Iz Vlade Crne Gore saopštili su da nemaju ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država.
Oni reagovali na informaciju koja je objavljena u tekstu CNN-a &nbsp;“CNN tried to find the makers of Trumps new “Swiss-made” watches. We ended up at a shopping center in Wyoming” u kome se, između, ostalog pominje lobistička kompanija koja navodno predstavlja i Vladu Crne Gore.
- Takođe, podsjećamo da je 43. Vlada imala Ugovor o lobiranju sa kompanijom Bipartizan Solutions INC. (Adresa: 900 19th Street NW, Washington DC, 20006) koji je u nezakonitoj proceduri zaključio tadašnji premijer Dritan Abazović. <a href="https://www.gov.me/clanak/reagovanje-abazovic-sporazum-vrijedan-350-hiljada-eura-potpisao-bez-ovlascenja-vlade-pa-je-o-tome-upoznao-naredne-godine">Predmetni ugovor</a> je, kao što je javnost upoznata i raskinut po stupanju na dužnost 44. Vlade, a dokumentacija proslijeđena na nadležnost SDT-u - naveli su u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada: Nemamo ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz SAD, Abazović ga zaključio u nezakonitoj proceduri

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zaprijetila je juče Univerzitetu Harvard mogućom zabranom prijema stranih studenata ako ne prihvati da se povinuje kontroli tog prijema, zapošljavanja i političke orijentacije.
- Ako Harvard ne može da dokaže da je u potpunosti u skladu sa svojim deklarisanim obavezana, izgubiće privilegiju upisivanja stranih studenata- piše u saopštenju američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Trampovo Ministarstvo obrazovanja već je prije nekoliko dana zamrzlo 2,2 milijarde višegodišnjih saveznih subvencija toj ustanovi, jer je odbila da se povinuje zahtevima Bijele kuće. Takođe je zaprijećeno da će se Harvardu ukinuti fiskalne olakšice.
Vlada SAD je početkom aprila uputila nekoliko zahtjeva rukovodstvu Harvarda, uključujući ukidanje politike usmjerene na promovisanje različitosti i promjene programa koji „podstiču antisemitsko uznemiravanje“, prenijeli su američki mediji.
Predsejdnik SAD Tramp juče je pojačao kritike Univerziteta Harvard, koji je postao glavna meta borbe američkih zvaničnika protiv univerziteta, ; prijeteći da će mu uskratiti savezne subvencije i pravo da primi strane studente.
Tramp je izjavio na svojoj mreži Trut Soušal, dva dana pošto je ukinuo 2,2 milijardi dolara saveznih subvencija toj ustanovi da Harvard podučava ; „mržnju i glupost“ i &nbsp;„ne treba više da prima savezna sredstva“.
Dva američka medija, CNN i Vašington post, javili su juče da je Tramp pored toga zvanično podnio zahtjev fiskalnim službama da ukine Harvardu izuzeće od poreza.
Vođstvo univerziteta se u ponedjeljak otvoreno usprotivilo zahtjevima Trampove administracije, koji su prema Bijeloj kući namijenjeni borbi protiv antisemitizma na kampusu.
U tom okršaju između konzervativnog predsjednika i velikih univeziteta Tramp je uzvratio Harvardu, univerzitetu starom četiri vijeka, da „više ne može biti smatran mjestom pristojnog učenja i ne treba da bude na bilo kojoj listi velikih svjetskih univerziteta“.
Ta institucija, rekao je Tramp, regrutuje uglavnom „radikalne ljevičare, idiote i ptičje mozgove“.
Univerzitet koji se nalazi u Bostonu i broji oko 30.000 sstudenata, i koji je forimrao 162 dobitnika Nobelove nagrade, nalazi se na čelu Šangajske liste svjetskih univerziteta, prenosi Frans pres. Agencija dodaje da je univerzitet na meti konzervativaca, u ofanzivi protiv američkih univerziteta koje smatraju suviše lijevo orijentisanim.
Napadi konzervativaca na univezitete pojačani su u proljeće 2024, tokom protesta propalestinskih studenata protiv rata koje Izrael vodi u Gazi. Tada su republikanci optužili univerzitete da nijesu zaštitili jevrejske studente, a predsjednice nekoliko univerziteta među kojima Harvarda i Kolumbije podnijele su ostavke.
Tramp optužuje Harvard i druge institucije da dozvoljavaju razvijanje antisemitizma na njihovim kampusima, i njegova vlada je od njih tražila da uspostave niz mjera, među kojima ispitivanje stavova studenata i nastavnog osoblja, uz prijetnju da će im savezna vlada prekinuti subvencije ako to ne učine.
Harvard je to odbio. Čelnik univerziteta Alan Garber u ponedjeljak je podsjetio da je ta institucija već pokrenula akcije protiv antisemitizma prije više od godinu dana i da neće odustati od svoje „nezavisnosti, ni svojih prava garantovanih Ustavom“, kao što je poštovanje prvog amandmana o slobodi izražavanja. Zbog tog stava zamrznuta su Harvardu 2,2 milijardi saveznih subvencija.
Njujorški univerzitet Kolumija prihvatio je da uvede dubinske reforme, što su neki vidjeli kao kapitulaciju pred Trampovom administracijom.

Trampova administracija prijeti Harvardu zabranom prijema stranih studenata

Predsjedniče Skupštine, rekoste u 100 godina nije bilo bolje prilike za Crnu Goru - a u 100 godina veće nesreće nije došlo u Ulcinj no što se krenulo sad. Veće zle namjere prema jednom gradu nije bilo - poručio je lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Te pare, kaže on, neće leći u budžet Crne Gore.
- Neće preko budžeta Crne Gore to ići. Garantovano vam neće rasti penzija od ovih para. Glavom garantujem da neće, može biti od drugih izvora, ali od ovih neće. Vi ćete možda reći zarad javnosti, ovđe će past nekakve riječi, niko đe je Alabar uložio nije jeo zlatnom kašikom - rekao je on.
Mještani, kaže, nemaju ništa od toga.
- Moraju posebnim dozvolama da ulaze u objekte koji oni investiraju - dodao je Zenka.
Mandić kaže da je u prethodnim danima bilo nervoze i kampanja protiv ovog projekta.
- Mi usvajamo okvir. Nijesu ni investitori naivni, ako vide da nemamo nekoga ko može da pregovara: što bi gubili vrijeme s nama. Mi danas pokazujemo u Skupštini da smo ozbiljan partner i da želimo dogovor - naveo je on.
Ne može se, kaže on, mimo naroda.
- Ako narod u Ulcinju misli da je to nije dobro - ne može se mimo naroda, ali onaj narod u Buljarici koji zove: "dajte nam tu investiciju" - pa naravno da i njima treba izaći u susret, ili onim sa sjevera koji zovu. Mi se danas legitimišemo da smo spremni za dogovor i da imamo adresu koja može u naše ima da pregovara oko konkretne investicije. To je to, danas nema nikakvih konkretnih poslova - ovo je okvir koji nas kvalifikuje za dalje razgovore i ja tako doživljavam - rekao je Mandić.
Rasprave će o dva prijedloga, kako je najavio Mandić, trajati po tri sata.
Na sjednici je data Skupština dok matični odbor ne završi sa radom.
<h2>OPOZICIJA NIJE PROTIV INVESTICIJA NEGO ZA POŠTOVANJE USTAVA I ZAKONA&nbsp;</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da prvi put u istoriji države imamo najavljenu ovako veliku investiciju priliku da ovu zemlju preporodimo.
Kaže da ga zovu predsjednici opština sa sjevera, ali i iz Budve jer žele da se investicija realizuje u što kraćem vremenu.
- Kada se pojavila ondašnja vlast sa projektom Porto Montenegro, ja sam sa tadašnjom opozicijom bio protiv. Navodio sam da radnici Arsenala imaju najveće plate u Crnoj Gori. Sa ove vremenske distance priznajem svoju grešku - naveo je on.
Ova mala zemlja, kaže, može da se preporodi.
- Ne na štetu bilo koje lokalne zajednice. Mislim da ima dovoljno novca da Ulcinjani budu ztzadovoljni, ali i oni na Sinjajevini i tako dalje - rekao je on.
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je poručio da je dobro što je Mandić priznao da je bio u zabludi povodom Porto Montenegra, ali da je on uvijek bio protiv onoga što je bilo dobro za Crnu Goru.
- I protiv investicija i protiv autoputa, a da ne pričam o nezavisnosti i članstvu u NATO. Danas ste zagrlili fotelju i u toj mimikriji tvrdite neki pazar za Nikšić i druge ideje, pravdajući to inicijativom opština sa sjevera. Budite otvoreni i iskreni - kazao je on.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da Mandić u kontinuitetu krši Poslovnik.
- To ste sad uradili monologom od 10 minuta koji nema utemeljenje u Poslovniku. Ne manipulišite, niti jedan poslanik nije protiv investicija. Ako nam zamjerate što smo za poštovanje Ustava i zakona, ja prihvatam tu kritiku. Ne pričajte nam o investicijama koje nijesu dio sporazuma - rekao je Mugoša.
Nije, kaže, prirodno, da se poslanicima prekida mikrofon poslije minut, a njemu ne.
- Tehničkom nećete disciplinovati poslanike opozicije. Niko nije protiv investicija. Ne radi se o konkretnim investicijama - dodao je on.
Obaveza poslanika je, podvlači, da štite ovaj dom.
- A ne da neki politički savijaju svoju kičmu - zaključio je Mugoša.
Mandić je na to poručio da su hiljade ljudi širom Crne Gore srećni jer je ovo temelj za konkretne investicije.
<h2>DOPUNJEN DNEVNI RED</h2>
Poslanici Skupštine usvojili su u dnevni red prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, ali i o saradnji u turizmu i o razvoju nekretnina.
47 poslanika je bilo za, a pet je glasalo protiv.
<h2>VEĆINA DUŽNA DA OBJASNI ČEMU ŽURBA</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić poručio da je parlamentarna većina ostala da odgovori čemu žurba da se sve završi danas u vezi sa ovim poslom.
Juče su, kaže, obaviješteni da je predat predlog za dopunu dnevnog reda.
- Nije ni najavljeno da će danas biti rasprave - što se inače radi da bi mogli da se pripreme za sjednicu. Digli ste cijelu Crnu Goru na noge i imate ambiciju da ovo završite netransparentno. Za parlament je mnogo pametnije da se ovakve procedure odvijaju u skladu sa Poslovnikom - da ovu raspravu ostavimo za neki drugi dan i u skladu sa zakonima Crne Gore. Mnogo pametnije je da svaki sporazum predlaže u skladu sa najtransparentnijim procedurama. Naš poziv je da se vratimo poštovanju Poslovnika, ispoštujemo poslanike, i građane Crne Gore, kako bi javnost imala detaljan uvid što se predlaže, zašto je nedovoljna uključenost lokalne zajednice u Ulcinju i zašto ovolika trka - naveo je Nikolić.
Premijer Milojko Spajić je žurbu uporedio sa Programom Evropa sad 1.
- Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo jer će stvari da se rade jako brzo jer građani od nas očekuju rezultate. Trideset godina je ekonomija išla brzinom puža - rekao je on.
<h2>NEMA RAZLOGA ZA HITNU PROCEDURU</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je rekao da misli da je prekšen član 151 Poslovnika. Sama Vlada, kako je rekao, kazala da ne postoje razlozi za donošenje po hitnoj proceduri i u obrazloženju nije navela štetne posljedice ako se ovo ne usvoji po hitnoj proceduri.
- Da bi se neki zakon razmatrao po hitnoj proceduri, po članu 151, moraju da postoje štetne posljedice koje mogu nastati ako se zakon ne donese po hitnoj proceduri. Ovo nije pitanje samo Ulcinja nego cijele Crne Gore. Ovaj sporazum nije štetan samo za Ulcinj nego cijelu Crnu Goru - naveo je Konatar.
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je nakon dva sata kašnjenja.
Prethodno je Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
22 poslanika su glasala je Poslovnik prekršen, a 44 da nije.
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je poručio da ovaj potez Mandića pokazuje na koje grane je pala ova institutcija.
- Uloga predsjednika parlamenta je da štiti Poslovnik, a ne da ovako obesmišljava ono što je krovni dokument u našem radu. Jasno je da ne postoje razlozi za hitnost i da nijesu sadržani u članu 151 - ukazao je Mugoša.
Danas, kaže, se odlučuje o sporazumu na crnogorskom - koji ne odgovara u onome što piše na engleskom jeziku.
- Umjesto da sačekali da Agencija za zaštitu konkurencije Vi to ne želite nego da ako oni nakon usvajanja utvrde da ima povreda - ova država će imati ozbiljne posljedice. Ni to vam nije dovoljno da za nekoliko dana odgodite. Saznaćemo zašto ste se obavezali i kome - naveo je on.
Rekao je da je ovo skandal.
<h2>Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja</h2>
Mehmed Zenka je na početku sjednice tražio da se izostavi predlog Vlade da se u dnevni red uvrste sporazumi Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Radi se o poklanjanju jednog grada i bankrotiranju i ovako olako staviti u dnevni red ovu tačku sa ovakvim zakonskim ovlašćenjima nije primjereno niđe - ni u jednoj državi, bar što se Evrope tiče. Stavljate u dnevni red jedan zakon koji nije ni za vrijeme komunizma - poručio je on.
Ni Agrarna reforma, kaže, nije svojim državljanima kao što se namjerava učinjeti ovim zakonom.
On je apelovao na sve da ovo ne podrže.
- Svaka ruka koja bude glasala za ovo je uperena protiv Crne Gore i svih građana Ulcinja. Krajnje će da plati Crna Gora, ne Ulcinj - poručio je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pitao je potom premijera Milojka Spajića da li odustaju od ovog prijedloga, a on je odgovorio odrično.

Zenka: U 100 godina veće nesreće nije bilo u Ulcinju - no što se krenulo sad; Mandić: Ne može se mimo naroda, ali ako u Buljarici ili na sjeveru žele investicije - i njima treba izaći u susret

Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Kotor su saopštili da odluka Vlade, donijeta na prijedlog ministra pomorstva Filipa Radulovića, predstavlja alarmantan plan za gašenje Crnogorske plovidbe, kompanije s bogatom pomorskom tradicijom i nasljednice slavne Jugooceanije.
Kako ističu, ova odluka izaziva duboku zabrinutost i postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti pomorstva u Kotoru i Crnoj Gori.
- Plan gašenja se predviđa u dvije faze – prva faza, davanje brodova Crnogorske plovidbe u zakup Barskoj plovidbi i druga faza prenos vlasništva brodova i gašenje Crnogorske plovidbe. Ovaj plan predstavlja direktan udar na pomorsku tradiciju Kotora, koja traje više od 12 vjekova i jasno ugrožava identitet grada kao središta pomorstva, ne samo u Crnoj Gori već i u regiji - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su sporne „okolnosti i sumnjive odluke, jer nakon što je krajem januara otplaćen dug kineskoj Exim banci, dva broda Crnogorske plovidbe ostvarila su prihod od oko 1.100.000 eura od najma“.&nbsp;
- Stoga se postavlja pitanje kako je moguće da nije bilo dovoljno sredstava za otplatu duga Prvoj banci od 400.000 eura. Sumnjamo da je upravo dug Prvoj banci iskorišten kao izgovor za početak realizacije plana gašenja Crnogorske plovidbe - ističe se u saopštenju.
Svakako je, kažu iz DPS Kotor, Ministarstvo pomorstva na čelu sa ministrom Radulovićem i premijerom Spajićem „odgovorno za loše upravljanje pomorskom kompanijom, i to ne samo kadrovskim, nego i odlukama sličnim ovoj o “spašavanju” kompanije“.
- Napomenućemo da je prije nepunih godinu isti premijer Spajić u Kotoru obećavao nova ulaganja u Crnogorsku plovidbu kupovinom novog broda i preuzimanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, ali su ta obećanja bila izrečena u žaru lokalne predizborne kampanje - podsjetili su iz DPS Kotor.
Oni zahtijevaju hitnu reakciju i tražimo transparentno objašnjenje Vlade o razlozima za ovu odluku.&nbsp;
- Pozivamo na preispitivanje plana gašenja Crnogorske plovidbe i angažovanje pomorskih stručnjaka za izlazak iz krize. Apelujemo na javnost da podrži očuvanje pomorske tradicije Kotora i Crne Gore. Takođe, apelujemo na trenutno rukovodstvo Crnogorske plovidbe da niti jednim potezom ne dozvole gašenje pomorske kompanije iz Kotora niti njeno “spašavanje” preseljenjem tj. sjedinjavanjem s Barskom plovidbom - poručili su iz DPS Kotor.
Pozivali su „sve partije iz lokalnog parlamenta (nažalost nelegitimnog, ali jedinog trenutno) da napravimo tematsku sjednicu na temu očuvanja ovog preduzeća zauzimanjem zajedničkog stava i reakciji prema nesretnoj Vladi Crne Gore“.
- Gašenje Crnogorske plovidbe bi predstavljalo nenadoknadiv gubitak za pomorsku zajednicu i cijelu državu - zaključili su iz DPS Kotor.

DPS Kotor: Spajić pokušava da ugasi brodarstvo u Kotoru, situacija alarmantna

Parking servis Glavnog grada obavijestio je korisnike da će tokom vaskršnjih praznika parking u Podgorici biti besplatan, i to 18.og, 20.og i 21. aprila.
Ipak, naplata parkinga će se vršiti na nekoliko lokacija i to u Ulici Miljana Vukova u centru grada, ispred Gradskog stadiona u Ulici Vaka Đurovića.
Naplata će se vršiti samo 18. 04. kod TC Gintaš &nbsp;i ispred &nbsp;TC Bazar.

Parking u Podgorici besplatan za praznike, kod TC Gintaš i Bazar naplata samo sjutra

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: lobiranje

Vlada: Nemamo ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz SAD, Abazović ga zaključio u nezakonitoj proceduri

Trampova administracija prijeti Harvardu zabranom prijema stranih studenata

Zenka: U 100 godina veće nesreće nije bilo u Ulcinju - no što se krenulo sad; Mandić: Ne može se mimo naroda, ali ako u Buljarici ili na sjeveru žele investicije - i njima treba izaći u susret

DPS Kotor: Spajić pokušava da ugasi brodarstvo u Kotoru, situacija alarmantna

Parking u Podgorici besplatan za praznike, kod TC Gintaš i Bazar naplata samo sjutra

PRATITE TVe UŽIVO