Crnogorski analitičari kažu da predsjednik prosrpske crnogorske Demokratske narodne partije Milan Knežević mjesecima napada Hrvatsku po nalogu Alkesandra Vučića, a sve kako bi zavadio dva naroda - hrvatski i crnogorski. Jedna od bijednih laži koju Knežević ponavlja je ta da u logoru Morinj u Crnoj Gori nije bilo zlostavljanja, ni ubianja logoraša iz Hrvatske. No, crnogorski sud, logoraši i brojni mediji navode da su u tom mjestu počinjeni odvratni zločini nad Hrvatima, bilo je pretučenih, ubijenih... Jedan od onih koji je bio žrtva Morinja je hrvatski poznati glumac Nikša Kušelj, koji je 2020. govorio za Dubrovački vijesnik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106210128_cbfa742448ba8261970546a3307d9dba5ccad667659a73c1f26f9caaecc81898" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikša Kušelj"> <figcaption>Nikša Kušelj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Još u ljeto, negdje od polovine avgusta te 1991. godine, sve je bilo nekako pusto i prazno u Cavtatu. Osjećalo se nešto u vazduhu i sve je vuklo ka tome da će se uskoro nešto dogoditi – tim riječima Kušelj počinje svoju ratnu priču proživljenu te, u njegovim sjećanjima ne tako davne, 1991. godine. - Zapravo se najbolje sjećam tih prvih dana oktobra, kad je nas desetak, među kojima su bili moji tada najbolji prijatelji, čitava moja ekipa Ivica, Riki, Pepo, Baldo... ostali sami negdje na prvoj liniji. Nas je bilo samo desetak i bilo je nevjerovatno zaustaviti tako jednu armiju kad smo vidjeli koliko ih dolazi prema nama. Izbjegli smo smrt po nekoliko puta, a te datume smo počeli da slavimo kao rođendane. Neviđena sreća je bila da smo se se izvukli, a žao mi je da se zapravo nikad nismo više okupili u punom sastavu. Žao mi je zbog toga. Nakon toga je došao pad Konavala, pa Zvekovica... - priča Kušelj o prvim cavtatskim ratnim danima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106210132_3cb649bdb6f8d093f5d0476d14df9c5b9d5d87ddda38c4610c18aa3b7ed9f3c2" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Morinj"> <figcaption>Morinj(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Malo ko zna da je i Nikša bio jedan od mnogih koji su završili u zloglasnom crnogorskom logoru Morinj, a o čemu prvi put govori. - Mislim da je to bilo na moj 20. rođendan, došli su do moje kuće, blokirali su susjedstvo tri vojnika i oficir. Tražili su da se predam. Sjećam se bila je puna kuća, svi moji. Tražili su da izađem vani i izašao sam. Na ispitivanju sam bio 4-5 dana. Tražili su od mene da pristanem na saradnju, da kažem gdje je oružje i te neke stvari kojih u stvari nije ni bilo. Tražili su, u stvari, da radiš da "otkucavaš" za njih da tako to kažem. Naravno, nisam pristao i završio sam u Morinju. I zapravo se sjećam svega iz logora. Najviše se sjećam ljudi, lica, rečenica. Već dugo vremena me nosi ta ideja da je to jedna više filmska priča čije segmente imam, a ne priča koju ću ovako nekome ispričati. Zapravo se dobro sjećam prvih večeri, sjećam se kontejnera, sjećam se Grge Miličevića koji je prvi rekao: "Ej neko nas čeka vanka". Sa mnom je bio Riki Kužnin, s njim sam išao zajedno u cijelu osnovnu školu, djetinjstvo sam proveo s njim i kada sam njega vidio bilo mi je dirljivo. Držao se odlično, bio je jako pametan i hrabar. S nama je bio i Vlaho Varamenta, mislim da je on bio najmlađi. Svi su se poprilično dobro držali. Bili su pribrani i nismo ulazili u bilo što a što bi oni mogli shvatiti kao izazivanje. Bilo je jako važno u tim nekim situacijama ne davati povoda, jer je povod mogao biti bilo što. Bilo je jako zvjerskog maltretiranja, bilo je i nekih stvari koje te obilježe za cijeli život - prisjeća se Nikša tih dana logora u Morinju koja se jednostavno ne daju izbrisati iz sjećanja, pa nastavlja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250106210128_ead1a8d195100617396131f416325be59a1f00c2833954c317d11277d3e0e9c5" data-rendition-name="original" width="1273" height="949" loading="lazy" alt="Potpisi logoraša Morinja"> <figcaption>Potpisi logoraša Morinja(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  - Ostanu ti sjećanja na prekrasne ljude koji su to podnijeli na nezaboravan način. Sjećam se Nika Šuljka i njegovog basa negdje iz kantuna i sjećam se kako je negdje pred kraj taj klesar, a zapravo umjetnik, napravio igraće karte od kartona, kojima su se potajice igrali. Sjećam se da ih je stalno pozivao na "Ženevsku konvenciju". Onda bi oni pomahnitali pa bi ga istukli, pa bi on opet spominjao Ženevsku, a oni bi ga ponovo pretukli, pa sve tako. Dok nisu odustali od njega - priča Kušelj. Na upit koliko je proživljeno u logoru u Morinju ostavilo traga, Kušelj kaže da ga je to "obilježilo na neki način za cijeli život". - Čovjek ni sam ne zna koliko može podnijeti, kolika je blizina toga koliko ga nešto može taknuti ili što se sve može dogoditi. Jedan dan je čudesno da se može izdržati, a kamoli još više. Meni je izgledalo kao da je trajalo godinama. Održe te ti ljudi, ti pogledi bliskih ljudi oko mene. Uz Rikija, tu su bili moji Cavtaćani dundo Ivo, don Antun, Šlanga, bili su tu Niko Šuljak, Mato Butigan, Vilson Kužnin, Vlaho Veramenta, Mato Dabo... Ostanu te veze, te rečenice, ti pogledi, neprocjenjivo. Čudna su ta sjećanja i niko ne želi zapravo kopati po njima. Nekih stvari se dobro sjećam, nekih mi se i nije dalo sjećati. Ali pamtim te neke vedre momente više su to neki jaki trenuci koji su te podsticali da izdržiš i ideš dalje. Znali smo da smo na pravoj stvari. Nije to bio vojni zatvor, bilo je tu i civila, a uslovi nezamislivi. Ljudi su mučeni, bilo je tu svega i svačega, fizičkih maltretiranja, ono što su neki ljudi izdržali je teško shvatljivo. S druge strane, zadivljen si zbog toga i mislim da niko od njih ne očekuje neko žaljenje i patetiku. Mislili su da se u Konavlima nalazi ne znam koliko vojnika i svega drugog. Međutim našli su nas, a mi smo bili dječaci, momci od dvadesetak godina koji smo čudom izbjegli nešto što je moglo biti – priča glumac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250106210128_08f9a5c43abe29ced5f286e350b7c42e7b547c892184e9fe54374c793e077739" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Morinj, logor"> <figcaption>Morinj, logor(Photo: Slobodna Dalmacija)</figcaption> </figure>  Pogledao je dokumentarni film crnogorske televizije o Morinju. Neke stvari su mu, kaže, bile dirljive. - Na primjer vidjeti ove moje, Rikija cijelog zaraslog u autobusu i mene. To mi je izgledalo kao iz nekog filma, praktički naša je mladost prekinuta u jednom trenutku, očekivali smo od tog ljeta najbolje, a sve je stalo u jednom trenutku. Poslije, svi smo se negdje vratili, ja sam otišao u Odred naoružanih brodova, neki su otišli u Konavosku bojnu, jedan u minobacače, dakle nismo bili zajedno. Prošli smo odlično, izvukli smo se iz Konavala, i dan-danas to izgleda nemoguće – prisjeća se Nikša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, hrvatski glumac ga poklopio potresnom ispoviješću: "Mučili ste me"

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

610x380

500x500

400x240

400x203

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

1250x600

1084x550

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Dvije nadgrobne ploče, jedna sa krstom, druga sa polumjesecom, koje čuvaju predanje o Pavi i Ahmetu, dvoje ljudi ispred čije ljubavi se nije ispriječila vjera, već ih je povela u vječnost legendom koja se o njima prenosi „s koljena na koljeno“ i koja je 2015. godine proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom, u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja, može pronaći samo putnik namjernik koji zna đe se tačno nalaze, jer su stećci zarasli u korov i travu i ne vide se. Ne ma ni staze do grobova, niti bilo kakvog obilježja. Crnogorski iseljenik, porijeklom iz Bijelog Polja, koji decenijama živi i radi u Australiji Murat Mušović, sa prezimenjak Miralemom Mušovićem, koji živi na Novom Zelandu, prije nekoliko dana zaputio se ka Pavinom i Ahmetovom grobu, a prizor koji su zatekli ih je šokirao. Prema predanju, Mušovići su potomci Pave i Ahmeta. Dvojica iseljenika ostali su zatečeni neshvatljivom nebrigom i nemarom o mjestu koje vijekovima nadahnjuje predanje o ljubavi dvoje ljudi koji su prevazišli vjerske prepreke i za sobom ostavili vrijedan legat koji bi trebalo da je putokaz i generacijama koje dolaze. Osim toga Pavino Polje je dobilo i ime upravo po Pavi, a tako ga je nazvao Ahmet za sjećanje na svoju rano umrlu suprugu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_d6a8b04a4c1fedb60ca2b463f162f16cc60c2f5f4239ba65b268666be7cf3803.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805090828_d6a8b04a4c1fedb60ca2b463f162f16cc60c2f5f4239ba65b268666be7cf3803" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UKRADENA KAPIJA: Murat Mušović šokiran nebrigom"><figcaption>UKRADENA KAPIJA: Murat Mušović šokiran nebrigom</figcaption></figure>  - Grobovi se nijesu vidjeli od trave i ako ne znaš gdje su sigurno bi ih prošao. Trava je toliko velika da se ni ograda ne primjećuje. Nevjerovatno je da je neko odnio i vrata od ograde. Murat je bio i prije dvije godine da obiđe Pavine i Ahmetove grobove i bilo je uređeno, pokošeno, moglo se prići. Ja sam bio prije devet godina i isto je bilo uređeno. Ne razumijemo što se sada dešava – kazao je za Portal ETV Miralem Mušović. O predanju o ljubavi Pave i Ahmeta napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu, pisane su publikacije, a brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o toj legendi, među kojima je i američka Travel Čenel (Travel Chenel).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_04ae7d08dd24de10c7902b94149b2a746df35562c4d078bfa50e0b7855425b3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805090828_04ae7d08dd24de10c7902b94149b2a746df35562c4d078bfa50e0b7855425b3e" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Nema ni staze do grobova Pave i Ahmeta"><figcaption>Nema ni staze do grobova Pave i Ahmeta</figcaption></figure>  Istoričar Veselin Konjević napisao je knjigu o legendi o Pavi i Ahmetu – „Vraneška legenda“ u kojoj piše da se „prije oko tri i po vijeka, đevojka Pâva, kćerka vraneškog kneza Nikole Milikića, jedinica i ljepotica, udala za islamiziranog mještanina Ahmet-pašu Hasanbegovića“. - Mladi Hasanbegović se, nakon višegodišnjeg izbivanja iz svog rodnog kraja, vratio u Vraneš i zaljubio u Pâvu, koja je pristala da se uda za njega, pod uslovom da ne mijenja vjeru. Takođe, dogovorila se sa svojim izabranikom da sva muška đeca, koju eventualno budu imali u braku, budu islamske vjere, a ženska - hrišćanske, odnosno pravoslavne. Zaljubljeni paša je na to pristao, a Pâva mu je u miraz donijela imanje (polje pored rijeke Ljuboviđe). Pâva je, kako se vjeruje, u jednom bremenu rodila tri sina Muša, Hasana i Dauta, od kojih su nastala tri znamenita muslimanska bratstva - Mušovići, Hasanbegovići i Dautovići. Sinovi su, kazuje predanje, izuzetno voljeli majku, svake neđelje je vodili na konju, sa pozlaćenom opremom, u crkvu, đe su je ispred vrata sačekivali dok obavi crkveni obred. Pâva je umrla na drugom porođaju, rađajući žensko dijete, Anđeliju, ostavljajući amanet sinovima i mužu „da joj se ime ne zaboravi“. Ubrzo po rođenju, umrlo je i to žensko dijete koje je, shodno njihovom (predbračnom) dogovoru, trebalo biti pravoslavne vjere, i sahranjeno pored majke Pâve. Paša je, u znak velike ljubavi i poštovanja prema Pâvi, te posjede, koje je dobio od Pâve u miraz, prozvao - Pâvino Polje. Kada je Ahmet-paša umirao, ostavio je amanet da bude sahranjen pored Pâve. I danas, dvije kamene ploče, na jednoj u reljefu urezan krst, a na drugoj polumjesec koje se nalaze nedaleko od centra Pâvinog Polja, svjedočanstva su toj nesvakidašnjoj ljubavi. Nadgrobna ploča njihovog ženskog djeteta, na kojoj je, kako kazuju mještani, bila uklesana kolijevka, uništena je nepažnjom, kada je nakon Drugog svjetskog rata pravljen regionalni put Bijelo Polje - Pljevlja (preko Pâvinog Polja) – napisao je Konjević. U knjizi je istakao da je ključna poruka ovoga predanja „prihvatanje drugog i drugačijeg, bez namjere i želje da ga „udešavamo“ prema spostvenim afinitetima i nahođenjima“. Prema rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Konjević je nosilac/čuvar vrijednosti ovog kulturnog dobra, a uz njega su to i Opština Bijelo Polje, stvaraoci koji pišu o ovom predanju, te članovi zajednice porijeklom iz Pavinog Polja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805090828_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Do prije nekoliko godina prostor oko stećaka Pave i Ahmeta bio je koliko-toliko uredan"><figcaption>Do prije nekoliko godina prostor oko stećaka Pave i Ahmeta bio je koliko-toliko uredan </figcaption></figure>

Grobovi Pave i Ahmeta zarasli u korov i travu

Uspjeh u prvoj fazi izborne reforme može biti pokretač daljih aktivnosti i zavisiće od volje većine, jer je opozicija posebno zainteresovana da reforme budu nastavljene, kazao je kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je za Pobjedu, upitan da prokomentariše dosadašnji rad i učinke, kao i dalje aktivnosti Odbora za izbornu reformu, rekao da po prirodi stvari usvojene izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije u svakom vremenu.
„To znači da su nam usvojena rješenja kao i ona koja nas očekuju u drugoj fazi potrebna za ravnopravan i fer izborni proces“, dodao je Rakočević.
Skupština Crne Gore je 25. jula usvojila više zakona koji su dio procesa sveobuhvatne izborne reforme, a čak 68 poslanika u crnogorskom parlamentu podržalo je izmjene izbornog zakonodavstva.
Usvojene su izmjene i dopune zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Na pitanje kada će Odbor nastaviti rad i da li će zadati rokovi biti ispoštovani, Rakočević je kazao da dalji posao mora krenuti već od jeseni.
On je ponovio da članove Odbora, predstavnike nevladinog sektora i akademske zajednice koji su uključeni u proces sveobuhvatne izborne reforme čeka obiman i važan posao.
„Ključne dalje reforme se moraju fokusirati na direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, otvorene liste, legalan i čist birački spisak, punu zaštitu biračkog prava, zaštitu biračkih prava osoba sa invaliditetom, zaštitu izbornih prava romske i drugih manjinskih zajednica“, istakao je Rakočević.
On smatra da su to samo neka od pitanja koja moraju biti prioritet dalje reforme.
Prema riječima Rakočevića, posredovanje ambasadora Evropske unije (EU) Johana Satlera i Delegacije EU bilo je od presudne važnosti za uspjeh tog procesa.
„Takođe, bez civilnog sektora i akademske zajednice, koji su jedan od najkvalitetnijih segmenata crnogorskog društva, ovaj uspjeh ne bi bio moguć“, poručio je Rakočević.

Rakočević: Usvojene izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije

Povodom Dana opštine Gusinje, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku građankama i građanima ovog kraja, poželjevši im zdravlje, napredak i prosperitet.
- U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem svim građanima Gusinja najsrdačnije čestitke povodom Dana opštine - naveo je Mandić.
On je u poruci istakao prirodne ljepote Gusinja i njegov rastući značaj na mapi evropskog ekoturizma.
- Gusinje, smješteno u podnožju jednog od najimpozantnijih planinskih vijenaca ne samo Balkana, već i cijele Evrope, krase izuzetne prirodne ljepote koje predstavljaju značajan turistički potencijal. Sa zadovoljstvom svjedočimo da se vaša opština iz godine u godinu sve jasnije pozicionira na mapi ekoturizma Evrope, što je razlog za ponos svih nas u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Skupštine.
Mandić je naglasio da je dalji razvoj infrastrukture od posebnog značaja kako za kvalitet života stanovnika, tako i za bolju pristupačnost turistima. Posebnu zahvalnost uputio je gusinjskim iseljenicima koji, kako je rekao, ostaju važan dio crnogorskog društva.
- Želim da istaknem i zahvalnost brojnim iseljenicima koji, iako daleko, održavaju čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Crna Gora ih neće zaboraviti i nastavićemo da radimo na tome da oni ostanu važan dio naše zajednice i da im omogućimo pravo da postanu državljani naše zemlje – kazao je on.

Mandić čestitao Dan opštine Gusinje: Iseljenici ostaju važan dio naše zajednice

Muška seniorska reprezentacija Crne Gore poražena je od Francuske rezultatom 81:75 u prijateljskom meču odigranom u prepunoj dvorani Vendéspace, u okviru priprema za Evropsko prvenstvo 2025.
Utakmica je protekla u ritmu sa dosta oscilacija i rezultatskih preokreta, a izabranici selektora Boška Radovića pokazali su da mogu parirati i ekipama iz samog evropskog vrha. Iako je pobjeda na kraju pripala domaćinu, naša reprezentacija ostavila je veoma dobar utisak.
Francuska je bolje otvorila meč, brzo stigla do dvocifrene prednosti, ali su naši košarkaši odbili da se predaju. Nikola Vučević je dominirao pod košem i bio najefikasniji sa 19 poena, dok je Marko Simonović dodao 14. Igor Drobnjak (10 poena) i Đorđije Jovanović (9) unijeli su dodatnu energiju, a Crna Gora je u trećoj četvrtini stigla na samo dva poena zaostatka (57:55).
U nastavku je domaćin, predvođen raspoloženim Nadirom Hifijem i talentovanim Alexandreom Sarrom, ponovo preuzeo kontrolu i priveo utakmicu kraju.
Pored Vučevića i Simonovića, u strijelce su se upisali i Slavković (8) te Mihailović (7). Kod Francuza su najefikasniji bili Sarr (19) i Hifi (14), dok je Bilal Coulibaly dodao 10 poena.
<h2>Nastavak priprema</h2>
Reprezentacija se vraća u Bar, gdje nastavlja trenažni proces. Ekipi se u četvrtak priključuje Kyle Allman, a naredni test zakazan je za nedjelju, 10. avgusta, kada Crna Gora gostuje selekciji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Uprkos porazu, prikazana igra i energija protiv izuzetno kvalitetnog protivnika daju razloga za optimizam u nastavku priprema za EuroBasket 2025.

Poraz u Francuskoj, ali dobar utisak – Crna Gora pokazala potencijal u duelu sa domaćinom

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.

Tag: logor-morinj