Predsjednik države Jakov Milatović je kazao da Morinj predstavlja jedno od mračnih poglavlja ratnih devedesetih, gdje su nedužni ljudi bili izloženi mučenju i zlostavljanju, čemu je, nažalost, svojom politikom doprinijela i tadašnja vlast, te istakao da pravda ne smije biti selektivna
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala spremnost da se suoči sa svojom prošlošću.
- U Lori su crnogorski državljani mučeni i zlostavljani – od kojih je četrnaest njih izgubilo život. Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Zato je neophodno da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je poručio da Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava.&nbsp;
- Pravda za žrtve Lore je pitanje našeg dostojanstva i naše obaveze: i prema sebi i prema Evropi kojoj pripadamo. Samo kroz istinu, pravdu i odgovornost možemo graditi društvo oslobođeno tereta prošlosti i okrenuto evropskoj budućnosti - zaključio je Milatović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Pravda za žrtve Lore pitanje je državnog dostojanstva

Jasenovac - najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su život izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili biti dio ustaškog mraka - stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na Akademiji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, &nbsp;koju je upriličio shodno Rezoluciji koju je usvojila Skupština Crne Gore.
On je poručio kako je Mauthauzen, jedan od najozloglašenijih koncentracionih logora nacističke Njemačke, postao mučilište za preko 190.000 ljudi, od kojih je najmanje polovina izgubila živote u nečovječnim uslovima.
Dahau je, dodaje Mandić, bio koncentracioni logor koji je maltene sinonim nacističkog režima jer je, kako kaže, aktiviran i otvoren 1933. godine, odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj.
- U ovom logoru, na zahtjev samog Adolfa Hitlera, bio je zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji Mitropolit crnogorsko-primorski i Patrijarh Srpske pravoslavne crkve g. Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda. Zajedno sa njim, zatočeništvo je dijelio i Sveti Nikolaj Ohdridski i Žički, veliki pastir srpskog naroda - poručio je Mandić.
Ovaj dan, dodaje on, nije samo podsjetnik na strašnu prošlost, već je i prilika da zajednički uputimo jasnu poruku budućnosti: da se nikada više i nigdje ne ponove katastrofe koje su uništile na milione života.
Mandić je podsjetio da je, prilikom zvanične posjete Državi Izrael, imao čast da se sastane sa g. Efraimom Zurofom, posljednjim živim lovcem na naciste i čovjekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovjednika Jasenovca.
- Zadovoljstvo mi je što će g. Zurof veoma brzo posjetiti Crnu Goru, te da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti dr Milu Boškoviću, našem Baraninu, koji je bio prva žrtva iz naše zemlje u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore koji su 21. na 22. april 1945. zvjerski poklani u ovom logoru - rekao je Mandić.
Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije poručio je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije, u toku okupacije, Srba, Jevreja i Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi.
- Mi ovdje u Crnoj Gori možemo biti ponosni što je naša vlast donijela Rezoluciju o poštovanju žrtava genocida u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, jer su naši sunarodnici i svih srpskih zemalja, a i iz Crne Gore, stradali u tim logorima. Vidimo kakav je bio odnos SPC prema nacizmu i po tome, ne samo što su stradali trojica naših uglednih arhijereja na samom početku rata od nacizma, nego i što su u toku rata mnogi bili mučeni od strane nacista, a naš svetopočivši patrijarh Gavrilo i sveti vladika Nikolaj bili i zatočenici zloglasnog logora Dahau - poručio je mitropolit Joanikije.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić poručio je da je naša obaveza i zadatak da otrgnemo od zaborava stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i u Drugom svjetskom ratu uopšte.
- Među prvim žrtvama te „fabrike smrti“, u kojoj je – prema podacima Enciklopedije Britanika, i Jugoslovenske Komisije za utvrđivanje ratnih zločina ubijeno više od 800 hiljada ljudi, bio je komunista iz Crne Gore Milo Bošković. A u aprilu 1945. u Jasenovcu je mučenički stradalo cjelokupno vođstvo Jugoslovenske kraljevske vojske iz Crne Gore - kazao je Aleksić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan poručila je da su se okupili kako bi se prisjetili, iskazali poštovanje, ali i da postave pitanje savjesti.
- Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sjećanje. Kao predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, vjerujem da nijedna žrtva ne smije biti zanemarena. Zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk. Patnja nema nacionalnost. Nepravda ne poznaje etničke i vjerske granice. A savjest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni pogledati se se prvo u ogledalo i očistiti svoje dvorište, kako bi imali moralni legitimitet optužiti nekog drugog. Zato večeras ne govorimo da bismo optuživali i dijelili se među sobom, već da bismo sjetili, pozvali na buđenje savjesti i na pomirenje - navela je ona.
Ofner Bokan je poručila i kako je među prisutnima i gospođa Ester Bajer - koja je kao djete preživjela logor Sajmište.
Izvršni direktor Centra za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović poručio je da romske žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sjećanje na njih mora biti zajedničko, jednako snažno kao i sjećanje na sve druge žrtve fašizma.
- Jer kada izdvojimo jedne da bismo zaboravili druge, tada izdamo sve. Zato Crna Gora, ali i cijela Evropa, moraju gajiti kulturu sjećanja, ali i priznanja. Priznanja boli, priznanja istine, priznanja vrijednosti svakog čovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, jezik ili vjeru. Jer sve što ne priznamo, plašim se, ponoviće se - poručio je Ahmetović.
Akademiju je, kako su kazali u Skupštini, uveličalo i pojanje Hora Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz Podgorice, pod dirigentskom palicom gospođe Ljudmile Radović.

1250x600

1084x550

Mandić: Jasenovac stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne može sam da usvaja logo Skupštine, niti može bilo kome nametnuti svoje izmišljene vizije prošlosti, naročito vrijeme terora nad Crnom Gorom, od strane tadašnjeg kralja Aleksandra palikuće Karađorđevića, poručila je nezavisna odbornica u SO Nikšić, Tatjana Knežević-Perišić.
Mandić je kazao juče da je donio odluku o novom vizuelnom identitetu ove institucije na kojem se nalazi zgrada nekadašnje Zetske banovine.
- Narod ga je tako prozvao zbog nečuvenih zločina, ubijanja crnogorskih patriota, vojnika, civila, paljenja njihovih siromašnih domova i pogroma koje su srpske okupacione vlasti sa domaćim izdajnicima, radile po Crnoj Gori od 1918.do 1929.godine. Četnički vojvoda se poziva na “prvu žrtvu fašizma”? Pa još mu je to “viteški kralj”. Jadno i žalosno! Kralj koji je u svim literaturama označen kao diktator, koji je i vlastitog brata strpao u ludnicu, zarad vlasti-šta je tu viteško Mandiću - pita Knežević-Perišić.
Unuk, kako navodi Knežević-Perišić, "posljednjeg crnogorskog kralja koji je precrtao ime Crne Gore, zabranio rad svima koji su mu politički oponirali, čovjek koji je našu lijepu, staru, herojsku državu, sveo na banovinu, iscjepkanu i nagrđenu do besmisla!"
- Pa da takav čovjek ima išta, doli prezira u Crnoj Gori? Nikad, kao pojedinac, neću priznati vaše plave bojice i vaš logo Skupštine. Crvena je boja Crne Gore, satkana od krvi generacija koje su je branile, iskovana na zastavama sa Vučjeg Dola, Grahovca, Martinića,Krusa, branjena u ofanzivama II Svjetskog rata, ponosno istaknuta na Slici naroda, ljubljena na referendumu 21.maja! Vaše koketiranje i trenutna sila u institucijama će proći; pa i onaj desetkovani, ubijeni, pregladnjeli narod je Palikući brzo pokazao leđa, pa će i ovaj-vama i vašoj politici provokacija, podmetanja i otimanja svega crnogorskog i stavljanja na pljat srpskom apsolutisti - zaključila je Knežević-Perišić.

Knežević-Perišić: Jadno i žalosno da se četnički vojvoda se poziva na “prvu žrtvu fašizma”

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora "Campo Mamula", nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.&nbsp; Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore, profesor Ljubenko Borović je čestitao obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.&nbsp; - Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir - kazao je Borović.&nbsp; U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići - put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  - Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje - navela je Stanišić.&nbsp; Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.&nbsp; - Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada - podvukla je Stanišić.&nbsp; Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Island, Huan Tamames. On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost. - Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka - naveo je Tamames.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4" data-rendition-name="original" width="1622" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Okupljenima se obratio i Đorđe Zloković, predsjednik OBNOR-a Herceg Novi koji je organizatorima zahvalio na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.&nbsp; Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.&nbsp; - Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja - naveo je Moric. Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i Žarko Popović - predsjednik SUBNOR-a Kula. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu mjesecu kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Podsjećamo, u periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici. Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.

Tamames: Osigurati da Mamula ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije

Zbog velikog oštećenja puta, saobraćaj je i danas potpuno zatvoren na dionici koja vodi prema Kolašinu i Beranama.
Obilne kiše pokrenule su manje klizište nadomak mini centrale „Jelovica 1“ i uzrokovale pucanje cijevi, iz kojih su se velike količine vode izlile na cestu i uništile dio saobraćajnice u mjestu Lubnice.
Mehanizacija je na terenu i, ukoliko vremenske prilike dozvole, sanacija će biti završena do petka.

Zbog oštećenja puta zatvoren saobraćaj prema Kolašinu i Beranama

Evropska komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da je američka vojska zaplijenila naftni tanker "Marinera" koji je plovio pod ruskom zastavom zbog kršenja američkih sankcija.
U saopštenju se navodi da je brod zaplijenjen u Sjevernom Atlantiku na osnovu naloga koji je izdao američki savezni sud, prenosi NBC njuz. Dodaje se da su zaplijenu izveli pripadnici američkog Ministarstva pravde i Ministarstva odbrane.
Mediji su naveli da je brod, koji je navodno povezan sa Venecuelom, preimenovan u "Marinera" i da je prethodnih dana bježao od američke potjere u Atlantiku.
Prethodno je RT javila da su se na palubu broda iskrcale američke oružane snage i objavila fotografiju helikoptera u blizini tankera.
Tanker koji je prazan i koji plovi prema Murmansku, nalazio se prethodnih dana pod konstantnom pratnjom Obalske straže Sjedinjenih Američkih Država, iako je plovilo od američke obale udaljeno oko 4.000 kilometara, a danas je došlo do nastavka akcije.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se tanker, koji sada plovi pod ruskom zastavom, nalazi u međunarodnim vodama i da djeluje u skladu sa međunarodnim pomorskim pravom.
Rusija je izrazila očekivanje da će zapadne zemlje, koje se javno zalažu za slobodu plovidbe na otvorenom moru, početi i same da dosljedno primjenjuju taj princip.

Američka vojska zaplijenila tanker koji je plovio pod ruskom zastavom

Službenici policije s uhapsili u Ctiy Kvartu tri držvljanke Kine H.H. (42), Z.D. (40) i G.H. (43) zbog prositucije, saopšteno je iz Uprave policije.
- Nakon prikupljenih obavještenja, lica su lišena slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 27 Zakona o javnom redu i miru – prostitucija na javnom mjestu ili radnje koje podstiču na prostituciju i sprovedena na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- navode u saopštenju.
Imajući u vidu da su kineske državljanke nezakonito boravile na teritoriji Crne Gore, njima su od strane policijskog inspektora za strance izrečene represivne mjere - donijeta rješenja o povratku sa rokom napuštanja Crne Gore do 14. januara 2026. godine. Istovremeno, ovim licima je izrečena i zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od tri godine.
- Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti preventivno i represivno djelovanje u cilju suzbijanja ovakvih pojava, zaštite crnogorskih građana, ljudskog dostojanstva, sigurnosti svih žrtava najtežih oblika eksploatacije, kao i očuvanja javnog reda i mira- poručeno iz policije.

Podgorica: Uhapšene tri Kineskinje zbog prostitucije u City Kvartu

O korisnim savjetima za bolju komunikaciju, u današnjoj emisiji E-uživo, govoriće stručnjak u ovoj oblasti Filip Jovanovski.&nbsp;
Gošća emisije je i influenserka Kana Tomašević, koja će se osvrnuti na izazove sa kojima se suočavaju svi koji žele biti autentični na društvenim mrežama.&nbsp;
Talentovana muzičarka Anastasija Koprolčec govoriće o najznačanijim trenucima u 2025. godini, ali i o daljim planovima u karijeri.
 
Panelisti emisije osvrnuće se na brojne aktuelne i zanimljive teme.&nbsp;
Pitamo i ko su ljudi zbog kojih volite praznike, ali – i šta raditi kad poslije čarobih riječi „volim te“ uslijedi ono čuveno „ali“.
Pratite E-uživo na TV E, od 16 do 18 sati.

Tag: logor