Branilac Milivoja Katnića, advokat Ljubomir Raković nakon završenog ročišta kazao je da je bivši šef SPO -a Dragan Radonjić odgovarajući na pitanja Katnića istakao i da je jedan značajan dio informacija o krijumčarenju cigareta dobijen od bivšeg službenika ANB-a Petra Lazović.
Te informacije Radonjiću je prenosio policijski službenik Vladan Lazović.
Raković je dodao da su te informacije, koje je prikupio Petar Lazović, dovele do zapljene ogromne količine cigareta.
- Inače ove informacije su se poklapale i sa drugim informacijama sa kojima je u tom trenutku raspolagalo Specijalno policijsko odjeljenje. Upravo rezultati postignuti u borbi protiv krijumčarenja cigareta kao i ogromna količina zaplijenjenih cigareta, doveli su do toga da SDT i SPO dobiju prestižnu nagradu u Engleskoj zbog čega su na uručenje te nagrade putovali Katnić, Radonjić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović - kazao je Raković.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raković: Informacije koje je dostavio Petar Lazović dovele do velike zapljene cigareta

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je u svojoj odbrani, kao i prilikom odgovora na moja pitanja kao branioca, u dovoljnoj mjeri rasvijetlio činjenično stanje i sudsko vijeće, već u ovoj fazi postupka, svjesno je pravog stanja stvari, a to je da nema krivične odgovornosti Milivoja Katnića ni za jedno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret - kazao je ispred Višeg suda njegov advokat Ljubomir Raković.
On je istakao da su odbrane Katnića i Lazovića u glavnim detaljima potpuno saglasne. 
- Kao što sam rekao, ne može biti riječi o krivičnoj odgovornosti ni jednog ni drugog za krivična djela koja su im stavljena na teret - istakao je Raković.

Raković: Nema krivične odgovornosti Milivoja Katnića ni za jedno djelo

Tužilaštvo je od samog početka krivičnog postupka dosljedno primjenjivalo selektivan pristup. Sve &nbsp;činjenice i dokazi koji bi eventualno išli u korist bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg visokorangiranog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, bili su skrivani. To je u intervjuu za Televiziju E kazao Ljubomir Raković advokat iz pravnog tima Milivoja Katnića.
 
On kaže da očigledno da postoji pritisak, kako političkih, tako i tužilačkih struktura i na sud da Katnić i Lazović ostanu i dalje u pritvoru.&nbsp;
 
Sve što se dešava u tom procesu, prema njegovim riječima, govori o očiglednom tužilačkom progonu, prije svega Milivoja Katnića i njegove porodice, koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, a u konkretnom slučaju zastupnik optužbe specijalni tužilac Miloš Šoškić.
 
TVE: Kako objašnjavate to što su ključni dokazi, kao što su skaj komunikacije između Ljuba Milovića i službenika MUP-a Srbije Danijela Jovanovića, bili skriveni, mijenjani, ili falsifikovani od strane tužilaštva, a koji, prema tvrdnjama odbrane, potvrđuju da su saradnje između optuženih i kriminalnih klanova netačne?&nbsp;
Raković: Tužilaštvo je od samog početka ovog krivičnog postupka dosljedno primjenjivalo selektivan pristup. Dakle, sve &nbsp;činjenice i dokazi koji bi eventualno išli u korist Katnića, Lazovića i Čađenovića, bili su skrivani, a svi dokazi koji bi ih na bilo koji način teretili bili su podsticani, odnosno dodatno uvećavani, pa čak i falcifikovani.&nbsp;
Sky komunikacije o kojima govorite su selektivne, a u njima se često može vidjeti komunikacija jednog čovjeka sa drugim čovjekom, ali nema poruka sagovornika, već jedan čovjek se navodno obraća samom sebi. Postoji oko 1.200.000 Sky komunikacija, to je zaista ogromna količina sadržaja, koju je fizički nemoguće u potpunosti iščitati i analizirati i Tužilaštvo je to koristilo. Upravo na tim selektivnim Sky komunikacijama zasnovalo svoju optužnicu. 

TVE: Odbrana navodi i da tužilac Šoškić nikada nije dostavio Katniću izvještaj Europola i skaj komunikacije koje su proslijeđene SDT-u, a da je prema riječima Katnića, dio komunikacija objavljen na Portalu Libertasa, ali da je prethodno tužilac izmijenio njihov sadržaj. Kako to objašnjavate?
Raković: Vjerovali ili ne, taj izvještaj i te komunikacije, ne samo što nema gospodin Katnić, već nemam ni ja kao njegov branilac, nakon godinu i pet mjeseci od njegovog hapšenja. Mi smo od samog početka u neravnopravnom položaju u odnosu na Tužilaštvo, koje pažljivo selektuje sve dokaze na način da terete okrivljene.&nbsp;
TVE: Šta to govori o procesu, kako biste okarakterisali to?
Raković: Govori o očiglednom tužilačkom progonu, prije svega gospodina Katnića i njegove porodice, koju sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, u konkretnom slučaju zastupnik optužbe specijalni tužilac Miloš Šoškić.
TVE: Kako se utvrdila uloga i odgovornost BIA-e u ovom slučaju, posebno u vezi sa tvrdnjama da je BIA znala za dolazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i da je u saradnji sa kavačkim klanom? I kako to može uticati na tok postupka?
Raković: Do najvećeg broja tih informacija došlo se iz Sky komunikacije koju je odbraana otkrila u proteklim mjesecima. Gospodin Katnić je iznio više podataka o tome, a može se reći da je od najvećeg značaja upravo činjenica da iz tih komunikacija proizilazi kako su Veljko Belivuk i Marko Miljković u januaru 2021.godine poslati u Crnu Goru da tamo budu likvidirani od strane pripadnika njima suprotstavljenog škaljarskog klana. Očigledno da je postojala težnja određenih struktura u bezbjednosnim službama Srbije, ali i vlasti Srbije, da oni kao potencijalni nezgodni svjedoci budu eliminisani, a da se to prikaže kao obračun kriminalnih grupa. Međutim, to je tada, u januaru 2021.godine spriječeno i pošto nije došlo do njihove likvidacije, oni su odmah po povratku u Srbiju, na aerodromu u Beogradu bili lišeni slobode.&nbsp;
 
TVE: S obzirom na tvrdnje o političkim sukobima u državnom vrhu Srbije i uticaju na istragu, kako će odbrana dokazati da su optuženi žrtve zloupotrebe pravosudnih i bezbjednosnih institucija u cilju prikrivanja stvarnih kriminalnih aktivnosti i političkih interesa?
Raković: Samo bih dodao, da su Belivuk i Miljković onog trenutka kad su izrazili namjere da se politički eksponiraju preko svojih političkih i kriminalno neuprljanih ljudi u suštini došli na udar režima u Srbiji, dakle tek nakon toga. To se može vidjeti iz njihovog saslušanja pred Tužilaštvom za organizovani kriminal Republike Srbije u Beogradu, februara 2022.godine, kojem su, između ostalih, prisustvovali Milivoje Katnić i Saša Čađenović, oni su tada stavili do znanja da im zabranu ulaska u Crnu Goru nije ukinuo Zoran Lazović, kako se to neosnovano navodi u optužnici Miloša Šoškića, već da je to učinjeno na zahtjev Svetozara Vujačića, inače đeda Marka Miljkovića i uz asistenciju tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srbije Aleksandra Vulina.
TVE: Da li, osim onoga što se moglo čuti iz Katnićeve odbrane, da li je evidentan taj upliv uticaja iz Srbije?
To je sigurno, s tim što postoji jak uticaj, prije svega, iz dijela nove vlasti u Crnoj Gori, kao i dijela Specijalnog državnog tužilaštva. Očigledno je da se radi o smišljenom političko tužilačkom progonu gospodina Katnića, ali i njegove porodice. 

TVE: Koji je sljedeći korak u odbrani nakon što ste predočili nove dokaze?
Gospodin Katnić će na sjutrašnjem glavnom pretresu odgovarati na moja pitanja kao branioca i tu ćemo pojasniti još neka sporna pitanja na koja se do sada gospodin Katnić nije osvrnuo i definitivno da će nakon njegovih odgovora na ta pitanja ova optužnica biti prošlost, odnosno da će biti dekonstruisana.
TVE: Kakva su vam očekivanja, da li je teško izboriti se za pravdu u tim uslovima?&nbsp;
Raković: Teško je inače izboriti se za pravdu u Crnoj Gori, mora se imati u vidu da su i gospodin Katnić i gospodin Lazović već godinu i pet mjeseci u pritvoru, da se radi o starijim ljudima, da ne postoji zaista nijedan jedini razlog da se oni i dalje zadržavaju u tom pritvoru, jer da su htjeli negdje da bježe, kako im se neosnovano stavlja na teret u optužnici, oni su tom mogli da urade i prije godinu i po dana i da uopšte ne budu uhapšeni. Očigledno je da postoji pritisak, kako političkih, tako i tužilačkih struktura i na sud da oni i dalje ostanu u pritvoru, ali nažalost i da se osude, međutim nadamo se da će sud na kraju ipak smoći snage i donijeti oslobađajuću presudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYV1YpnN6DXo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Raković: Vješto su skrivani svi dokazi koji su išli u korist Katnića, Lazovića i Čađenovića

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predočio nove dokaze i razobličio navode optužnice&nbsp;
- Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa&nbsp;
- Crna Gora treću godinu bilježi pad u bezbjednosti novinara
Gosti 24 sata biće advokat bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Ljubomir Raković i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ljubomir Raković i Boško Jakšić

Branilac Lazovića, &nbsp;advokat Zoran Piperović kazao je &nbsp;novinarima nakon suđenja da je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić govorio dosta toga zanimljivoga.&nbsp; - To zanimljivo se prije svega odnosi na komunikacije pripadnika kavačkog klana, koji su u interpretaciji tužioca izvrnute ili sakrivene. Potpuno je jasno iz komunikacije Vujotića i Zvicera, da je Lazović u stvari gledao da pridobije Zvicera da bi mu bio saradnik i ovaj odgovara Vujotiću – prije bih bio bilo šta, nego što bih bio špijun i poistovjetio se sa jednim imenom sad da ne govorim, čuli ste da ne bi želio da bude taj i taj - kazao je Piperović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkatnic-bia-saradivala-sa-kavacanima-sukobi-izmedu-klanova-eskalira-nakon-razlaza-vucica-i-stefanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dodao je da je na njega ostavilo utisak to što je Zvicer tražio ili da im isporuči Jovana Vukotića ili će da ubije Katnića i Dragana Radonjića.&nbsp; Kako je ukazao advokat Piperović, Katnić je dodao i ne samo da ga nijesu isporučili, nego su spriječili njegovu likvidaciju i procesuirali Zvicera i druge zbog pokušaja ubistva Jovana Vukotuća.&nbsp; - Dakle, htio je da kaže da ova kopča koju tužilac inauguriše u optužnici, da su stvorili kriminalnu organizaciju kojom pomažu kavčane, ne da je neodrživa nego je toliko apsurdna, a mi to znamo od prvog dana.Da se prosto postavlja pitanje da li neko treba da predloži danas da Katnić i Lazović budu pušteni iz pritvora ili će to sud da vidi na osnovu svega što čuje i kaže – pa čekajte, zbog čega ovi ljudi stoje u pritvoru. Ali evo da vidimo. Uglavnom, mnogo toga je rečeno poražavajućeg po neke, i mnoga toga je rekao onoga što sam ja kazao na potvrđivanju optužnice. Ali izgleda da neko vuče konce da ovo mora da traje, da ovo mora tako da bude. Taj neko je van pravosuđa, van tužilaštva, ali evo moramo biti strpljivi, doći će i ovo na svoje -istakao je advokat Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922140936_3d563c1e1bc5a5ac197a6f611db7f6f2ae7c9805decd7b2873bffda3b0c7732a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250922140936_3d563c1e1bc5a5ac197a6f611db7f6f2ae7c9805decd7b2873bffda3b0c7732a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir Raković(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  I Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković kazao da je njegov klijent u završnom dijelu odbrane iznio dokaze koji ukazuju da je Milan Kankaraš sve izjave u svojstvu svjedoka, saradnika i građanina, dao pod prinudom. -Tačka optužnice kojom je Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću i Saši Čađenoviću stavljena na teret zloupotreba službenog položaja zbog nepokretanja krivičnog postupka protiv Duška Roganovića u decembru 2020.godine skoro u cjelosti je zasnovana na iskazima Milana Kankaraša i ona ne može da se koristi u ovom predmetu kao dokaz - rekao je Raković. On je ukazao da je odbrana došla do skrivenih sky komunikacija iz kojih proizilazi da je prema Milanu Kankarašu primijenjena tortura, da je on izjavu dao nakon mučenja i da je bio prinuđen da izjavi sve što zna &nbsp;o aktivnostima kriminalnih klanova u Herceg Novom, te da prihvati status svjedoka saradnika. – Inače tužilaštvo stvaranje kriminalne organizacije koju je navodno formirao Zoran Lazović vezuje upravo za mart 2020.godine kada je Milan Kankaraš dao svoju prvu izjavu, i kada je prema navodima optužbe nastala potreba da Katnić, Lazović i Čađenović štite od krivičnog gonjenja pripadnike kriminalne organizacije za koju se osnovano sumnja da je formirao Radoje Zvicer. Međutim, iz svih dokaza koje je odbrana predložila da se izvedu na glavnom pretresu, proizilazi suprotno. Kako se na iskazima Milana Kankaraša, koji su pribavljeni na nezakonit način, ne može zasnivati sudska odluka, a samim tim je neosnovana optužba kojom se Katniću, Lazoviću i Čađenoviću stavlja na teret da su izvršili zloupotrebu službenog položaja, jer nisu preuzeli krivično gonjenje protiv Duška Roganovića u decembru 2020.godine - kazao je Raković.

Piperović: Neko ko nije iz pravosuđa vuče konce da postupak protiv Lazovića i Katnića mora da traje; Raković: Dokazi ruše optužnicu

Sud je odbio predlog za ukidanje pritvora Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću. Ja sam saopštio Zoranu Lazoviću da ću da ga obnovim u septembru. On mi je i prije nego što sam ovaj danas, istakao rekao – nemoj, oni mene nemaju namjeru da puste. Naravno da hoću, jer treba da bude pritvor ukinut. I sud zna da treba da bude pritvor ukinut - kazao je novinarima advokat Zoran Piperović nakon završenog ročišta. On je rekao da poštuje sudiju Veljka Radovanovića i njegovo vijeće, ali on zna da postoji nešto više od svega što opredjeljuje da Lazović bude u pritvoru. - Koje su to sile znam, znaju svi. Evo vidjećemo od septembra, dobili smo još pet ili šest termina novih. Nadam se da će to ići brzo i nadam se da će se obnoviti moj predlog za ukidanje pritvora, posebno kada se budu saslušali policajci, a posebno kada se budu saslušali policajci Žižić i Pavićević, koji su se decidno izjasnili na neke okolnosti koje impliciraju mnoge stvari. Uostalom ako me pitate zbog čega sad udar policije na baš ta dva policajca, uglavnom je to što su oni rekli tužiocu tokom istrage za Zorana Lazovića, a to je da je bila u pitanju akcija i da su Pavićević i Lazović, kako je rekao Pavićević, pravili spisak da nagrade najbolje policajce u akciji oko Belivuka i Miljkovića. Ali evo da sačekamo - kazao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072515074_f83242c2f16f92876bbe043269e92a8a30c6949bfbe34d1127f6ebfbe9d4fb4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072515074_f83242c2f16f92876bbe043269e92a8a30c6949bfbe34d1127f6ebfbe9d4fb4d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> </figure>  Branilac Katnića, advokat Ljubomir Raković, kazao je da bi postojala kriminalna organizacija ona mora imati najmanje tri člana, a kako je optužnica po kojoj se sudi pred ovim sudom podignuta protiv Zorana Lazovića, kao navodnog organizatora i Milivoja Katnića kao navodnog člana kriminalne organizacije, jasno je da se ne može raditi o krivičnom djelu u smislu odredaba Krivičnog zakonika, jer se radi samo o dva člana.&nbsp; - Upravo zato da bi konstituisao kriminalnu organizaciju kao krivično djelo, tužilac je dodao Sašu Čađenovića, iako on nikada nije saslušan ni u svojstvu okrivljenog, ni u svojstvu svjedoka na ove okolnosti. I čak je optužen da je član kriminalne organizacije Radoja Zvicera. Pored Saše Čađenovića, tužilac je dodao i Petra Lazovića koji čak uopšte nema svojstvo optuženog u ovom krivičnom postupku - kazao je Raković.

Piperović: Znam da postoji nešto više od svega što opredjeljuje da Lazović bude u pritvoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 14. maja uputio je zahtjev predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić u kojem je zatražio da u skladu sa odredbom člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku omogući javno emitovanje njegove odbrane – kazao je za Portal ETV Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković. Protiv Katnića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i susupedovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića 9. maja pred vijećem sudije Veljka Radovanovića počelo je suđenje optuženima koje SDT tereti da su svoje položaje zloupotrijebili u korist kavačkog mafijaškog klana. Nakon okončanja prvog ročišta emitovan je snimak na sajtu Višeg suda u trajanju od sat, 47 minuta i 38 sekundi, javnost je mogla čuti samo detalje iz optužnice tužioca Miloša Šoškića i izjašenje optuženih da ne priznaju krivicu, te da će iznijeti odbrane, ali ne i samu odbranu Lazovića. Iz Vrhovnog suda objasnili su odobreno audio-vizuelno snimanje u dijelu „početka glavnog pretresa - konstatovanjem prisustva stranaka, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici u smislu člana 339 Zakonika o krivičnom postupku, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude“. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da" data-rendition-name="original" width="1243" height="1600" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir RakovićPrivatna arhiva</figcaption> </figure>  Raković je kazao da odredbom 339 Zakonika o krivičnom postupku predviđeno je da će predsjednik vijeća nakon pojašnjenja optužnice pozvati optuženog da se, ako to želi, izjasni povodom svake tačke optužbe, da li priznaje da je učinio djelo za koje je optužen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u slučaju priznanja, pruži potrebna objašnjenja, a u slučaju poricanja, iznese svoju odbranu. - &nbsp;&nbsp;Iz ove odredbe proizilazi da nije moguće poricati krivicu a ne iznijeti svoju odbranu, što znači da izjašnjavanje o krivici podrazumijeva i iznošenje odbrane ako je optuženi prethodno negirao krivicu. Međutim, iako je prvobitno bio objavljen snimak glavnog pretresa održanog 9. maja ove godine, on je poslije nekoliko sati uklonjen i zamijenjen novim skraćenim snimkom na kojem je izostala odbrana optuženog Zorana Lazovića, što znači da odbrane optuženih Milivoja Katnića i Saše Čađenovića neće biti snimane, niti javno prikazane – kazao je Raković. On je istakao da je ovakvim postupanjem grubo povrijeđeno osnovno pravo optuženog na procesnu ravnopravnost sa tužiocem. Advokat je kazao da je tužiocu omogućeno da 70 minuta čita optužnice i upozna cjelokupnu javnost sa njenim sadržajima, dok je optuženima data samo mogućnost da se u svega nekoliko minuta izjasne o krivici, bez javnog prikazivanja njihove odbrane, što je suprotno Zakoniku o krivičnom postupku. - Ukazujem da je bilo dozvoljeno javno prikazivanje cjelokupnog toka jednog krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pa je nejasno zbog čega u ovom slučaju ne bi moglo biti javno prikazano makar iznošenje odbrane optuženih, a u smislu odredbe člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku koja jasno predviđa da optuženi u slučaju poricanja krivice iznosi svoju odbranu. Kako su okrivljeni odlučno negirali krivicu za sva krivična djela koja su im stavljena na teret, potrebno je obezbijediti javno prikazivanje njihove odbrane jer bi se samo na taj način obezbijedila potpuna ravnopravnost tužioca i optuženih – naveo je advokat Raković. Omogućavanjem javnog prikazivanja čitanja i pojašnjenja optužnice i istovremenim uskraćivanjem javnog prikazivanja odbrane optuženih bila bi, prema njegovim riječima, povrijeđena jednakost tužioca i optuženih kao stranaka u krivičnom postupku.&nbsp; - To bi značilo davanje prednosti tužiocu koji je imao mogućnost da pred cjelokupnom javnošću pročita i pojasni optužnicu i dovođenje u neravnopravan položaj optuženih kojima nije data mogućnost da pred javnošću iznesu svoju odbranu, čime bi bilo povrijeđeno načelo istine i pravičnosti koje nameće obavezu sudu da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom izvođenju – naglasio je advokat Raković. On smatra i da bi ovakvim postupanjem bilo povrijeđeno i načelo javnosti suđenja kao jedno od temeljnih načela procesnog prava koje je garantovano kako Zakonikom o krivičnom postupku tako i Ustavom. - Očigledno je veliko interesovanje javnosti za ovaj krivični postupak o tome govori podatak da je do sada skraćeni snimak glavnog pretresa imao više od 20.000 pregleda. Javno prikazivanje iznošenja odbrane optuženih ne bi ni na koji način moglo uticati na postupanje stranaka u postupku, niti bi moglo voditi odugovlačenju suđenja, već bi naprotiv zadovoljilo ogromnu znatiželju javnosti i doprinijelo njenom upoznavanju sa detaljima ovog slučaja.U duhu stare latinske izreke Audiatur et altera pars (Neka se čuje i druga strana) neophodno je da se javnosti omogući da čuje odbranu Milivoja Katnića i ostalih optuženih i da se javnim prikazivanjem njihove odbrane obezbijedi ravnopravan položaj tužioca i optuženih u ovom krivičnom postupku – zaključio je advokat Raković.

Katnić ponovo uputio zahtjev Pavličić i traži da budu emitovana njegova odbrana

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: ljubomir-rakovic