Parking na Seljanovu nije rezultat tuđe politike, već propust vaše administracije. Građani to vide i jasno čuju u vašim sve kontradiktornijim izjavama, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.
U toj partiji optužuju lokalnu vlast da nijesu reagovali na vrijeme ni za parking, ni za Belane.
- Da apsurd bude potpun, protestujete protiv odluka i preduzeća u kojima sjede vaši partijski i koalicioni kadrovi. Dok se na bini čitalo pismo predsjednika Opštine, zvižduci publike govorili su sve: građani prepoznaju da je isti taj predsjednik do juče sjedio u tenderskoj komisiji, iz koje je tek formalno „podnio ostavku“ na ono protiv čega se navodno bori - navedeno je u saopštenju tivatskog DPS-a.
Poručuju da je vrijeme da se vlast posveti svom dvorištu i da se pripremi, kako su rekli, za opozicione klupe. 
- Tamo vam je, izgleda, i prirodnije s obzirom na to da protestujete protiv vlasti, a vlast ste - poručuju iz DPS-a Tivat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Tivat: Vlast nije reagovali na vrijeme ni za parking na Seljanovu, ni za Belane

Pokret Evropa sad (PES) danas bi trebalo da se sastane sa nosiocima lista Za budućnost Nikšića (ZBNK) i Demokratske Crne Gore, kako bi eventualno dogovorili vlast i raspodjelu funkcija u gradu pod Trebjesom, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama Portala ETV, PES je juče na organima stranke raspravljao o budućoj koalicionoj vlasti u Nikšiću.
PES je navodno podržao da predsjednik Opštine bude Marko Kovačević.
PES-u bi, prema informacijama Portala ETV, trebala pripasti funkcija šefa lokalnog parlamenta.
Na lokalnim izborima održanim 13. aprila koalicija ZBNK, koju je predvodio Kovačević, osvojila je 15 mandata, PES pet, a Demokrate-Plenum 083 tri mandata.
Nikšićki parlament ima 41 odborničko mjesto i za formiranje vlasti potreban je najmanje 21 glas. Ako se dogovore ZBNK, PES i Demokrate, partneri iz državne vlasti, imali bi većinu od 23 odbornika. Ako dođe do dogovora, u opoziciji bi ostala Demokratska partija socijalista, koja je u Nikšićću pojedinačno najjaca stranka sa osvojenih 16 mandata. Evropski savez je na aprilskim izborima osvojio dva mandata.

Miraš Dušević

PES, ZBNK i Demokrate danas dogovaraju vlast u Nikšiću - Marko Kovačević ostaje da rukovodi gradom?

Ono što je Knjaževina Crna Gora izgradila za godinu, odlazeća vlast nije u stanju da rekonstruiše više od pet godina, ocijenio je kandidat za odbornika Stranke evropskog pokreta (SEP) u Nikšiću Jovan Mandić.
Mandić je podsjetio da će se u avgustu navršiti 125 godina od završetka izgradnje Dvorca knjaza Nikole u Nikšiću. Istovremeno počinje šesta godina otkako je započeta rekonstrukcija ovog objekta koja još nije završena.&nbsp;
- To nam dovoljno govori o nebrizi odlazeće vlasti za istorijsko i kulturno nasljeđe našeg grada - naveo je Mandić u saopštenju za medije.
On napominje da vlast u Nikšiću nije bila sposobna da završi rekonstrukciju Dvorca koja je započeta još 20. avgusta 2020.
- Dvorac knjaza Nikole građen je od 1899. do sredine avgusta 1900. godine, u blizini Petrove glavice na kojoj je u isto vrijeme sagrađena Saborna crkva sv. Vasilija Ostroškog. Ovaj neorenesansni dvorac, projektovan kao ljetna rezidencija vladajuće porodice, jedan je od najmonumentalnijih objekata izgrađenih za vrijeme dinastije Petrović – Njegoš - naveo je Mandić.
On je podsjetio da je tokom Drugog svjetskog rata u Dvorcu bila smještena Gimnazija, a od 1949. do 1975. u jednom dijeli Dvorca radila je Osnovna škola „Luka Simonović“, a u drugom Srednja ekonomska škola.
Danas su, dodaje on, u Dvorcu knjaza Nikole smještene značajne institucije kulture – Zavičajni muzej, Gradska biblioteka, Galerija i Arhiv.
Nebrigu za kulturnu baštinu Nikšića dosadašnja vlast ne pokazuje samo prema ovom zdanju. Slična je situacija, ističe Mandić, i s kulom Volticom u Župi Nikšićkoj.
- &nbsp;Kula, građena između 1853. i 1855, takođe čeka završetak rekonstrukcije zaustavljene prije nekoliko godina. Stranka evropskog progresa će se, ako bude u mogućnosti da odlučuje nakon lokalnih izbora, prema kulturi će se odnositi sa posebnom pažnjom... Vrijeme je za očuvanje kulturnog nasljeđa Nikšića... Vrijeme je za Nikšić - poručio je Mandić.

Mandić: Ono što je Knjaževina Crna Gora izgradila za godinu, odlazeća vlast nije u stanju da rekonstruiše više od pet godina

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da je formiranju vlasti u Podgorici prethodila najveća politička prevara koju je Crna Gora doživjela od uvođenja višestranačja.
- Juče je Podgorica dobila novu gradsku vlast. Tome je prethodila najveća politička prevara koju je Crna Gora doživjela od uvođenja višestranačja, zbog čega - iako sam, u aprilu 2023, to već jednom učinio - nije moguće čestitati onima koji će, u narednom periodu, upravljati gradom - naveo je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1873343218215248316&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Funkcioner Pokreta Evropa sad Saša Mujović sinoć je na sjednici Skupštine Glavnog grada izabran za gradonačelnika Podgorice, dok su njegovi zamjenici Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu i Boris Spalević iz Demokratske Crne Gore.
Na čelu gradskog parlamenta je ostala Jelena Borovinić Bojović koja je predvodila listu Za budućnost Podgorice.
Ova podjela funkcija je plod dogovora u posljednjem momentu između koalicija PES-Demokrate i Za budućnost Crne Gore i Pokreta za Podgoricu koji predvodi predsjednik države Jakov Milatović. Opozicija sumnja da su Milatovića ucijenili i time prinudili na ovaj korak premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Vuković: Nemoguće čestitati jer je vlast u Podgorici formirana na najvećoj političkoj prevari

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, koja je juče ponovo postavljena na tu funkciju, kazala je da je vrijeme za političku stabilnost u Podgorici.
- Dobar dan. Većinom glasova juče sam reizabrana za predsjednicu Skupštine Glavnog grada. Vrijeme je da uspostavimo političku stabilnost u Podgorici. Očekujte punu posvećenost svima vama, građanima i građankama, i razvoju našeg grada. Za budućnost Podgorice - grad svih nas - poručila je Borovinić Bojović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorovinicJelena%2Fstatus%2F1873296010463813839&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pored Borovinić Bojović, juče je na sjednici Skupštine Glavnog gradafFunkcioner Pokreta Evropa sad Saša Mujović izabran za gradonačelnika Podgorice, dok su njegovi zamjenici Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu i Boris Spalević iz Demokratske Crne Gore.
Ova podjela funkcija je plod dogovora u posljednjem momentu između koalicija PES-Demokrate i Za budućnost Crne Gore i Pookreta za Podgoricu koji predvodi Milatović.

Borovinić Bojović: Vrijeme je da uspostavimo političku stabilnost u Podgorici

Opštinski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) Budva očekuje da će politički subjekti u tom gradu naći način da prevaziđu nastale sukobe i formiraju stabilnu vlast, koja će, kako kažu u toj stranci, dosljedno odražavati volju građana iskazanu na izborima. 
U budvanskom SNP-u očekuju da nova lokalna uprava donese stabilnost i omogući realizaciju ključnih projekata od značaja za razvoj Budve i unapređenje kvaliteta života svih njenih stanovnika.
- Posebno ističemo važnost političkog dogovora koji je postignut u Glavnom gradu. Stabilna vlast u Podgorici, predvođena koalicijom posvećenom prosperitetu građana, pruža dodatni podstrek i primjer za funkcionalno djelovanje i u drugim opštinama. Efikasna i funkcionalna vlast u Budvi, koja bi osigurala ostanak DPS-a u opoziciji, bila bi odraz volje građana, koji su jasno poručili da ni po koju cijenu ne žele povratak onih koji su decenijama uništavali grad. Dužni smo da volju građana Budve ispoštujemo i da u najkraćem roku postignemo dogovor oko formiranja nove, stabilne vlasti, bez kalkulacija i ucjena. Vrijeme je da politički subjekti pokažu zrelost i opravdaju povjerenje koje su im građani ukazali na izborima - navedeno je u saopštenju SNP Budva.
U toj partiji poručuju da ostaju čvrsto opredijeljeni ka ostvarivanju politika koje donose opipljive rezultate za građane Budve, "uz uvjerenje da je saradnja i stabilnost ključ za razvoj našeg grada i društva u cjelini".

SNP Budva: Politički subjekti da prevaziđu sukobe i formiraju stabilnu vlast

Vrhunac političke, ili koje god hoćete drugo gluposti je ono što je uradio predsjednik Jakov Milatović, ono što su uradili njegovi odbornici u lokalnom parlamentu nezabilježeno je u političkom životu Crne Gore. Bilo je raznoraznih sezonskih pojava na političkoj sceni i lidera u pokušaju, koji nijesu znali šta će sa glasovima i mandatima koje su dobili, ali ovo je, čini mi se, najbesmislenije traćenje glasova i odborničkih mandata, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, poslanik u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Funkcioneri Pokreta za bolju Podgoricu Jakova Milatovića stavili su tačku na podgoričke izbore održane u septembru, iako svakodnevnim izjavama i objavama na društvenoj mreži X predsjednika države moglo lako zaključiti da je bliži formiranju koalicije sa opozicijom, to se, ipak nije desilo.
Radi se o vrhuncu političke gluposti, smatra Zirojević, da se s opozicijom ruši vlast u Glavnom gradu, izlazi na nove lokalne izbore, budžet izlaže velikim troškovima, a građani mrcvare i onda se pregovara sa onima istim koje su srušili vlast.
- Vrhunac političke, ili koje god hoćete drugo gluposti je ono što je uradio predsjednik Jakov Milatović, ono što su uradili njegovi odbornici u lokalnom parlamentu, čini mi se, da je nezabilježeno u političkom životu Crne Gore. Bilo je razno raznih sezonskih pojava na političkoj sceni, bilo je raznoraznih lidera u pokušaju, koji nijesu znali šta će sa glasovima i mandatima koje su dobili, ali ovo je, čini mi se, najbesmislenije traćenje glasova i odborničkih mandata, makar otkako ja pratim politiku, a mogu da kažem da sam se dosta bavio i onim vremenom kada sam bio dijete, od uvođenja više parlamentarizma u politički sistem Crne Gore, zaista mislim da je ovo jedan nevjerovatan fenomen - rekao je Zirojević.
On kaže da se očekivalo da se predsjednik Crne Gore oglasi putem društvenih mreža, "makar da kroz objavu kaže da mu je u prethodnom periodu profil bio hakova i da se makar na taj način izvuče".
Predsjednik Jakov Milatović je izabrao da ćuti što je, smatra Zirojević, najbolji dokaz političkog neiskustva.
- Prosto je nevjerovatno da vi se jedan vremenski period postavljate kao neki državnik u pokušaju, da vi zajedno sa opozicijom branite Ustav, da ne govorim o tome kakve hvalospjeve, kakve riječi je predsjednik Milatović imao prema Luki Rakčeviću, koji je bio nosilac njihove liste na lokalnim izborima, da dočekate da vam danas taj Luka Rakčević kaže da ste krpa PES-a i Demokratskog fronta, da dočekate da vam se odbornički klub podijeli na četiri odbornika koja ulaze u vlast, dva odbornika koja ostaju u opoziciji , i da vi kao predsjednik države, kao neko ko bi bio najpozvaniji da to prokomentariše, ne kažete jednu jedinu riječ - istakao je Zirojević.
Otkako su se vidjele scene sa trga Slavija u Beogradu sa desetinama hiljada ljudi Zirojević smatra da je povećana nervoza i među vladajućim elitama u Crnoj Gori.
- Oni su u potpunosti svjesni da ukoliko dođe do promjena u Beogradu, oni ostaju bez strateške i bez financijske podrške. I sva ta nervoza, prouzrokovana onim što se dešava kod našeg sjevernog susjeda, na taj način su oni počeli strateški da povlače neke loše poteze. Mislim da su ovo, što su uradili u prethodnom periodu loši potezi, mislim da je pokušaj blokiranja Ustavnog suda, srećom neuspjeli, prilično loš potez, i mislim da su naj način, sasvim nepotrebno izazvali jednu institucionalnu krizu, koja je rezultirala danas takvim stanjem kakvo je. Mislim da oni ne znaju šta da rade sa nama, koji im svaki dan blokiramo sjednicu u parlamentu, i mislim da je Andrija Mandić uradio jedino što je mogao da uradi, vidio da je pojačana nervoza, vidio je koje su se scene desile jedan dan prije Badnjeg dana i Božića, prema Gregorijanskom kalendaru, kada smo imali izbacivanje novinara iz plenarne sale, kada smo imali najbrutalnije psovke i uvrede na račun jedne poslanice u parlamentu, on je riješio da više ne dozvoli da se to desi, i on je zaključio sjednicu. Mimo toga, poslanici PES-a samo sat vremena prije zaključivanja sjednice kazali da Poslovnik Skupštine Crne Gore predviđa mjere udaljenja sa sjednice, kojima će se održati red i omogućiti redovan rad plenarnog zasjedanja. Oni su sat vremena prije najavili, praktično, da prevedem na jednostavniji način, da ćemo mi biti izbačeni iz plenarne sale, da bi samo sat vremena nakon toga Andrija Mandić zaključio sjednicu i rekao nema sjednice, nema budžeta, nema ničega - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Milatović je državnik u pokušaju

Profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik upravnog odbora Centra za monitoring (CeMI) Zlatko Vujović smatra da je dogovor o formiranju vlasti u Podgorici između koalicije Pokret Evropa sad-Demokratska Crna Gora, Pokreta za Podgoricu i saveza "Za budućnost Podgorice" posljedica dešavanja iza kulisa.
Predstavnici ovih političkih subjekata dogovovorili su podjelu funkcija u glavnom gradu samo dva dana nakon što se činilo da će Pokret za Podgoricu predsjednika države Jakova Milatovića vlast formirati sa opozicijom.
Vujović smatra da je pozadina preokreta u pregovorima pritisak na Milatovića.
- Možemo samo da pretpostavljamo da li je premijer Milojko Spajić, ili strukture iz Srbije donijeli nešto kompromitujuće jer se predsjednik nije oglasio. Nije dao snažan argument koji može dati objašnjenje zašto je dramatično promijenio svoju politiku - rekao je Vujović za Televiziju E.
Kako je kazao, Milatović da je htio ovakav scenario nije morao da izaziva lokalne izbore, niti da napušta Pokret Evropa sad i gradi odnose sa opozicijom sve ovo vrijeme. 
- Puno je poteza koji teško da imaju logiku - ocijenio je Vujović.
Kako je dogovoreno na sastanku u četvrtak veče, nosilac liste PES-Demokrate i aktuelni ministar energetike Saša Mujović biće gradonačelnik Podgorice, dok će na funkciji predsjednice Skupštine Glavnog grada ostati Jelena Borovinić-Bojović koja je predvodila koaliciju Za budućnost Podgorice.
Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu i Boris Spalević iz Demokratske biće zamjenici gradonačelnika. 
Sjednica Skupštine Glavnog grada, na čijem je dnevnom redu izbor predsjednika lokalnog parlamenta, biće održana danas. Početak sjednice zakazan je za podne.
T.K.

Vujović: Pritisak na Milatovića pozadina preokreta u Podgorici, pitanje da li je Spajić ili su strukture iz Srbije donijele nešto kompromitujuće

Nakon tri mjeseca zatvoren je podgorički postizborni pazar. (Ne)očekivani ishod pokazao je da politika ipak nije samo sabiranje do 30, nego da u toj računskoj operaciji obavezno treba imati u vidu karakter sabiraka. Andrija Mandić, kao eksponent političkih nečastivih sila, pokazao se (naj)boljim poznavaocem odborničkih duša i - završio posao. Posao mu je olakšala činjenica da je radio sa (ideološki) sebi sličnima.
U PES-u se, kažu, preksinoć slavio krah GP URA. Što pokazuje o kakvim je beznadežnim amaterima riječ. Jer, za ovu "uslugu" Mandić će im uskoro ispostaviti fakturu od koje će onaj dio PES-a koji nije više DF od DF-a (a u kojem je i novi gradonačelnik)- zaboljeti glava.
Opoziciji bi Podgorica trebalo da bude nauk kako se procesi ne mogu ubrzavati. Očito, još nije sazrelo vrijeme da barem dio zatočenika napusti mentalni logor, podignut 30. avgusta. Šansa da se vlast formira na klecavim nogama jednoga-dvojice odbornika, zapravo, nije bila prilika nego opasnost po proces. Proces emancipacije zarobljenika litijaške osvete Crnoj Gori zbog proste činjenice da postoji.
Mnogo je važnije od preuzimanja vlasti u Glavnom gradu sad i odmah, da se to desi kao rezultat jasne većinske volje ljudi kojima smetaju pacovi po ulicama i kojima ne smeta pridjev "crnogorski" u Statutu Gradske biblioteke. A taj proces je nezaustavljiv.
Od kakvoga materijala se vlast ne pravi, a od kakvoga pravi sugerisaću kroz tri kratke, računam poučne, priče.
<h2>Priča prva </h2>
Kada je vjetar promjena stigao i do Albanije, Crnogorci iz Vrake masovno su krenuli ka zemlji svojih predaka. Sjećam se tih dirljivih scena sa Božaja kao da su bile juče. Sjećam se i onoga što se dešavalo potom...
Mrzi me da kopam po arhivi za tekstovima u kojima sam, što bi rekli Cetinjani, "sramotio" tadašnju vladu što ih je smjestila u odvratni kamp, na Glavi Zete, čini mi se, jer to nije bilo mjesto za ljude sa dostojanstvom.
Onda je tadašnji, valjda, potpredsjednik Vlade Zoran Žižić došao na ideju da se Vračani transportuju na Kosovo. Sjećam se njihovog otpora i poklika:"Mi smo Crnogorci, nećemo iz Crne Gore".
Ponajviše zahvaljujući pritisku medija, većina njih je ostala ovdje. Najviše ih se skrasilo u Zeti, iako dio lokalnog stanovništva nije bio oduševljen time. Vremenom, većina njih se "snašla" i započela novi život. Vlast se bavila BDP-om, a Amfilohije njihovim dušama. Zato su danas većina "Vračana" Srbi i slijepo slijede politiku stranke Zorana Žižića i stranaka koje su se iz nje ispilile.
To što je, možda, od jednoga takvoga zavislio formiranje vlasti u Podgorici, nikako ne znači da Crnogorci treba da zaborave etički imperativ, star vjekovima:"otvori onome ko bježi, zatvori onome ko ćera". Naprotiv, bila bi to sahrana principa na kojima je počivao superiorni crnogorski moralni kodeks. Poenta je: i Podgorica i Crna Gora moraju sačekati da većina postanu oni koji tu maksimu razumiju.
<h2>Priča druga</h2>
Ustav obavezuje poslanike i odbornike da glasaju slobodno i daje im garancije da to svoje pravo/obavezu ostvare. Zakonom su zaprijećene kazne za one koji tu slobodu hoće da im ograniče. Za takve je zaduženo tužilaštvo, policija, sud.
Nema sumnje da je stara vlast kupovala glasove - parom, radnim mjestom ili na neki treći način. Za dugoga vladanja vjerovatno se izvještila da ne ostavlja tragove, a biće da ni nadležni organi nijesu davali sve od sebe da to otkriju i procesuiraju, pa je dokazni materijal o tim nepočinstvima ostao prilično tanak.
Tragovi pritisaka na odbornike "Za bolju Podgoricu", međutim, teško zaudaraju po tradicionalnim i društvenim medijima i vrište da makar bude pokrenut famozni "izviđaj". Agresorima na slobodnu volju nije na pamet palo da se skrivaju. Posljednji pasus zajedničkog saopštenja koalicije PES-DCG i ZBPG, saopštenje Miholjskog zbora notornog popa Mijajla Backovića, najava litija iz Danilovgrada i Nikšića, tone botovskih bljuvotina... sve se to dešavalo pred širom zatvorenim očima crnogorskih tužilaca, nezainteresovanih za otvorene prijetnje demokratiji.
Dakako, i pred očima ambasadora SAD i EU, zaduženim da bdiju nad vrijednostima kojima pokušavaju da pelcuju divlje balkansko pleme koje "ne trpi regule". Pred tom, čast izuzecima, gomilom licemjera nezainteresovanijih za zapadne vrijednosti od najokorjelijeg glasača Darija Vraneša.
Navodno, nije sve ostalo na pisanoj formi. Raskidana su kumstva, išlo se na kućni prag odbornika, prijetilo i klelo... I - upalilo je.
Ali, upalilo je zato što je svijest na koju se udaralo maljem primitivizma tek počela, ako je uopšte, da se "skida" sa kućnog reda, kojeg se još drže logoraši 30-avgustovskih vrijednosti: bolesna mržnja prema svakom simbolu crnogorskog identiteta, ponosno služenje drugoj državi, fanatični klerikalizam i mržnja prema svemu drugačijem koja se jedva drži pod kontrolom.
Partnerstvo sa ljudima takvoga svjetonazora nije rješenje nego truli kompromis, ubacivanje opasnog virusa u necijepljen i nedovoljno jak organizam da se sa njim izbori.
<h2>Priča treća</h2>
Baš na jučerašnji dan, 27. decembra 1943. Njemci su izveli iz zloglasne Jusovače grupu zarobljenika i poveli ih u Farmake da ih strijeljaju. Jedan od zarobljenika bio je učitelj Milosav Milatović. Njegova supruga Đurđa pritrčala je suprugu, uzela ga pod ruku u krenula sa njim na strijeljanje. Uzalud su Njemci pokušavali da je odvoje i vrate u "ženski stroj". Komandant streljačkog voda, zadivljen njenom hrabrošću, na kraju je popustio. Strijeljani su zajedno. Đurđa je uzela svog supruga pod ruku i viknula: "Ovako smo stajali na vjenčanju, ovako ćemo i umrijeti".
Milosav i Đurđa Milatović roditelji su narodnog heroja Veljka Milatovića. Jakov Milatović dokaz je da prezime nije garancija.
Možda se predsjedniku Crne Gore ovih dana prestrogo sudi. Heroji nikad nijesu bili pravilo nego izuzetak. U Crnoj Gori, fakat, nešto češći nego drugdje ali i dalje - izuzetak. Jakov Milatović ima brata u Srbiji, ima djecu i suprugu, možda ima svoje tajne i strahove. Kao i svaki čovjek, zacijelo, ima slabosti a nekima smo svjedočili tokom ovih nekoliko godina njegovog bavljenja politikom.
Ali, ako je zaista bilo kao što izgleda, ako je njegova promjena stava da neće pregovarati sa kršiteljima ustava i nosiocima anticrnogorske i antievropske politike posljedica straha od prijetnji i/li ucjena, Jakov Milatović morao je da ima na umu i odgovornost koju nosi funkcija predsjednika države. I da će, ako pokaže hrabrost, imati ko da ga brani - vaninstitucionalno, a valjda i institucionalno.
Ovako, osudio je sebe na brzu i ružnu političku smrt. Nakon zaokreta u Podgorici svaka njegova eventualna kritika rada vlade djelovaće jadno i prazno. Umjesto da nastavi pozicioniranje zbog kojeg sam gotovo bio počeo da preispitujem svoju ocjenu s početka prošle godine, da "pion može postati kraljica ali ne i državnik", Jakov Milatović se u jednom popodnevu predao bez zrna baruta i politički samouništio. Vjerovatno će Andrija Mandić nastaviti da mu se javno obraća s dužnim poštovanjem, možda će ga Milojko Spajić zasad zaobići u svojim infantilnim tvitovima, čak bi se i Milan Knežević mogao neko vrijeme uzdržati od stihoklepačkog ruganja predsjedniku države... ali, svi će znati da je to oročena milostinja i da je Jakov Milatović ponovo pion u njihovim rukama.
<h2>Naravoučenije</h2>
Egzekucija je, dakle, izvršena a da nijedna žrtva nije pokušala "ni da bekne, ni da skoči". Sjetićete se, ovo je iz one slatke pjesme za đecu, koja ih, dok su na vrijeme, upozorava na loše posljedice straha.
"Ovca kad mu vidi oči, ni da bekne ni da skoči
 Ovca ne zna da se brani, vuk se njenim strahom hrani."
Daleko bilo da je ovo metafora, jer ni druga strana nije vuk, nego, e sad jeste metafora - tigar od papira. Bučno strašilo koje polako ostaje bez napajanja iz Beograda i Moskve, ali, očito, još uvijek kadro da larmom plahima utjera strah. Kako reče jedan slušalac Antene M:"slabi ljudi lakše pokleknu".
Šteta što se, ako su uopšte kročili na stazu emancipacije, odbornici Jakova Milatovića nijesu sjetili bajke "Vuk i sedam jarića". Tamo je alavi vuk završio na dnu rijeke, stomaka napunjenog kamenjem. I to ga je, koliko pamtim, sredilo najmanje jare. Mudrima dovoljno. 
Doduše, i u "Gorskom vijencu" Njegoš koristi odnos vuka i ovce kao podlogu za jednu od najmoćnijih poruka u svom veličanstvenom djelu. Ali, za aktere ovoga slučaja to je preozbiljna literatura.

Slabi ljudi lakše pokleknu

Jeste li čuli za 38. paralelu? Vjerovatno jeste, ali iako niste onda ste sigurno čuli za dešavanja u vezi sa njom. A, dešavanja su rat između dvije Koreje, Sjeverne komunističke i Južne pro-zapadne. Ta, 38. paralela je bila granica između dvije Koreje prije rata, koji će početi 1950. godine sa istim ciljem obje učesnice, a to je prelazak preko te paralele i zauzimanje protivničke države radi ujedinjenja.
E, sada, duga bi ođe bila priča o tome kako su MacArtur i Amerikanci doživjeli svoj prvi vojni poraz, kako je Kina udarila s boka i iz vazduha a sve u zaštitu neprikosnovenog komunističkog ideala, kako je Japan pametno ćutao i gradio svoju poziciju, i još puno toga, ali ono šta je najbitnije za ovu priču je to da su na kraju rata vojske Sjeverne i Južne Koreje ponovo došle na onu istu 38. paralelu đe su bile i na početku rata, s tim što im je za taj poduhvat i napredak trebalo oko tri miliona života.
Ne znam za vas, ali je meni ova priča nevjerovatno slična prekjučerašnjem formiranju vlasti u Podgorici. Naravno u simboličkom smislu i bez ljudskih gubitaka, naravno, ako ne računamo one kadrovske. 
Predstavnici, odnosno odbornici, političkih partija PES-a, Demokrata, DF-a, SNP-a, URE i Pokreta za promjene su krajem jula 2024. godine odlučili da više ne mogu zajedno i da se mora raspustiti podgorički parlament i krenuti u nove izbore. U politički rat, rekli bi neki politikolozi. Razlike su bile ogromne i nepremostive i prosto se moralo tako.
Danas, pet mjeseci kasnije, politički predstavnici partija PES-a (i jednog i drugog), Demokrata, DF-a, SNP-a i Pokreta za promjene odlučili su da formiraju onu istu vlast koja je bila i prije pola godine. 
Dakle, evo nas ponovo na 38. paraleli, samo uz puno potrošenih miliona, živaca, ljudi i onoga čega odavno više namamo a to je vrijeme. Dobro, reći će sitničari da više nema URE, i to je tačno, ali što bi kazali stari - to nam najveća šteta bila, bitno je da imaju podkast. 
Ako su vam, gospodo, sva ova ujdurma i cirkus sa izborima trebali samo da bi bezbolno smijenili gradonačelnicu Injac onda zaista kapa dolje, jer ovakav scenario i režiju ne bi ni Bolivud pružio. Jer, u konačnom, samo se to stvarno i desilo. Borovinić-Bojović će i dalje biti predsjednica Skupštine, najbitniji resori u gradskoj vladi će ponovo u iste ruke, e jedino što je tetka iz žuljave odborničke uskočila u kožnu pod-gradonačelničku fotelju.
I Toma Zdravković je pjevao: „Sve bih dao za Ljiljanu“, ali je on to, drugari iz malog PES-a, mislio onako prenosno, pjesnički, sa puno hiperbole, nije on to mislio ozbiljno kao vi.
Nego, da sve ove igre prijestola ne koštaju nas građane, ovo bi bilo beskrajno zanimljivo i smiješno. Prava komedija apsurda, predivno za gledanje sa strane. Ali, čak i pored toga što sve ovo ozbiljno remeti normalno funkcionisanje grada, ima jedan momenat koji je smiješan pa neka košta koliko košta, valja za sve pare. A, to je neobavještenost PES-ove poslanice Nedović.
Nju izgleda niko ništa u partiji ne obavještava o bilo čemu. Ona je 24. decembra izjavila kako je Milatović izdajnik građana i kako sebi ne može da oprosti što ga je glasala za predsjednika. Ista ona 25. decembra pregovara sa Milatovićevim predstavnicima (malim izdajnicima) oko formiranja koalicije, ovoga puta sa puno manje gađenja i puno više oprosta prema sebi. Nakon sastanka je kazala da su pričali o principima. Pa lijepo, to su uvijek lagane teme za razgovor i ne nose neki rizik.
Za to vrijeme, njeni šefovi su razgovarali sa Milatovićem (velikim izdajnikom) oko toga ko će dobiti koju funkciju na lokalnom ali i državnom nivou. Nije u redu da joj se ništa ne govori, a da joj se sa druge strane dopušta da svašta govori. Nije to fino ni prema njoj ni prema novom, starom drugu izdajniku.
Ali, šalu na stranu. Dobili smo izgleda to šta smo i trebali da dobijemo, samo je pitanje koliko ćemo ukupno da izgubimo i do kada to možemo da trpimo. Mnogi su se nadali da će Milatović osjetiti neke nove vjetrove sa Zapadnog Balkana, ali nije. Ili jeste, pa mu je rečeno da nije. 
Jer, vidite nešto, osoba koja u petak izjavi, citiram: „Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nažalost ukazuju da je dominantan karakter sadašnje vlasti anti-crnogorski i anti-evropski, i da se ogleda u protiv-ustavnom djelovanju, slavljenju retrogradnih ideologija, ekonomskom populizmu i urušavanju dobrosusjedskih odnosa“, a u četvrtak sa istim tim retrogradnima formira vlast u Podgorici, je ili ucijenjen ili hakovan. Ili oboje. Ili je prosto - ništa.
No, kako god bilo Jakov Milatović je između toga da postane državnik, ipak odlučio da ostane Momir.
Novo-najavljeni gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, u prvoj izjavi nakon postizanja dogovora rekao je da će već od sjutra razmišljati kako da ispuni obećanja iz kampanje. 
Profesore, ne bih da kvarim momenat ali odgovorni ljudi, pa i političari, o obećanjima razmišljaju prije nego li ih daju, a ne onda kada treba da ih realizuju. Prvi način je odgovornost a drugi politički diletantizam i loša propaganda. 
Ali, da vidimo kako će biti. Možda i uvedete red, kao što ste i u Elektroprivredu i Rudnik uglja ono, onomad, kada ste ono, kako bješe?

Pola godine bačeno niz Moraču

Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena "bomba" koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu.
Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi "pokupi" u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera.
Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader.
Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta.
Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.
Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije.
Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice.
<h2>Spajićevo obećanje da će kupiti kanader</h2>
A u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da "kupi makar jedan kanader".
Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku.
"Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo", rekao je Spajić 14. avgusta.
Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura.
DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast.
<h2>Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?</h2>
Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije.
Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima.
Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu.
Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera "CL 215" koji su te godine prebačeni u Grčku.
Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, "sklopljen" tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997.
Hrvatski "Večernji list" je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih "uzela" Crna Gora.
Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila "detaljnu analizu vojne sukcesije", a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara.
Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
<h2>Kanader mora da ima dvije posade</h2>
Ovaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade.
Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade.
Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra.
To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.
Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura.
Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama.
Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade.
Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine.
<h2>U Evropi oko stotinu kanadera</h2>
Hrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu.
Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji.
U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta.
Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova.
Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj.

Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Crna Gora se, pet godina nakon „oslobodilačke“ promjene vlasti, nalazi u stanju institucionalne nemoći, dok se Crkva Srbije, ohrabrena podrškom Beograda i nedjelovanjem Vlade, nametnula kao ključni politički faktor. Simbol te nemoći jeste i (posljednji u nizu) slučaj spomenika Pavlu Đurišiću, koji je umjesto uklanjanja, završio u crkvi, uz otvoreno ignorisanje zakona države.
Ambasador Željko Perović u razgovoru za Portal Analitika upozorava da je riječ o širem planu: rušenju crnogorske državnosti, razaranju evropskog puta i pripremi ustavnih promjena koje bi, kako tvrdi, mogle označiti „nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverene države“.
On jasno poručuje da SPC djeluje siledžijski, Vlada slabićki, a da će, bez odlučnog otpora, anticrnogorsko djelovanje tek dobiti na snazi.
<h2>SPC svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja</h2>
„Od svog osnivanja dekretom kralja Aleksandra 1920. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC), državna crkva Srbije, neprijateljski je nastrojena prema Crnoj Gori, Crnogorcima, kao i prema svim manjinskim narodima koji žive u našoj zemlji. I to je činjenica“, istakao je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Kaže kako danas, ta crkva svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja i daje značajan doprinos sramoćenju hrišćanskog pravoslavlja.&nbsp;
„Vladike i sveštenici SPC u Crnoj Gori, po Ustavu, sekularnoj državi, svojim osionim i bahatim činjenjem brukaju državu, otvoreno ne poštuju zakone zemlje u kojoj djeluju i jasno pokazuju prezir prema samostalnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“, podvlači Perović.
<h2>Obesmišljavanje postojanja Crne Gore</h2>
Ukazuje i da osokoljeni i podržani od strane vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu i patrijarha Porfirija, otvoreno i bez uvijanja ruše i obesmišljavaju postojanje Crne Gore.&nbsp;
„Najuticajniji dio crnogorske vlasti, oni koji slave ratne zločine i zločince, koji zapošljavaju partijske vojnike u sve a naročito bezbjednosne institucije, oni koji bi da se Kotor i Boka oslobode od zaštite UNESCO-a i koji tužiocima, bar onim glavnim, određuju koga treba procesuirati, a pod obavezno iz bivše vlasti, otvoreno podržavaju takvo djelovanje SPC“, upozorava sagovornik Analitike.
S druge strane, kaže Perović, drugi dio vlasti, predvođen premijerom Spajićem, uz prećutnu saglasnost manjinskih predstavnika, niti sprečava niti ima želje i snage da zaustavi toliku količinu destrukcije.&nbsp;
„SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski, a Vlada slabićki. Najbolja potvrda ovoga je nedavno ponašanje novoimenovanog mitropolita Metodija i šačice agresivnih vjernika SPC sa postavljanjem i uklanjanje spomenika ratnog zločinca Pavla Đurišića“, ukazao je on.
<h2>Protesti u Srbiji razlog jačanja razornog djelovanje SPC u Crnoj Gori</h2>
Važno je, ističe Perović, napomenuti, naročito zbog događaja koji mogu uslijediti, da je Sinod SPC planski Crnu Goru izdijelio na četiri eparhije.&nbsp;
„To nikada nije bio slučaj, već je na teritoriji Crne Gore oduvijek kao vrhovna crkvena vlast bila Mitropolija na Cetinju. E, pa, upravo zbog toga, trebalo je obesmisliti i Mitropoliju i naročito Cetinje, grad simbol Crne Gore“, naglašava on.
Takođe, dodaje, trebalo je upozoriti „očigledno nepouzdanog i nezadovoljavajućeg mitropolita Joanikija, dovođenjem dvojice bivših pripadnika ozloglašene 63. padobranske jedinice agresivnih Mijajla Backovića, glavnokomandujućeg za primorje i Ostojića za sjever“.
„Imajući u vidu zacrtani plan svođenja Crne Gore na teritoriju srpskog sveta, kao i nesankcionisanja agresivnog i protivzakonitog djelovanja episkopa i većine sveštenstva SPC te izostanka bilo kakvog sankcionisanja takvog ponašanja od strane Vlade, sigurno je da će, ukoliko im se ne suprotstavi(mo), oni još više pojačati svoje razorno djelovanje“, upozrava Perović.&nbsp;
Stava je da su razlog pojačanih anticrnogorskih aktivnosti višemjesečni protesti u Srbiji te, kako ocjenjuje, sve bliži kraj malignog režima u Beogradu.
<h2>Vlada Spajića stvara uslove za izvršnu vlast na čelu s Mandićem</h2>
„Crnogorska vlast, ili bar onaj njen najznačajniji dio - bivši Demokratski front i Demokrate -neskriveno i sve agresivnije od prvog dana uspostave „oslobodilačke koalicije“ avgusta 2020, daje sve od sebe da obesmisli i omete realizaciju dva glavna spoljnopolitička cilja Crne Gore, dobrosusjedske odnose i euroatlantsku orijentaciju države koju vode“, navodi Perović.
Ukazuje i da Crnom Gorom više od pet godina upravlja beogradski režim na čelu sa Vučićem.&nbsp;
„Preciznije, Vučić preko glavnog operativca tajne službe Marka Parezanovića. Već bi svim građanima trebalo da su poznate činjenice o uvozu ogromnih količina novca, oružja i agenata beogradske službe. Naročito uoči i za vrijeme svih izbora, crkvenih praznika kao i prilikom sve češćih organizovanja raznih kulturno-umjetničkih programa po gradovima, ali sve više i po selima Crne Gore“, ističe Perović.
Sagovornik Analitike kaže i kako nakon prve dvije „oslobodilačke“ vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, izvršna vlast Milojka Spajića od starta stvara uslove za urušavanje same sebe.
„Time i priprema teren za stvaranje četvrte vlade na čelu sa Mandićem, koja treba da odradi ono najvažnije - da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Krajnji cilj je nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverenedržave, a po želji Vučića - onoga koji je vlast suštinski stvorio“, izričit je Perović.
<h2>Predstavnici opozicije da budu agresivniji i proaktivniji</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na djelovanje crnogorske opozicije u ovim okolnostima.
„Važno je istaći da dvije opozicione stranke Demokratska partija socijalista i Evropski savez, preko svojih vjerovatno najboljih poslaničkih grupa od uvođenja višestranačja, zajedno sa hrvatskim predstavnikom, svaka u svom domenu, u Skupštini vode tešku „bitku“ sa u mnogočemu prevarnom, nasilnom pa i izdajničkom većinom. Većinom, koja otvoreno preuzima ingerencije slabašne i kalkulantske izvršne vlasti“, ukazuje Perović.
Smatra da bi, s obzirom na ponašanje parlamentarne većine, opozioni predstavnici u određenim situacijama mogli biti agresivniji i proaktivniji.&nbsp;
„Ova vlast je predvidiva, pa bi, inače odlični opozicioni poslanici, mogli češće ići u susret događajima i u startu ih obesmišljavati“, ocjenjuje Perović.
Dodaje kako bi se metodi s državnog nivoa takođe trebali primjenjivati i na lokalnom.
„Posebno što je vidljivo da se destruktivno djelovanje vlasti paralelno odvija kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, ukazao je on.
<h2>Čudi gromoglasna tišina zemalja Kvinte</h2>
Perović je siguran i da predstavnici diplomatskog kora, pažljivo registruju svakodnevne negativne tendencije u našem društvu i prate sve, naročito dešavanja na bezbjednosnom planu.&nbsp;
„Pretpostavljam da redovno izvještavaju svoje vlade o djelovanju, prije svega predstavnika bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i posebno vrha SPC, na konstantnom podrivanju crnogorskog evropskog puta. Zato u najmanju ruku čudi „gromoglasna tišina“ predstavnika zemalja Kvinte. Sa izuzetkom njemačkog ambasadora“, naglašava Perović.
<h2>Uprkos stalnim provokacijama Hrvatska ostaje prijatelj Crne Gore</h2>
Komentarišući još jednu u nizu protestnih nota iz Zagreba, sagovornik Analitike ističe kako nema dileme da je Hrvatska prijateljska zemlja i da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.
„Protestna nota kao i zaustavljanje zatvaranja poglavlja o spoljnoj politici je najmanje što se moglo očekivati nakon stalnih provokacija djelova crnogorske vlasti. Kao i nemoći onih drugih djelova te iste vlasti da se tome adekvatno odupru“, ocjenjuje Perović.
Istovremeno, dodaje, Hrvatska nastavlja sa lobiranjem u korist bržeg prijema Crne Gore u EU na svim značajnim forumima i u svim bilateralnim odnosima sa najvažnijim evropskim partnerima.&nbsp;
„Kvarenje odnosa sa prijateljskim susjedima, Hrvatskom, Kosovom i BiH je konstanta ove vlasti. Kao i snishodljivog, poniznog i sramotnog dodvoravanja malignom beogradskom režimu, kome je glavni cilj zaustaviti prijem Crne Gore u EU, čime bi bila i formalno stavljena tačka na suludu ideju stvaranja srpskogsveta“, kategoričan je Perović.
<h2>Urušeni međunarodni poredak i posljedice po region</h2>
Naš sagovornikosvrnuo se i na aktuelnu situaciju ruske agresije na Ukrajinu, kazavši da su neosjetljivost, izostanak empatije i hladnoća sa kojom najmoćnije zemlje današnjice reaguju – deprimirajući.
„Isto važi i za Gazu. Urušeni međunarodni poredak, naročito nakon promjene administracije u Vašingtonu, bezobzirnog ponašanja ruskog predsjednika i isto takvog na ekonomskom planu kineskog ne ostavljaju mnogo nade za optimizam. Svakako, oba rata se najdirektnije reflektuju na ukupne međunarodne odnose. Time i na naš region“, ukazuje Perović.&nbsp;
U tom kontekstu, upozorava da razloga za zabrinutost - ima.&nbsp;
„Međutim, važna je činjenica da su sve zamlje regiona, sa izuzetkom Srbije i BiH, članice NATO i jasno proevropski opredijeljene. To bi trebalo da podrazumijeva zajedničko djelovanje i blisku saradnju u borbi protiv malignih uticaja. Kao i najtješnju saradnju na bezbjednosnom, ekonomskom i svakomdrugomplanu“, zaključio je Perović.

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Uprkos zabrani radova, izrečenim prekršajnim kaznama, nalozima za vraćanje u prvobitno stanje i upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u zabačenom selu Petrovići kraj Nikšića „izrastao“ je novi konak Manastira Kosijerevo. Grubi građevinski radovi su gotovo završeni, objekat je stavljen pod krov, a kulturno dobro od državnog značaja još jednom je postalo kulisa tihe gradnje mimo zakona. Ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, pokazuje da rješenja nadležnih institucija ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dok Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve gradi neometano, uz prećutnu podršku vlasti i nemoć državnog aparata da sprovede sopstvene odluke. <h2>APSURD</h2> Nekadašnje dvorište manastira sada je gradilište, sa novoizgrađenim kulama i arkadama koje dominiraju prostorom i potpuno mijenjaju ambijent kulturnog dobra. Stanje na terenu jasno pokazuje apsurd: dok se na sudu i dalje vodi spor da li je i šta zaštićeno, ko je prekršio procedure i čiji su argumenti validniji, na terenu se uveliko završavaju grubi radovi na objektu koji će trajno promijeniti izgled kompleksa. Konak u Kosijerevu, koji je ekipa Pobjede obišla početkom avgusta, djeluje izuzetno glomazno i u potpunosti dominira prostorom, naročito u poređenju sa samom crkvom. Dok je crkva relativno skladna, kompaktna i arhitektonski jasna, novi konak se širi u dužinu i širinu, sa dva sprata, masivnom kulom i dugim nizovima arkada. Njegova arhitektura, sa kamenom oblogom i crvenim krovom, donekle pokušava da se uklopi u ambijent crkve, ali upravo zbog dimenzija i monumentalnosti on zapravo zasjenjuje hram i preuzima centralnu ulogu u manastirskom kompleksu. Kada se pogleda iz ptičje perspektive, jasno se vidi da crkva sada izgleda gotovo potisnuto u drugi plan, dok se novi konak nameće kao dominantna građevina u cijelom prostoru. Ovaj disbalans u mjeri i proporcijama izaziva snažan vizuelni kontrast i stvara utisak da je prvobitna sakralna funkcija kompleksa potisnuta u korist nove, nametljive gradnje. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, donijela je početkom 2023. godine Rješenje o obustavi radova i vraćanje u prvobitno stanje, budući da su stručnjaci ovog organa na terenu u Kosijerevu zatekli započete radove, radnike, veliku količinu građevinskog materijala, te porušenu staru ogradu manastirskog kompleksa. Konstatovali su i brojne druge promjene, poput novog živopisa u crkvi, te neprimjerenih „ukrasa“ kao što su radijatori po zidovima, među svecima na freskama. Potom je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, postupajući po inicijativi Uprave, na terenu konstatovala da subjekat nadzora (Manastir Kosijerevo) nema građevinsku dozvolu, konzervatorske uslove, niti odobreni konzervatorski projekat, te je manastiru kao pravnom licu izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura, dok je igumana Manastira Arsenija Samardžića kaznila sa takođe minimalnih 600 eura. Takođe, zbog neposjedovanja građevinske dozvole za radove, inspektorka je inicijativu za postupanje proslijedila Građevinskoj inspekciji tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Da apsurd bude veći, pravni zastupnik Eparhije i Kosijereva, advokat Blažo Gagović, objašnjavajući inspektorki zašto manastir nema zakonom predviđenu dokumentaciju i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izjavio je kako je „postupak legalizacije u toku“, te da će u tom postupku „biti prikupljene sve relevantne isprave potrebne za legalizaciju započetih radova“. Dakle, legalizovaće konak dok ga nelegalno grade?! Odmah nakon što je Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, advokat Gagović je podnio žalbu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Ministarstvu kulture i medija. U žalbi na Rješenje o obustavi radova i vraćanju manastira u prvobitno stanje, Gagović je u ime Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo tvrdio da je cijeli postupak sproveden nezakonito, jer stručna lica UZKD nijesu obavijestila igumana niti predstavnike manastira o obilasku terena, nijesu sačinili zapisnik niti omogućili da se strana izjasni o utvrđenim činjenicama, čime je, kako navode, povrijeđeno pravo na učešće u postupku. Osporava se i pravna osnova zaštite, jer se Manastir Kosijerevo, prema njihovim tvrdnjama, ne nalazi jasno i pravno valjano upisan kao kulturno dobro u katastru nepokretnosti, budući da rješenja iz 1951. i 1961. godine nijesu proizvela pravno dejstvo, a da je zaštićena samo sakralna arhitektura crkve, dok prostor oko nje nikada nije obuhvaćen režimom zaštite. Pored toga što tvrde da nikada nijesu dobili nijedno rješenje o zaštiti, niti ostalu dokumentaciju, posebno se osporava nalog za uklanjanje „kopije Lovćenske kapele“ i drugih objekata, uz tvrdnju da kapela nije replika Njegoševe, već da u njoj počivaju kosti 109 stradalih iz Drugog svjetskog rata, pa bi njeno rušenje značilo skrnavljenje groba. Upravu optužuju i za netačne navode o oštećenju starog živopisa, tvrdeći da su freske rađene kvalitetnim prirodnim bojama, dok se nove freske predstavljaju kao umjetnički izraz, a ne devastacija. Na kraju, Eparhija tvrdi da radovi nijesu umanjili vrijednost manastira, već ga unaprijedili i valorizovali – izgradnjom konaka za smještaj monaštva, obnovom fresaka i uređenjem prostora – te da sve intervencije treba posmatrati kao doprinos očuvanju, a ne uništavanju kulturnog dobra. Uprava je odbila žalbu jer, kako su istakli, nije pravovremeno podnijeta, a Ministarstvo kulture i medija je žalbu odbacilo jer nijesu u spisima predmeta mogli da pronađu punomoćje kojim se potvrđuje da je Blažo Gagović zaista zastupnik Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo. Drugim riječima, Uprava i Ministarstvo uopšte nijesu ulazili u suštinu prigovora iz žalbe, nego su odbili žalbu iz formalnih razloga – zato što je smatraju neblagovremenom i podnijetom od neovlašćenog zastupnika. Potom je Gagović podnio tužbu Upravnom sudu, a prema tvrdnjama iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara - spor još traje. <h2>NEMAJU LJUDI</h2> Od obilaska terena po prijavi zbog nelegalnih radova i donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara samo je jednom obišla kulturno dobro Manastir Kosijerevo, početkom 2024. godine, tokom izrade Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić. To je za Pobjedu potvrdila direktorica Uprave Petra Zdravković i tada je, kako je kazala, situacija bila nepromijenjena u odnosu na stanje kada je donijeto Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Pomenutom Studijom, prema riječima Zdravković, ocijenjeno je stanje manastira, evidentirane intervencije izvedene bez saglasnosti službe zaštite, a među propisanim mjerama utvrđeno da je neophodno „u skladu sa Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izraditi konzervatorski projekat u cilju otklanjanja neadekvatnih intervencija i unapređenja stanja kulturnog dobra“. - Navedeno predstavlja i posljednji obilazak predmetnog kulturnog dobra od strane Uprave – kazala je Zdravković. Na pitanje da li Uprava u konkretnom ili bilo kojem drugom slučaju može redovno da prati stanje kulturnih dobara, odgovorila je negativno, objašnjavajući da ovaj organ u tome sprečavaju sadašnji kapaciteti. - Razumijevajući da određene situacije predstavljaju veće prioritete u odnosu na druge, moramo da napomenemo da pored intenziviranih nelegalnih aktivnosti koje se izvode na kulturnim dobrima (Uprava je samo na Cetinju u posljednjih mjesec dana donijela tri rješenja o vraćanju u prvobitno stanje), ništa manje važna nijesu postupanja u odnosu na plansku i projektnu dokumentaciju, a gdje su rokovi, zbog neusklađenosti zakona, izuzetno kratki. Stoga iznova ukazujemo na kontinuirani deficit kadrovskih kapaciteta sa kojim se ovaj organ suočava, a posljedice se upravo vide u neažurnom praćenju stanja kulturnih dobara – kazala je Zdravković. Na pitanje da li je postojanje Uprave obesmišljeno ukoliko se njena rješenja i nalozi ne sprovode, Zdravković je odgovorila da je Uprava u konkretnom slučaju pokrenula sve mehanizme shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, obavijestila sve nadležne inspekcije (Inspekciju za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju), integrisala mjere u Studiju zaštite kulturne baštine, koje su potom postale integralni dio PUP-a Nikšić. - Osim reagovanja nadležne inspektorke za kulturna dobra u smislu izdavanja prekršajnog naloga, drugih postupanja nije bilo. Time bismo zaključili da se odsustvom reakcije ne obesmišljava postojanje Uprave, već prije cjelokupnog sistema, posebno usljed opšteprisutnog sindroma neuvezanosti nadležnih resora – kazala je Zdravković. Dodala je da je Uprava ovih dana, po dobijanju pitanja Pobjede, uputila nove inicijative pomenutim inspekcijama, budući da „kako smo u ranijim obraćanjima naveli, postupci za izgradnju, pa tako i za uklanjanje objekata, ne započinju niti se završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu“. <h2>PRVO PROJEKAT</h2> Apsurd cijelog slučaja ogleda se u tome što je Eparhija budimljansko-nikšićka tek početkom 2024. godine, kada je konak već bio podignut do pola, preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić zatražila urbanističko-tehničke uslove za njegovu izgradnju. Dakle, papiri su se tražili naknadno, poslije nelegalne gradnje i nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već početkom 2023. donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju kompleksa u prvobitno stanje. Kako ti uslovi nijesu mogući bez konzervatorskih, koje izdaje Uprava, Opština se obratila upravo njima. Odgovor je bio nedvosmislen: radovi su evidentirani kao nelegalni i štetni, jer narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra, a bilo kakva dalja gradnja može se razmatrati jedino kroz detaljan Urbanistički projekat koji bi definisao mjere zaštite i način očuvanja vrijednosti manastira. Te mjere bi, naravno, podrazumijevale i otklanjanje nelegalnih intervencija koje devalviraju kulturno dobro. Eparhija budimljansko-nikšićka, svjesna da joj Uprava nikada neće izdati konzervatorske uslove po kojima bi mogli da dovrše započeti konak, odlučila se za dobro uhodanu praksu gaženja svih pravnih procedura i ponovno iskazivanje stava da su „država u državi“. Okupila je majstore i neometano završila konak. <h2>SPOMENIK NEMOĆI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala (FOTO: Stevo Vasiljević)"> <figcaption>Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2> </h2> Ovih dana, umjesto mira manastirskog dvorišta, gomile šuta, pijeska, kamena, željeza i cigle svjedoče da je papirologija ostala daleko iza betona i maltera. Situacija na terenu govori jasnije od svih rješenja i žalbi – dok država raspravlja da li je postupak pravilno vođen, zidari su već odradili svoje. Ispada da se u Kosijerevu pravna država gradi mnogo sporije od konaka. Tako je konak u Kosijerevu, uprkos zabranama, žalbama i rješenjima o obustavi i frazama o „odlučnoj zaštiti kulturne baštine“, narastao pred očima svih – od inspekcija do ministara – kao spomenik nemoći države da sprovede sopstvene zakone. <h2>Ministarkina tišina daleko se čuje</h2> „Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. (...) U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, reagujući na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, ali i na spomenik Jusufu Čeliću, koji je više od decenije u Gusinju odolijevao svim pravnim procedurama. No, kada je riječ o Kosijerevu, ministarkin glas se ne čuje, ne odgovara na novinarska pitanja, kao ni njena direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović. Po dobrom starom običaju, ministarka nema što da kaže o nelegalnim radovima koje sprovodi Eparhija budimljansko-nikšićka, baš kao što nije imala što da kaže ni o gradnjama i prepravkama Mitropolije crnogorsko-primorske ili o nelegalnim radovima na risanskom lokalitetu Carine, u režiji svog partijskog kolege Vladimira Jokića. Ispada da zakon „važi jednako za sve“ – osim kada zidaju eparhije i mitropolije - jer tada država izgovara parole, a „guta“ sopstvene odluke i zakone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c" data-rendition-name="original" width="629" height="753" loading="lazy" alt="Tamara Vujović i Dobrila vlahović"> <figcaption>Tamara Vujović i Dobrila Vlahović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Pitanja za ministarku i Dobrilu Vlahović su sljedeća: 1. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je prošle nedjelje izjavila da „država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak“, te da „u tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“. Kako se ova izjava uklapa sa činjenicom da je u Manastiru Kosijerevo, kulturnom dobru pod državnom zaštitom, konak izgrađen uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje? 2. Ministarka je takođe poručila da „zakon važi jednako za sve“. Da li to znači da će Ministarstvo, u skladu sa važećim zakonima, pokrenuti mjere uklanjanja nelegalnog konaka u Kosijerevu i procesuirati odgovorne, uključujući Eparhiju budimljansko-nikšićku, kao što bi učinilo i sa bilo kojim drugim investitorom? 3. Ako Ministarstvo može „bez izuzetka i bez odlaganja“ evidentirati i ukloniti nelegalno postavljene spomenike, zbog čega ne postupa jednako odlučno i u slučajevima nelegalne gradnje na nepokretnim kulturnim dobrima, gdje su posljedice po baštinu i zakonitost jednako teške, ako ne i teže? 4. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada u sastavu Ministarstva, još ranije je izdala rješenje o obustavi radova i prekršajne naloge za Eparhiju. Šta Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ta rješenja sprovela i spriječila praksa da ostanu „mrtvo slovo na papiru“? 5. Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje da se nelegalni radovi u crkvenim kompleksima, uključujući i Kosijerevo, tolerišu uz političku i institucionalnu zaštitu, što direktno podriva javno povjerenje u vaše izjave o jednakosti zakona za sve? <h2>Ćute u Eparhiji i Opštini Nikšić, a iz kabineta Radunovića obećavaju odgovore „ove nedjelje“</h2> Na pitanja koja smo prošlog ponedjeljka poslali Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, tačnije kabinetu ministra Slavena Radunovića, a u vezi sa (ne)postupanjem njihove Građevinske inspekcije, nijesu stigli odgovori, već obrazloženje da je „Direktorat nadležan za pripremu odgovora trenutno u procesu preseljenja u novu zgradu, što je privremeno onemogućilo pristup kancelarijama i tehničkim resursima“. - Uz to, u toku je period kolektivnih godišnjih odmora, što dodatno utiče na dostupnost relevantnih službenika. U tom smislu, molimo za razumijevanje i strpljenje, te Vas obavještavamo da ćemo učiniti sve da odgovore dostavimo tokom sljedeće sedmice, čim se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi – navodi se obrazloženju koje je poslato novinaru Pobjede. Ćute i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a ni iz Opštine Nikšić nijesu poslali odgovore na pitanja o postupanju njihovog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Konak sagrađen brže od pravne države

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: lokalna-vlast

DPS Tivat: Vlast nije reagovali na vrijeme ni za parking na Seljanovu, ni za Belane

PES, ZBNK i Demokrate danas dogovaraju vlast u Nikšiću - Marko Kovačević ostaje da rukovodi gradom?

Mandić: Ono što je Knjaževina Crna Gora izgradila za godinu, odlazeća vlast nije u stanju da rekonstruiše više od pet godina

Vuković: Nemoguće čestitati jer je vlast u Podgorici formirana na najvećoj političkoj prevari

Borovinić Bojović: Vrijeme je da uspostavimo političku stabilnost u Podgorici

SNP Budva: Politički subjekti da prevaziđu sukobe i formiraju stabilnu vlast

Zirojević: Milatović je državnik u pokušaju

Vujović: Pritisak na Milatovića pozadina preokreta u Podgorici, pitanje da li je Spajić ili su strukture iz Srbije donijele nešto kompromitujuće

Slabi ljudi lakše pokleknu

Pola godine bačeno niz Moraču

Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Konak sagrađen brže od pravne države

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: lokalna-vlast

DPS Tivat: Vlast nije reagovali na vrijeme ni za parking na Seljanovu, ni za Belane

PES, ZBNK i Demokrate danas dogovaraju vlast u Nikšiću - Marko Kovačević ostaje da rukovodi gradom?

Mandić: Ono što je Knjaževina Crna Gora izgradila za godinu, odlazeća vlast nije u stanju da rekonstruiše više od pet godina

Vuković: Nemoguće čestitati jer je vlast u Podgorici formirana na najvećoj političkoj prevari

Borovinić Bojović: Vrijeme je da uspostavimo političku stabilnost u Podgorici

SNP Budva: Politički subjekti da prevaziđu sukobe i formiraju stabilnu vlast

Zirojević: Milatović je državnik u pokušaju

Vujović: Pritisak na Milatovića pozadina preokreta u Podgorici, pitanje da li je Spajić ili su strukture iz Srbije donijele nešto kompromitujuće

Slabi ljudi lakše pokleknu

Pola godine bačeno niz Moraču

Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Konak sagrađen brže od pravne države

PRATITE TVe UŽIVO

DPS Tivat: Vlast nije reagovali na vrijeme ni za parking na Seljanovu, ni za Belane