Predsjednik države Jakov Milatović je kazao da Morinj predstavlja jedno od mračnih poglavlja ratnih devedesetih, gdje su nedužni ljudi bili izloženi mučenju i zlostavljanju, čemu je, nažalost, svojom politikom doprinijela i tadašnja vlast, te istakao da pravda ne smije biti selektivna
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala spremnost da se suoči sa svojom prošlošću.
- U Lori su crnogorski državljani mučeni i zlostavljani – od kojih je četrnaest njih izgubilo život. Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Zato je neophodno da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je poručio da Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava.&nbsp;
- Pravda za žrtve Lore je pitanje našeg dostojanstva i naše obaveze: i prema sebi i prema Evropi kojoj pripadamo. Samo kroz istinu, pravdu i odgovornost možemo graditi društvo oslobođeno tereta prošlosti i okrenuto evropskoj budućnosti - zaključio je Milatović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Pravda za žrtve Lore pitanje je državnog dostojanstva

Jasenovac - najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su život izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili biti dio ustaškog mraka - stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na Akademiji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, &nbsp;koju je upriličio shodno Rezoluciji koju je usvojila Skupština Crne Gore.
On je poručio kako je Mauthauzen, jedan od najozloglašenijih koncentracionih logora nacističke Njemačke, postao mučilište za preko 190.000 ljudi, od kojih je najmanje polovina izgubila živote u nečovječnim uslovima.
Dahau je, dodaje Mandić, bio koncentracioni logor koji je maltene sinonim nacističkog režima jer je, kako kaže, aktiviran i otvoren 1933. godine, odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj.
- U ovom logoru, na zahtjev samog Adolfa Hitlera, bio je zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji Mitropolit crnogorsko-primorski i Patrijarh Srpske pravoslavne crkve g. Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda. Zajedno sa njim, zatočeništvo je dijelio i Sveti Nikolaj Ohdridski i Žički, veliki pastir srpskog naroda - poručio je Mandić.
Ovaj dan, dodaje on, nije samo podsjetnik na strašnu prošlost, već je i prilika da zajednički uputimo jasnu poruku budućnosti: da se nikada više i nigdje ne ponove katastrofe koje su uništile na milione života.
Mandić je podsjetio da je, prilikom zvanične posjete Državi Izrael, imao čast da se sastane sa g. Efraimom Zurofom, posljednjim živim lovcem na naciste i čovjekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovjednika Jasenovca.
- Zadovoljstvo mi je što će g. Zurof veoma brzo posjetiti Crnu Goru, te da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti dr Milu Boškoviću, našem Baraninu, koji je bio prva žrtva iz naše zemlje u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore koji su 21. na 22. april 1945. zvjerski poklani u ovom logoru - rekao je Mandić.
Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije poručio je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije, u toku okupacije, Srba, Jevreja i Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi.
- Mi ovdje u Crnoj Gori možemo biti ponosni što je naša vlast donijela Rezoluciju o poštovanju žrtava genocida u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, jer su naši sunarodnici i svih srpskih zemalja, a i iz Crne Gore, stradali u tim logorima. Vidimo kakav je bio odnos SPC prema nacizmu i po tome, ne samo što su stradali trojica naših uglednih arhijereja na samom početku rata od nacizma, nego i što su u toku rata mnogi bili mučeni od strane nacista, a naš svetopočivši patrijarh Gavrilo i sveti vladika Nikolaj bili i zatočenici zloglasnog logora Dahau - poručio je mitropolit Joanikije.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić poručio je da je naša obaveza i zadatak da otrgnemo od zaborava stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i u Drugom svjetskom ratu uopšte.
- Među prvim žrtvama te „fabrike smrti“, u kojoj je – prema podacima Enciklopedije Britanika, i Jugoslovenske Komisije za utvrđivanje ratnih zločina ubijeno više od 800 hiljada ljudi, bio je komunista iz Crne Gore Milo Bošković. A u aprilu 1945. u Jasenovcu je mučenički stradalo cjelokupno vođstvo Jugoslovenske kraljevske vojske iz Crne Gore - kazao je Aleksić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan poručila je da su se okupili kako bi se prisjetili, iskazali poštovanje, ali i da postave pitanje savjesti.
- Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sjećanje. Kao predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, vjerujem da nijedna žrtva ne smije biti zanemarena. Zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk. Patnja nema nacionalnost. Nepravda ne poznaje etničke i vjerske granice. A savjest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni pogledati se se prvo u ogledalo i očistiti svoje dvorište, kako bi imali moralni legitimitet optužiti nekog drugog. Zato večeras ne govorimo da bismo optuživali i dijelili se među sobom, već da bismo sjetili, pozvali na buđenje savjesti i na pomirenje - navela je ona.
Ofner Bokan je poručila i kako je među prisutnima i gospođa Ester Bajer - koja je kao djete preživjela logor Sajmište.
Izvršni direktor Centra za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović poručio je da romske žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sjećanje na njih mora biti zajedničko, jednako snažno kao i sjećanje na sve druge žrtve fašizma.
- Jer kada izdvojimo jedne da bismo zaboravili druge, tada izdamo sve. Zato Crna Gora, ali i cijela Evropa, moraju gajiti kulturu sjećanja, ali i priznanja. Priznanja boli, priznanja istine, priznanja vrijednosti svakog čovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, jezik ili vjeru. Jer sve što ne priznamo, plašim se, ponoviće se - poručio je Ahmetović.
Akademiju je, kako su kazali u Skupštini, uveličalo i pojanje Hora Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz Podgorice, pod dirigentskom palicom gospođe Ljudmile Radović.

1250x600

1084x550

Mandić: Jasenovac stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne može sam da usvaja logo Skupštine, niti može bilo kome nametnuti svoje izmišljene vizije prošlosti, naročito vrijeme terora nad Crnom Gorom, od strane tadašnjeg kralja Aleksandra palikuće Karađorđevića, poručila je nezavisna odbornica u SO Nikšić, Tatjana Knežević-Perišić.
Mandić je kazao juče da je donio odluku o novom vizuelnom identitetu ove institucije na kojem se nalazi zgrada nekadašnje Zetske banovine.
- Narod ga je tako prozvao zbog nečuvenih zločina, ubijanja crnogorskih patriota, vojnika, civila, paljenja njihovih siromašnih domova i pogroma koje su srpske okupacione vlasti sa domaćim izdajnicima, radile po Crnoj Gori od 1918.do 1929.godine. Četnički vojvoda se poziva na “prvu žrtvu fašizma”? Pa još mu je to “viteški kralj”. Jadno i žalosno! Kralj koji je u svim literaturama označen kao diktator, koji je i vlastitog brata strpao u ludnicu, zarad vlasti-šta je tu viteško Mandiću - pita Knežević-Perišić.
Unuk, kako navodi Knežević-Perišić, "posljednjeg crnogorskog kralja koji je precrtao ime Crne Gore, zabranio rad svima koji su mu politički oponirali, čovjek koji je našu lijepu, staru, herojsku državu, sveo na banovinu, iscjepkanu i nagrđenu do besmisla!"
- Pa da takav čovjek ima išta, doli prezira u Crnoj Gori? Nikad, kao pojedinac, neću priznati vaše plave bojice i vaš logo Skupštine. Crvena je boja Crne Gore, satkana od krvi generacija koje su je branile, iskovana na zastavama sa Vučjeg Dola, Grahovca, Martinića,Krusa, branjena u ofanzivama II Svjetskog rata, ponosno istaknuta na Slici naroda, ljubljena na referendumu 21.maja! Vaše koketiranje i trenutna sila u institucijama će proći; pa i onaj desetkovani, ubijeni, pregladnjeli narod je Palikući brzo pokazao leđa, pa će i ovaj-vama i vašoj politici provokacija, podmetanja i otimanja svega crnogorskog i stavljanja na pljat srpskom apsolutisti - zaključila je Knežević-Perišić.

Knežević-Perišić: Jadno i žalosno da se četnički vojvoda se poziva na “prvu žrtvu fašizma”

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora "Campo Mamula", nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.&nbsp; Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore, profesor Ljubenko Borović je čestitao obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.&nbsp; - Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir - kazao je Borović.&nbsp; U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići - put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  - Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje - navela je Stanišić.&nbsp; Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.&nbsp; - Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada - podvukla je Stanišić.&nbsp; Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Island, Huan Tamames. On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost. - Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka - naveo je Tamames.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4" data-rendition-name="original" width="1622" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Okupljenima se obratio i Đorđe Zloković, predsjednik OBNOR-a Herceg Novi koji je organizatorima zahvalio na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.&nbsp; Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.&nbsp; - Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja - naveo je Moric. Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i Žarko Popović - predsjednik SUBNOR-a Kula. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu mjesecu kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Podsjećamo, u periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici. Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.

Tamames: Osigurati da Mamula ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije

U krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici u nedjelju, 22. februara, biće održana pokazna vježba pripadnika Uprave policije Crne Gore – Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu, u saradnji i koordinaciji sa Ambasadom SAD.
Iz Uprave policije najavljeno je da će tokom izvođenja vježbe biti upotrijebljena manevarska municija i vježbovne šok bombe.
Zbog realizacije aktivnosti, u nedjelju će za saobraćaj biti zatvoren dio Bulevara Revolucije od raskrsnice sa Ulicom Ivana Vujoševića do raskrsnice sa Ulicom Džona Džeksona, most Union Bridge, Ulica Džona Džeksona, kao i Ulica Ivana Milutinovića od raskrsnice sa Bulevarom Revolucije do raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog.
Obustava saobraćaja važiće u periodu od 9.30 do 11 časova.
Dio vježbe biće realizovan i u parku Petrovića, takođe u istom vremenskom intervalu.

U nedjelju pokazna vježba Specijalne i Posebne jedinice policije kod Ambasade SAD

Reforma javne uprave ostaje ključni test institucionalne zrelosti i evropske spremnosti Crne Gore – poručeno je sa Sedme sjednice Savjeta za reformu javne uprave, kojom je predsjedavao ministar javne uprave Marash Dukaj. Naglašeno je da bez konkretnih i mjerljivih rezultata u ovoj oblasti proces evropskih integracija ne može biti uspješno okončan.
– Reforma javne uprave dio je klastera temeljnih prava u pregovorima sa Evropskom unijom. Bez konkretnih, mjerljivih i održivih rezultata u ovoj oblasti, proces evropskih integracija ne može biti uspješno zaključen. Evropske integracije se ne mjere brojem strategija, već njihovom realizacijom. Ne mjere se planovima, već rezultatima – istakao je Dukaj.
On je naglasio da članstvo u Evropskoj uniji nije kraj procesa, već početak zahtjevnije faze pune odgovornosti, zbog čega je, kako je naveo, neophodno dodatno jačanje administrativnih kapaciteta i koordinacije na svim nivoima.
Savjet je razmotrio stepen realizacije Operativnih zaključaka sa XIII sastanka Posebne grupe za reformu javne uprave, održanog 19. novembra u Podgorici, čiji su zaključci 27. novembra dostavljeni Vladi. Istaknuto je da ovogodišnji Operativni zaključci predstavljaju ključne kriterijume za ocjenu spremnosti u oblasti reforme javne uprave, posebno u kontekstu planiranog zatvaranja Poglavlja 23 do kraja godine.
Ministar Dukaj je naglasio obavezu Savjeta da dosljedno i bez odlaganja prati realizaciju tih zaključaka.
– Ispunjavanje preuzetih obaveza mora biti vidljivo kroz jasne pomake u praksi i mjerljive efekte koji potvrđuju stvarni napredak – poručio je.
Na sjednici su razmotreni i preliminarni rezultati implementacije Akcionog plana 2025–2026 Strategije reforme javne uprave za 2025. godinu. Istaknuto je da je proces reforme usmjeren na modernizaciju rada državnih i lokalnih organa, uz primjenu principa efikasnosti, transparentnosti, odgovornosti i profesionalizma.
Posebna pažnja posvećena je Predlogu zakona o lokalnim službenicima i namještenicima. Ocijenjeno je da je uspostavljanje jasnog i cjelovitog pravnog okvira na lokalnom nivou ključno za jačanje pravne sigurnosti i profesionalizaciju administracije, uz uvažavanje specifičnosti lokalne samouprave i poštovanje evropskih standarda.
– Nema prostora za institucionalnu pasivnost, prebacivanje odgovornosti ili formalno ispunjavanje obaveza. Evropske integracije su zajednički državni projekat, ali i test zrelosti naših institucija. Svaki resor, svaka institucija i svaki rukovodilac mora preuzeti puni dio odgovornosti za realizaciju reformi – naglasio je Dukaj.
Sa sjednice je poručeno da će Vlada Crne Gore, kroz redovno praćenje realizacije obaveza i pojačanu koordinaciju, nastaviti odlučno sprovođenje reforme javne uprave kao jednog od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješan završetak procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Dukaj: Bez stvarnih rezultata nema zatvaranja poglavlja 23

Apelacioni sud Crne Gore je odbio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni optužbe svi okrivljeni u predmetu poznatom kao "državni udar".
Apelacioni sud je presudu donio 30. decembra 2025. godine, nakon održane sjednice vijeća i tajnog vijećanja i glasanja.
Presudom Višeg suda u Podgorici oslobođeni su krivice optuženi Eduard Šišmakov Vadimovič, Vladimir &nbsp;Popov Nikolajevič, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević.
Šišmakov Vadimovič i Vladimir Popov Nikolajevič oslobođeni su optužbe da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo terorizam u pokušaju, a optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije,.
Optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić oslobođeni su optužbe da su izvršili i krivično djelo terorizam u pokušaju putem pomaganja.&nbsp;
- Optuženi su oslobođeni optužbe jer tokom postupka nije dokazano da su izvršili krivična djela za koja su optuženi - podsjećaju u Apelacionom sudu.
Specijalno tužilaštvo na čelu sa Glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, u cjelosti je ostalo pri ranijoj optužnici, koju su zastupali sada uhapšeni bivši GST Milivoje Katnić i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović.
Stoga je SDT predložio sudu da se organizatori kriminalne grupe, ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15, a Vladimir Popov na 12 godina.
Zatražili su i da se bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osudi na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića u završnoj riječi predložena je zatvorska kazna od po sedam godina.
Za Branku Milić SDT je predložio kaznu od tri godine zatvora, dok je za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića zatraženo po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godina i devet mjeseci zatvora.
Za Mihaila Čađenovića zatraženo je godinu i šest mjeseci zatvora. Za Kristinu Hristić je predloženo izricanje uslovne kazne.
U optužnici se navodi da je kriminalna organizacija da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otme i ubije tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Po ocjeni Apelacionog suda, u postupku i samoj presudi nisu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka na koje se ukazuje žalbom SDT-a, niti druge povrede na koje ovaj sud, kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti.
- Apelacioni sud je, a nasuprot navodima žalbe SDT-a, utvrdio da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku izveo sve dokaze koji su od uticaja na razjašnjenje predmetne krivično pravne stvari, pa je na osnovu ocjene svakog dokaza pojedinačno, dovodeći ih u međusobnu vezu i u vezi sa navodima odbrana optuženih, na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, izveo pravilan zaključak da u postupku nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela stavljena im na teret - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je prije pet godine ukinuo presudu Višeg suda u ovom predmetu kojom su osumnjičeni bili osuđeni na 70 godina zatvora i naložio ponovljeno suđenje.

Apelaconi sud odbio žalbu SDT-a: Svi optuženi u predmetu "državni udar" oslobođeni krivice

Premijerka Japana Sanae Takaiči upozorila je danas na, kako je navela, rastuće kinesku pritiske i najavila da će Tokio preispitati svoju odbrambenu strategiju.
Ona je to rekla u svom prvom govoru nakon nedavnih parlamentarnih izbora, nakon kojih je po drugi put izabrana za predsednicu Vlade, prenosi agencija Rojters (Reuters).
Takaičin prvi mandat obilježio je diplomatski spor sa Kinom, nakon što je izjavila da bi Japan mogao da upotrijebi vojnu silu kako bi odgovorio na napad na Tajvan.
Premijerka je izložila agendu za suprotstavljanje, kako tvrdi, rastućoj ekonomskoj i bezbjednosnoj prijetnji Pekinga i njegovih partnera.
- Japan se suočava sa najtežim i najsloženijim bezbjednosnim okruženjem od Drugog svjetskog rata - rekla je Takaiči i osvrnula se na sve veću vojnu aktivnost Kine, njen blizak odnos sa Rusijom i rastući nuklearni kapacitet Sjeverne Koreje.
Ona je rekla da će Vlada ove godine revidirati tri osnovna bezbjednosna dokumenta Japana kako bi proizvela novu odbrambenu strategiju i ubrzati reviziju pravila o izvozu vojne opreme, kako bi se proširila prodaja u inostranstvu i ojačale odbrambene kompanije.
Premijerkina Liberalno-demokratska partija (LDP) predložila je danas ukidanje pravila koja ograničavaju izvoz vojne opreme na nesmrtonosnu opremu kao što su panciri, što bi moglo značajno da proširi prodaju japanske opreme u inostranstvu, javila je novinska agencija Kjodo.
“Kina je intenzivirala svoje pokušaje da jednostrano promijeni status kvo silom ili prinudom u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru”, rekla je ona poslanicima.
Japan bi trebalo da poveća izdatke za vojsku na dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja marta, što će ga učiniti jednim od najvećih vojnih potrošača na svijetu.
Pored bezbjednosti, Takaiči je predložila i osnivanje japanske verzije Američkog komiteta za strane investicije (CFIUS) radi provjere stranih investicija u osetljivim sektorima i rekla da će se preispitati pravila koja regulišu kupovinu zemljišta od stranaca.
Ona se obavezala da će smanjiti zavisnost od “određenih zemalja” jačanjem lanaca snabdijevanja i saradnjom sa saveznicima kako bi se obezbijedili rijetki minerali.
Takaiči je takođe obećala da će ubrzati ponovno pokretanje nuklearnih reaktora koji su isključeni od katastrofe u elektrani Fukušima 2011. godine.

Premijerka Japana upozorila na pritiske Kine i najavila reviziju i veća izdvajanja za vojsku

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: logor