, koji žele da odaju počast svim pomenutim žrtvama da prilože cvijeće na platou ispred spomenika Kralja Nikole u subotu 1. novembra između 19h i 21h i time pošalju poruku da ljudi uvijek stoje uz ljude u zajedničkoj borbi za pravdu, za istinu, za međusobnu solidarnost - naveli su.

Skup solidarnosti: ''Ljudi za ljude. Nikšić za Novi Sad i Jablanicu''

Crna Gora pretposljednja je među šest država regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, pokazali su rezultati regionalnog WeBER izvještaja koji prati reformu javne uprave u dijelu pružanja usluga, a koji u Crnoj Gori sprovodi Institut alternativa.
&nbsp;Kako je saopšteno iz te nevladine organizcije, na današnjoj konferenciji "Građani na prvom mjestu’’, predstavnici državnih institucija, biznis zajednice, civilnog društva i medija, razgovarali su o razvoju Crne Gore u oblasti pružanja javnih usluga i digitalizacije javne uprave, kao i o iskustvima građana kroz svakodnevnu interakciju sa upravom.
Navodi se da je na konferenciji saopšteno da u Crnoj Gori, uprkos novom portalu &nbsp;e-uprave i Planu razvoja 171 elektronske usluge do 2027. godine, praktična implementacija pokazuje da su građani i privreda i dalje suočeni sa nedostatkom stvarnih elektronskih servisa, fragmentiranom upravom i neadekvatnim odnosom državnih službenika.
&nbsp;- Crna Gora je pretposlednja među šest zemalja regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, sa samo pola boda više od Bosne i Hercegovine- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Jelena Radulović iz Instituta alternativa, predstavljajući rezultate WeBER izvještaja, ukazala je na to da je novo dostignuće u Crnoj Gori uvođenje portala e-uprave u decembru prošle godine, sa prvim elektronskim uslugama integrisanim tek u aprilu ove godine.
- Portal donosi poboljšanja u smislu dostupnih informacija – građani mogu da vide koja je institucija nadležna za određenu uslugu, koliko košta, koje su potrebne dokumentacije i obrasci- navela je Raduković.
&nbsp;Prema njenim riječima, i pored svih unapređenja, nijedna od sedam najpotrebnijih usluga iz njihovog uzorka (izdavanje ličnih dokumenata, registracija preduzeća, registracija vozila, knjiženje nepokretnosti i ostale), &nbsp;nije dostupna na novom portalu e-uprave.
&nbsp;Ključni problem koji je Radulović istakla je to što institucije u Crnoj Gori ne pitaju građane šta im je potrebno, kako bi trebalo da funkcioniše određena usluga, niti kako bi je trebalo poboljšati. Istraživanje javnog mnjenja to potvrđuje.
&nbsp;- Tek 27,8 odsto ispitanika smatra da može imati uticaj na razvoj usluga javne administracije. To znači da većina građana vidi javnu upravu kao nepromjenjivu strukturu na koju se ne može bitno uticati- dodala je Radulović.
&nbsp;Radulović je, sumirajući ključne preporuke, kazala da bi država trebalo da konsultuje građane kako treba da izgledaju usluge i na koji način mogu da ih ostvare.
&nbsp;- Povratne informacije i iskustva građana trebalo bi da se formalizuju i budu javno dostupni sa jasnim kanalima kroz koje bi građani mogli da podijele svoja iskustva i potrebe- rekla je Radulović.
&nbsp;Ona smatra i da zaposleni u javnoj upravi koji pružaju usluge nijesu dodatno obučavani kako da rade sa ranjivim grupama.
&nbsp;- U prethodne dvije godine nije bilo takvih obuka. Trebalo bi da ih Uprava za ljudske resurse kreira- kazala je Radulović.
&nbsp;Ona je naglasila i da bi podatke trebalo objavljivati u više formata, kao i da bi digitalni potpis i plaćanje trebalo da budu osnov sprovođenja elektronskih usluga, a portal e-uprave trebao bi biti centralna tačka svih e-administrativnih usluga.
&nbsp;Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e- servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, objasnio je da je Ministarstvo sprovelo tri ciklusa istraživanja sa UNDP kako bi razumjelo šta je građanima potrebno.
&nbsp;- Građani žele da portal uprave bude centralna tačka – da ne lutaju kroz sve portale različitih državnih organa- rekao je Polović, dodajući da je Ministarstvo taj princip inkorporiralo u svoj Plan razvoja digitalnih servisa.
&nbsp;Prema riječima Polovića, realizacija ide sporije nego što bi trebalo.
&nbsp;On je pojasnio da je ključni izazov, pored same digitalne pismenosti građana. i interoperabilnost na nivou Vlade.
&nbsp;- Zbog nedonošenja kadrovskog plana nismo mogli ispuniti bitan cilj – jačanje inspekcije informacionog društva. Pojedini organi državne uprave ne postupaju u skladu sa svojim obavezama iz Zakona o elektronskoj upravi. Građani se moraju obraćati organima pojedinačno i gube vrijeme- rekao je Polović.
Programski menadžer UNDP-a, Boris Rebić, naglasio je da je veliki problem i to što građani, čak i kada znaju da elektronske usluge postoje, ne koriste iste.
&nbsp;- Oko 52 odsto građana zna za e-usluge, ali samo osam odsto ih koristi- naveo je Rebić.
&nbsp;Kako je dodao, otpor prema elektronskim uslugama nije zbog tradicionalnih skrupula ili straha od tehnologije.
&nbsp;- Građani žele da se procesi olakšaju. Vidjeli smo kako izgleda izdavanje lične karte u 2025. To je suludo. Glavni problem je što nema e-usluga. Trebalo bi ih razvijati – bez obzira na nivo, bitno je da usluga postoji- kazao je Rebić.
&nbsp;On je naglasio da je problem to što elektronske usluge zavise od kvaliteta podataka i razmjene informacija između institucija.
&nbsp;- Institucije ne vode dovoljno računa o tome- istako je Rebić, dodajući da je postojanje e-usluga uslovljeno registrima podataka i kvalitetnom razmjenom podataka koja mora biti sigurna, intenzivna i kontinuirana.
&nbsp;To je razlog što neke usluge ostaju nerazvijene, naglasio je Rebić.

IA: Digitalna transformacija sporo napreduje

U Crnoj Gori sjutra će prijepodne biti oblačno, dok se tokom dana očekuju sunčani periodi i toplije vrijeme.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se tokom jutra očekuje i magla.
Vjetar će biti južnih smjerova, uglavnom slab do umjeren.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 16, najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.

Sjutra oblačno sa sunčanim periodima, do 25 stepeni

Dok su marširali momci u crnom, zaogrnuti kapuljačama, sa maskama na licu ulicom, obasjani s leđa crvenom svjetlošću baklji - gradom je odjekivalo ,,Ubij Turčina!” i ,,Turci napolje!”. &nbsp; Djelovalo je je zlokobno; ti usklici, ti pokliči, ta ispoljena mržnja protiv jednog naroda, koji je kriv za sva zna što su nas snašla. Kao u doba rađanja &nbsp;fašizma. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine'> <figcaption>MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  REPRIZA MRAČNE PROŠLOSTI Ali, nije bila repriza ,,Kristalne noći” ili ,,Noći pogroma” kada su, 1938, u gradovima Njemačke za samo nekoliko sati organizovane falange nacionalsocijalističke njemačke radničke partije polomile izloge većine jevrejskih radnji i zapalili više od 200 sinagoga. Ne, u Podgorici zaista nije tako bilo i valjda ništa slično nećemo gledati. Ali, matrica pogroma, to sjeme zla klija slično onom iz vremena nacizma, ili kao uvod u ponavljanje onih olovnih vremena koja su prethodila genocidu Srebrenici. &nbsp;&nbsp; Ovo što se valja od subote veče zlokobno je, jezivo. Svi ti žestoki izlivi mržnje, okupljanja izgrednika; potraga huligana za vlasnicima turskih radnji, demoliranje izloga i automobila; ljudi sa maskama na licu i bejzbol palicama u rukama, političari koji pozivaju na odbranu vjere i nacije... Samo, ništa od ovoga što se danas događa u Crnoj Gori nije plod slučajnosti, nije incident: sve ima svoju pripremu, neko je organizovano radio da do ovoga dođe, neki drugi iz institucija nijesu uradili išta da spriječe ovakav zaplet. Istoričari su danas saglasni da nema govora o tome da je onaj ,,izliv bijesa” koji se dogodio tokom noći 9. novembra 1938. godine Nemačke bio ,,spontan i slučajan”. Riječ je prije bila o dobro organizovanoj i koordiniranoj akciji divljanja koju je organizovala nacistička, Hitlerova vlada. U današnjoj Crnoj Gori Vlada nije organizovala bilo kakva divljanja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7" data-rendition-name="original" width="1173" height="563" loading="lazy" alt="ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić"> <figcaption>ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VLADINA TRKA ZA NOVCEM &nbsp;&nbsp; Ali, premijer Milojko Spajić jeste gasio požar – benzinom. &nbsp; Jedino neko krajnje površan, a vrlo osion, kao što jeste crnogorski premijer, mogao je da osmisli - i to iz dalekog Rijada, i to neposredno poslije vijesti o incidentu na Zabjelu - da je rješenje problema ponašanja pojedinih migranata u Crnoj Gori – brzinsko uvođenje viza za Turke koji kane doći u Crnu Goru?! &nbsp; Kao da su turski državljani krivi što je crnogorska vlast žarko željela da novac sa strane brzo uđe u Crnu Goru, pa nijesu pitali - ima li ko od stranaca dosije ili neku presudu za vratom. Nijesu se osvrtali ni na opomene iz Ankare, ni na potraživanja države Turske svojih kriminalaca koji su se krili ovđe u Crnoj Gori. &nbsp; Bilo je važno da brze pare turskih državljana brzo uđu u zemlju. Samo da kaplje novac iz Turske. &nbsp;&nbsp; A kada je u subotu veče prokapalo nekoliko kapi krvi jednog Podgoričanina koji je se bio nameračio na obračun sa Turcima; kada se na Zabjelu digla kuka i motika, kada se čuo iz utrobe društva onaj užasni huk fašizma - vlast je ostala začuđena, prepanuta, bez reakcije. &nbsp; Jednu običnu tuču ministar Šaranović i prvi policajac Šćepanović nijesu bili u stanju da razriješe, pohapse vinovnike i smire strasti. Ispostavilo se da su u tuči na Zabjelu učestvovala tri Azerbejdžanca i jedan turski državljanin. &nbsp; Ali, koga briga za činjenice: antiturska, šovinstička, predstava je mogla da počne, jer je već bio dobro pripremljen teren. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici"> <figcaption>POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠOVINISTIČKA OLUJA Kao i obično, prvo su krenuli političari, poput onog Milana Kneževića koji je u jednoj emisiji izbrojao čak 110 hiljada Turaka u Crnoj Gori, ili onog Vladimira Dobričanina, Kosovara što je patio u Đukanovićevoj diktaturi kao direktor Urgentnog centra. E, taj Dobričanin, ljubitelj ratnog zločinca Pavkovića, požurio je da ožali napadnutog Zabjelčanina, ali i da članovima Vlade iz Bošnjačke stranke, ministrima Gutiću i Ibrahimoviću, šovinistički poruči – ,,da je vječan Karadag”. &nbsp;&nbsp; Onda su se, opet po ,,ratničkoj tradiciji”, uključili i mediji, uslužni servis kleronacionalizma. Koncern Vijesti je opisivao muke Zabječanina koji se borio protiv horde naoružanih Osmanlija, a portal ,,Borba” je izvijestio kao da je odigran novi Kosovski boj posred Zabjela: u njihovoj interpretaciji desio se, citiram, ,,stravičan napad na grupu Zabjelčana od strane Turaka”. &nbsp; Nakon ovakve političko-medijske pripreme, ksenofobija i novi fašizam izronili su iz mraka, prosuli se podgoričkim ulicama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c" data-rendition-name="original" width="1654" height="1139" loading="lazy" alt="NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira "> <figcaption>NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PLODNO TLO ZA SIJANJE ZLA Ali, nije ta priprema terena za sijanje sjemena fašizma od juče. Dugo traje u Crnoj Gori organizovana hajka protiv onih koji misle drugačije, koji izgledaju drugačije, kao i odvratna, ali temeljno organizovana, akcija revizije prošlosti. Koju je započeo da sprovodi još nekadašnji mitropolit Amfilohije Radović ,,svjedok Božje ljubavi”, onaj kojem su juče četnički vojvoda Andrija Mandić i njegovi saborci cjelivali spomenik u Kolašinu. &nbsp; Upravo na Amfilohijev zahtjev obavljena je daleke 2005. godine beatifikacija, proglašenje svecima dvojice koljača iz Drugog svjetskog rata – Mace Vukojičića i Slobodana Šiljka. Kao zalog za budućnost velikosrpskog projekta i kao zvanična verifikacija da Crkva Srbije u Crnoj Gori, kao drugom oku u srpskoj glavi, postaje ključna uzdanica velikosrpskog imperijalnog projekta. &nbsp; U kojem nema mjesta za Crnogorce, Muslimane, Bošnjake i ostale ljude manjeg Boga. &nbsp; ,,LELEČU TURCI, KUKAJU BULE...” A naročito ne za Turke. Pokazalo se to još u doba litija, kada je stvarana podloga za bujanje mržnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020. '> <figcaption>PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020.(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,Od glave Zete do grada Spuža/ Krvavi lanac vojske se pruža./ Pritisli Srbi turske livade, &nbsp;Turcima u Spuž zadaju jade./ A serdar Vule s visoke kule/ Džeferdar pali, kukaju bule./ Leleču Turci, kukaju bule/Oj lele lele, evo ga Vule...." Na Ju tjubu i dalje postoji snimak i ova skaredna pjevanija popova Crkve Srbije i okupljenog, vjernog naroda, januara 2020. godine u Parohijskom domu u Spužu, nakon takozvanog Molebana. Bilo je to u doba vladavine DPS-a Mila Đukanovića i početka organizacije litija koje je, uz podršku Demokratskog fronta i drugih srpskih stranaka, organizovala Crkva Srbije. &nbsp; Formalno, Crkva Srbije je podigla ,,vjerujući narod” u protest radi borbe protiv donešenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojom je država htjela da reguliše sakralnu imovinu u Crnoj Gori, dok su sveštenici Crkve Srbije, kao i opozicioni političari tvrdili da je vlast namjerila da otme imovinu Crkve. &nbsp; Snimak iz Parohijskog doma u Spužu iz januara 2020. godine, u vrijeme bujanja litija, pokazuje kada se spremao politički prevrat u Crnoj Gori. Na snimku se vidi uzdizanje fašizma, sve uz predvodništvo popova Crkve Srbije. Nakon avgusta 2020. godine, na vlast su, su došle partije koje otvoreno baštine ideje ravnogorskog pokreta i baš čelnici tih stranaka suštinski vode današnju vlast. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu "> <figcaption>REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KLEROFAŠIZAM ANTE PORTAS &nbsp; I onda je sve dobilo prirodan slijed, desničarska, klerikalna i populistička vlast, rađa mržnju koja je idealna za bujanje fašizma. Nijesu sankcionisani oni tobožnji navijači što posred Podgorice uzvikivali ,,Nož, žica, Podgorica”; nije bilo reakcije desničarske vlasti na veličanje ravnogorskog pokreta, na zapišavanje spomenika Ljubu Čupiću, na ispade pravoslavnih bratstava... &nbsp; Niko se nije ni osvrnuo kada je Amfilohijev nasljednik, mitropolit-ponavljač Joanikije Mićović prijetio da će Crna Gora postati mala Ukrajina, a Cetinje valjda novi Kijev... Stasavala je, iz dana u dan, neka nova Crna Gora koja ne poštuje ni 13. jul ni antifašizam, koja ćuti na izlive mržnje i nagrađuje najvišim državnim nagradama negatore Crne Gore i Crnogoraca. &nbsp; I kada dođe dan, ti nagrađivani reaguju u skladu sa vlastitim moralom. ,,Ovo što se dešava u Crnoj Gori – ovoliki upad Turaka – sve je to u nedostatak u nama Gorskog viejnca”. Ovo je, dan prije nego su počele povorke mržnje da kolaju Podgoricom osmislio Milutin Mićović. Pisac miljenik ovdašnje vlasti, &nbsp;&nbsp;pozvao je da se malo pozabavimo – istragom poturica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074" data-rendition-name="original" width="778" height="485" loading="lazy" alt="VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO HTJELI DA RAZUMIJEMO: Izložba Jusufa Hadžifejzovića"> <figcaption>VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO RAZUMJELI: Izložba umjetnika Jusufa Hadžifejzovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To zaista podsjeća na vremena devedesetih, kič politike i kič političara i bujanja klerofašizma koji je u krvi razbio jednu veluku zemlju. Svojevremeno je, početkom devedesetih, na bijenalu na Cetinju, veliki umjetnik Jusuf Hadžifejzović performasom upozoravao: ,,Od kiča do krvi samo je jedan korak”. Nijesu ga razumjeli, ili nijesu htjeli da razumiju. Poslije je, znamo kako, zavladao fašizam na našem malom otoku. &nbsp; Zato je pitanje, nakon svih ovih izliva mržnje i ksenofobije: da li ćemo ponavljati greške iz prošlosti i ćutati? &nbsp; Ako je ovo ona nova Crna Gora na koju treba da se naviknemo, kako je govorio škaljarski brat Abaz, onda treba glasno odbiti ponudu. Jer od kiča politike do kič države samo je jedan korak. Na to se ne smijemo navikavati. &nbsp;Nikad. &nbsp;

Kako je posijano zlo sjeme fašizma u Crnoj Gori

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore (NSACG) je saopštio da je predsjednici Sindikata Biljani Knežević, uručen otkaz ugovora o radu.
- Nakon višemjesečnih ukazivanja na eventualne nepravilnosti i obraćanja nadležnim institucijama i javnosti, pokrenuta su tri paralelna disciplinska postupka, koja su okončana otkazom. Navedeni postupci za utvrđivanje odgovornosti su — prema našoj dokumentaciji — bili zasnovani upravo na njenim sindikalnim aktivnostima, tj. sindikalnom dopisu rukovodstvu preduzeća (izvršni direktor i Odbor direktora) i uzbunjivačkim obraćanjima organima i javnosti, uključujući podnošenje prijava nadležnim institucijama zbog sumnji na nepravilnosti - saopštili su iz NSACG.
Stav Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata, kako su kazali, na osnovu dostupne dokumentacije i hronologije događaja postoje snažni indikatori da je otkaz posljedica odmazde prema sindikalnoj predstavnici.
- Smatramo da je ovo presedan u Crnoj Gori: da se predsjednici sindikata, koja pritom ima aktivni status zviždača i status lica sa invaliditetom, uruči otkaz. Tražimo hitnu institucionalnu provjeru zakonitosti postupanja rukovodstva i obezbjeđenje garantovanih prava, u skladu sa važećim zakonima i evropskim standardima slobodnog sindikalnog udruživanja i govora u javnom interesu - navode iz Sindikata.
Kao predsjednica NSACG, Biljana Knežević je, navode oni, podnijela više krivičnih prijava, i to protiv izvršnog direktora, predsjednice kao i članova Odbora direktora, zbog osnovane sumnje da su njihovim postupanjem nastupili elementi krivične odgovornosti.
Takođe, iz Sindikata ukazuju na neuobičajeni tempo disciplinskih postupaka.
- U periodu 15–22. septembar 2025. pokrenuta su tri nova postupka za utvrđivanje odgovornosti u svega sedam dana; sa njima ukupan broj postupaka protiv Biljane Knežević dostiže sedam. Ovakav obrazac može ukazivati na elemente zlostavljanja na radu (mobinga) ili na obrazac koji se u praksi kolokvijalno opisuje kao “crtanje otkaza” - kazali su oni.
Iz NSACG, prema njihovoj dokumentaciji, kažu da je prva dva postupka inicirao izvršni direktor Roko Tolić, a treći predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš.
- Ovakva okolnost, u kontekstu ranije podnijetih krivičnih prijava protiv istih lica, može povećati osnovanu sumnju na moguće mjere odmazde - saopštili su oni.
Sindikat navodi da Biljana Knežević ima status zviždača kao i status lica sa invaliditetom (utvrđen procenat od 50%).
- Svako stavljanje u nepovoljniji položaj u vezi sa prijavljivanjem nepravilnosti bilo bi protivno ustavnim i zakonskim garancijama zabrane diskriminacije i zaštite zviždača. Pozivamo Inspekciju rada, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Agenciju za sprječavanje korupcije, kao i sve nadležne institucije i tužilaštva, da hitno preduzmu radnje iz svoje nadležnosti radi provjere zakonitosti postupanja i zaštite garantovanih prava. Obavještavamo da su predstavnici Evropske unije u Crnoj Gori već informisani o predmetu i da im je dostavljena osnovna dokumentacija, te ćemo ih blagovremeno izvještavati o daljem toku postupka -naveli su iz NSACG.
Ovaj slučaj, ističu, nije spor „jednog zaposlenog“.
- Radi se o slobodi sindikalnog organizovanja, zaštiti zviždača i javnom interesu, uključujući standarde odgovornog upravljanja u javnim preduzećima. Način na koji se ovaj slučaj razriješi poslaće poruku svim radnicima u Crnoj Gori: da li smiju bez straha ukazivati na nepravilnosti i da li sindikat može da obavlja svoju ustavnu ulogu. Zato pozivamo javnost i medije da pažljivo i objektivno prate ovaj predmet, jer se radi o standardima koji direktno utiču na ugled institucija i evropski put Crne Gore - zaključuju iz NSACG u saopštenju.

Biljani Knežević uručen otkaz

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv bivše načelnice R. Š. (36), bivšeg načelnika M. H. (68) i službenika Uprave za nekretnine u Plavu N. V. (64) zbog sumnje da su prepisivanjem državnog zemljišta nanijela štetu državu za više od 1,3 miliona eura - naveli su iz Uprave policije.
Oni su procesuirani po završetku policijsko-tužilačkih aktivnosti na otkrivanju koruptivnih krivičnih djela službenika Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" sa službenicima sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Plavu.
Oni se terete za krivična djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, na štetu Crne Gore, kontinuirano od početka 2018. do februara 2020. godine.
Kako se sumnja, oni su zloupotrebljavali službeni položaj i postupali suprotno zakonskim propisima na način što su državno zemljište, koje je prethodno bilo u vlasništvu Crne Gore, nezakonito prepisali i prenijeli na fizička lica u ukupnoj površini od više od 43 hektara, čime su drugim licima pribavili protivpravnu imovinsku korist, a državi nanijeli materijalnu štetu u iznosu većem od 1.300.000 eura.
- Oni se sumnjiče da su ova krivična djela izvršili u svojstvu članova Komisije za izlaganje podataka na javni uvid u katastarskoj opštini Vusanje – Gusinje, na način što su suprotno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i pripadajućim podzakonskim aktima prekoračili granice ovlašćenja, nevršenjem službenih radnji i postupanju suprotno zakonskim propisima i ovlašćenjima, te na taj način fizičkim licima omogućili nezakonit prepis i prenos državnog zemljišta u privatno vlasništvo, pri čemu je kao osnov sticanja neosnovano navedeno - nasljeđe - kazali su iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije nastavljaju intenzivne aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela iz oblasti od nacionalnog značaja, sa primarnim fokusom na identifikaciju i procesuiranje koruptivnih radnji koje vrše službenici državnih organa, a kojima se, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, nanosi šteta državi i građanima Crne Gore.

Tag: ljubisa-mrdak