Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje poziva instititucije Crne Gore da preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u naše ime, a u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima.
Oni su podsjetili javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
- Oni su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima. Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje mira u Crnoj Gori i regionu.&nbsp;
- Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Vjeruju, kako zaključuju, da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine.

ANIMA: U obrazovni sistem da se uključi istina o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima

Crnogorski analitičari kažu da predsjednik prosrpske crnogorske Demokratske narodne partije Milan Knežević mjesecima napada Hrvatsku po nalogu Alkesandra Vučića, a sve kako bi zavadio dva naroda - hrvatski i crnogorski. Jedna od bijednih laži koju Knežević ponavlja je ta da u logoru Morinj u Crnoj Gori nije bilo zlostavljanja, ni ubianja logoraša iz Hrvatske. No, crnogorski sud, logoraši i brojni mediji navode da su u tom mjestu počinjeni odvratni zločini nad Hrvatima, bilo je pretučenih, ubijenih... Jedan od onih koji je bio žrtva Morinja je hrvatski poznati glumac Nikša Kušelj, koji je 2020. govorio za Dubrovački vijesnik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikša Kušelj"> <figcaption>Nikša Kušelj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Još u ljeto, negdje od polovine avgusta te 1991. godine, sve je bilo nekako pusto i prazno u Cavtatu. Osjećalo se nešto u vazduhu i sve je vuklo ka tome da će se uskoro nešto dogoditi – tim riječima Kušelj počinje svoju ratnu priču proživljenu te, u njegovim sjećanjima ne tako davne, 1991. godine. - Zapravo se najbolje sjećam tih prvih dana oktobra, kad je nas desetak, među kojima su bili moji tada najbolji prijatelji, čitava moja ekipa Ivica, Riki, Pepo, Baldo... ostali sami negdje na prvoj liniji. Nas je bilo samo desetak i bilo je nevjerovatno zaustaviti tako jednu armiju kad smo vidjeli koliko ih dolazi prema nama. Izbjegli smo smrt po nekoliko puta, a te datume smo počeli da slavimo kao rođendane. Neviđena sreća je bila da smo se se izvukli, a žao mi je da se zapravo nikad nismo više okupili u punom sastavu. Žao mi je zbog toga. Nakon toga je došao pad Konavala, pa Zvekovica... - priča Kušelj o prvim cavtatskim ratnim danima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Morinj"> <figcaption>Morinj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Malo ko zna da je i Nikša bio jedan od mnogih koji su završili u zloglasnom crnogorskom logoru Morinj, a o čemu prvi put govori. - Mislim da je to bilo na moj 20. rođendan, došli su do moje kuće, blokirali su susjedstvo tri vojnika i oficir. Tražili su da se predam. Sjećam se bila je puna kuća, svi moji. Tražili su da izađem vani i izašao sam. Na ispitivanju sam bio 4-5 dana. Tražili su od mene da pristanem na saradnju, da kažem gdje je oružje i te neke stvari kojih u stvari nije ni bilo. Tražili su, u stvari, da radiš da "otkucavaš" za njih da tako to kažem. Naravno, nisam pristao i završio sam u Morinju. I zapravo se sjećam svega iz logora. Najviše se sjećam ljudi, lica, rečenica. Već dugo vremena me nosi ta ideja da je to jedna više filmska priča čije segmente imam, a ne priča koju ću ovako nekome ispričati. Zapravo se dobro sjećam prvih večeri, sjećam se kontejnera, sjećam se Grge Miličevića koji je prvi rekao: "Ej neko nas čeka vanka". Sa mnom je bio Riki Kužnin, s njim sam išao zajedno u cijelu osnovnu školu, djetinjstvo sam proveo s njim i kada sam njega vidio bilo mi je dirljivo. Držao se odlično, bio je jako pametan i hrabar. S nama je bio i Vlaho Varamenta, mislim da je on bio najmlađi. Svi su se poprilično dobro držali. Bili su pribrani i nismo ulazili u bilo što a što bi oni mogli shvatiti kao izazivanje. Bilo je jako važno u tim nekim situacijama ne davati povoda, jer je povod mogao biti bilo što. Bilo je jako zvjerskog maltretiranja, bilo je i nekih stvari koje te obilježe za cijeli život - prisjeća se Nikša tih dana logora u Morinju koja se jednostavno ne daju izbrisati iz sjećanja, pa nastavlja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5" data-rendition-name="original" width="1273" height="949" loading="lazy" alt="Potpisi logoraša Morinja"> <figcaption>Potpisi logoraša Morinja(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Ostanu ti sjećanja na prekrasne ljude koji su to podnijeli na nezaboravan način. Sjećam se Nika Šuljka i njegovog basa negdje iz kantuna i sjećam se kako je negdje pred kraj taj klesar, a zapravo umjetnik, napravio igraće karte od kartona, kojima su se potajice igrali. Sjećam se da ih je stalno pozivao na "Ženevsku konvenciju". Onda bi oni pomahnitali pa bi ga istukli, pa bi on opet spominjao Ženevsku, a oni bi ga ponovo pretukli, pa sve tako. Dok nisu odustali od njega - priča Kušelj. Na upit koliko je proživljeno u logoru u Morinju ostavilo traga, Kušelj kaže da ga je to "obilježilo na neki način za cijeli život". - Čovjek ni sam ne zna koliko može podnijeti, kolika je blizina toga koliko ga nešto može taknuti ili što se sve može dogoditi. Jedan dan je čudesno da se može izdržati, a kamoli još više. Meni je izgledalo kao da je trajalo godinama. Održe te ti ljudi, ti pogledi bliskih ljudi oko mene. Uz Rikija, tu su bili moji Cavtaćani dundo Ivo, don Antun, Šlanga, bili su tu Niko Šuljak, Mato Butigan, Vilson Kužnin, Vlaho Veramenta, Mato Dabo... Ostanu te veze, te rečenice, ti pogledi, neprocjenjivo. Čudna su ta sjećanja i niko ne želi zapravo kopati po njima. Nekih stvari se dobro sjećam, nekih mi se i nije dalo sjećati. Ali pamtim te neke vedre momente više su to neki jaki trenuci koji su te podsticali da izdržiš i ideš dalje. Znali smo da smo na pravoj stvari. Nije to bio vojni zatvor, bilo je tu i civila, a uslovi nezamislivi. Ljudi su mučeni, bilo je tu svega i svačega, fizičkih maltretiranja, ono što su neki ljudi izdržali je teško shvatljivo. S druge strane, zadivljen si zbog toga i mislim da niko od njih ne očekuje neko žaljenje i patetiku. Mislili su da se u Konavlima nalazi ne znam koliko vojnika i svega drugog. Međutim našli su nas, a mi smo bili dječaci, momci od dvadesetak godina koji smo čudom izbjegli nešto što je moglo biti – priča glumac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Morinj, logor"> <figcaption>Morinj, logor(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Pogledao je dokumentarni film crnogorske televizije o Morinju. Neke stvari su mu, kaže, bile dirljive. - Na primjer vidjeti ove moje, Rikija cijelog zaraslog u autobusu i mene. To mi je izgledalo kao iz nekog filma, praktički naša je mladost prekinuta u jednom trenutku, očekivali smo od tog ljeta najbolje, a sve je stalo u jednom trenutku. Poslije, svi smo se negdje vratili, ja sam otišao u Odred naoružanih brodova, neki su otišli u Konavosku bojnu, jedan u minobacače, dakle nismo bili zajedno. Prošli smo odlično, izvukli smo se iz Konavala, i dan-danas to izgleda nemoguće – prisjeća se Nikša.

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, hrvatski glumac ga poklopio potresnom ispoviješću: "Mučili ste me"

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

Tužilaštvo ćutanjem ohrabruje veličanje zločinačke ideologije

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Tag: logor-morinj