Juče se u Budvi dogodio klasični državni udar u režiji vladajućih vpartija i njihovih lica sa kapuljačama, uz punu asistenciju državnih organa, u prvom redu Uprave policije koja nije uradila ništa da jučerašnje divljanje spriječi, saopštio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako je Uprava policije još jednom, kao i tokom tragedije na Cetinju, bila više nijemi posmatrač nego organ koji treba da obezbijedi sigurnost građana i poštovanje zakona, Vujović kaže da se postavljaju određena pitanja za menadžment UP i direktora Lazara Šćepanovića.
- Da li gospodo iz UP znate da je vaša uloga da budete servis građana i politički neutralni, a na što vas upućuje član 14 Zakona o unutrašnjim poslovima koji kaže da je „Policija je u svom radu politički i ideološki neutralna” i da “u vršenju policijskih poslova Policija je operativno nezavisna od Ministarstva i drugih organa državne uprave” - upitao je Vujović.
Predsjednik SDP-a pitao je Šćepanovića da li je njegova uloga u sinoćnjem državnom udaru bila da bude nijemi posmatrač ili da je možda trebalo da obezbijedi da se u zgradi SO Budva pitaju odbornici a ne lica sa kapuljačama koja su naočigled svih vas okupirali zgradu.
- Ili možda mislite da treba da vam aplaudiramo što su, srećom, naši drugovi i kolege sinoć živi i zdravi došli svojim kućama nakon sati provedenih kao zatočenici u zgradi SO Budva - pita Vujović.
Vujović takođe pita i da li u UP misle da na ovakav način smiruju javnost i jačaju povjerenje nakon svega što smo mogli da vidimo u prethodnom periodu i opravdane revoltiranosti građana kada je u pitanju rad policije.
- Da li, gospodine Šćepanoviću, i u narednom periodu namjeravate da slušate partijske direktive ili se njima u najboljem slučaju prilagođavate, zabrinuti primarno za sopstvenu i fotelju vaših nadređenih čiju ostavku građani traže? I da li ćete, što je najvažnije vezano za situaciju u Budvi, kada se nastavi sjednica SO, opet da nijemo posmatrate – što je partijski interes onih koji su vas tu postavili ili ćete da obezbijedite normalne uslove za rad SO Budva – što je javni interes, poštovanje Ustava, zakona i Vaše osnovne uloge na koju ste, plašim se, zaboravili - naglašava Vujović.
Od toga kako će se postaviti, zajedno sa tužilačkim organima, "čije postupanje vezano za jučerašnji slučaj navodno očekujete", zavisi, ističe Vujović, mnogo toga.
- Jer jedno je politički djelovati institucionalno u zemlji u kojoj se poštuje Ustav i gdje policija obezbjeđuje poštovanje zakona, a sasvim drugo je kada naspram sebe imate nasilje, odnosno kao juče – združenu akciju partija na vlasti, BIL i državnih organa u prvom redu Urave policije - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vujović: U Budvi se dogodio klasični državni udar u režiji vladajućih partija i njihovih ljudi sa kapuljačama, uz asistenciju državnih organa

Onda kada me napadaju stare hijene DPS-a, narko-kamataška organizacija “građana”, urini funkcioneri koji su se ponizno dodvoravali Milu Božoviću, još sam odlučnija na putu istine i pravde, saopštila je potpredsjednica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić nakon sinoćnjih dešavanja u Budvi.
Kažanegra Stanišić je rekla da se “drma kavez zvjerima i panika je logična reakcija”.
- Stojim ispred vas sa punim integritetom i kažem vam još glasnije “sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”. Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela - istakla je Kažanegra Stanišić.
Pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES, među kojima, kako kaže nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović ima i bezbjednosno interesantnih lica, ušli su sinoć u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast.
Jovanović je zbog svega toga, ali i ocjene da je izostala reakcija policije, pozvao na uvođenje vanrednog stanja u Budvi, ali i na sastanak čelnika države - predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Kasno sinoć oglasio se Milatović koji je izrazio zabrinutos zbog današnjih dešavanja u Budvi, ističući da se konstituisanje lokalnog parlamenta mora sprovesti uz puno poštovanje Ustava i zakona.
- To znači da u ovom procesu ne smije biti mjesta za nasilje i da je odlučivanje u SO Budva isključiva odgovornost odbornica i odbornika u SO Budva - dodao je on.
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz Evropskog saveza. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva naš grad", te Evropskog saveza i GP URA. 
Ranije danas predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

1250x600

Kažanegra Stanišić: Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović za dvije sekunde popravila je lični rekord na 100 metara prsno na Evropskim igrama mladih para sportista u Istanbulu.
Ona je trku isplivala za minut, 44 sekunde i 37 stotinki.
To je bilo dovoljno za deseto mjesto u konkurenciji 22 plivačice rođene od 2007. do 2009. godine
Dedivanović je lični rekord popravila i juče 100 metara slobodno, za više od tri sekunde.
- Dva dana, dva lična rekorda. Još jedno odlično plivanje i pokazatelj da Iskra ne dolazi samo da učestvuje već da napreduje, pomjera sopstvene granice i gradi rezultat za rezultatom - rekla je njen trener Danijela Bulatović.
Iskra će sjutra, poslednjeg takmičarskog dana, plivati dvije diacipline - 100 metara delfin i leđno.

Dedivanović ponovo popravila lični rekod, deseta na 100 metara prsno

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je tokom sastanka sa porodicama izraelskih talaca da administracija predsjednika Donalda Trampa mora da preispita strategiju u vezi sa rješavanjem rata u Gazi, nakon što nije uspjela da okonča sukob od stupanja na dužnost u januaru, javio je izraelski Kanal 12, pozivajući se na dva neimenovana izvora koja su prisustvovala sastanku.
Kako je naveo izvor, Rubio je rekao da je "neophodno" da se Trampu predstave "nove opcije u strategiji rata".
On nije naveo detalje o tome kakve bi te opcije mogle biti.
Preživjeli iz zarobljeništva i porodice talaca sastali su se u petak u Vašingtonu sa državnim sekretarom SAD.
Među učesnicima sastanka bilo je i dvoje preživjelih iz zarobljeništva Hamasa, prenose agencije.

Rubio: Trampova administracija mora da preispita svoju strategiju u Gazi

Od ljeta prošle godine odugovlači se sa raspisivanjem oglasa za kandidate za savjete Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU), izmišljaju se razlozi da se konkursi ponište, a kulminacija se dogodila prekjuče, kada je bez ikakvog zakonskog uporišta Administrativni odbor, umjesto da sprovede proceduru, odlučio da saslušava kandidate. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao novinar i doskorašnji direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović.
Ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije podnio je, kaže, jer su medijski zakoni, usvojeni u junu 2024.godine, sabotirani od strane parlamentarne većine.
- Tu možete da podrazumijevate sve partijske lidere, njihove saradnike u Vladi i parlamentu, koji, kao što znate, od ljeta prošle godine prvo odugovlače sa raspisivanjem oglasa za kandidature za savjete RTCG i AMU, koji nakon toga izmišljaju razloge da te konkurse ponište i kulminacija je bila prekjuče, kada je bez ikakvog uporišta u zakonu Administrativni odbor odlučio da saslušava kandidate, umjesto da sprovede proceduru. Tu je potpuno jasno o čemu se radi, cilj je da se pripremi teren da u savjetima Javnog servisa i u Savjetu AMU budu ljudi koji politički odgovaraju trenutnoj parlamentarnoj većini i to je samo jedna od manifestacija gaženja, ignorisanja i sabotiranja medijskih zakona - rekao je Rudović.
Podsjeća i da se u slučaju izbora direktora RTCG-a ne poštuju presude sudova, a da na sudu i krivični postupak protiv članova Savjeta koji nijesu sproveli sudske presude.
- Imamo jednu neobjašnjivu situaciju, koja je, prije svega, teret o vratu Javnom servisu, ali očigledno je da se na tome istrajava i ne znam koje objašnjenje možemo ponuditi za takvo nešto, osim da tu postoji neki veći interes. To bi sveukupno značilo da je neko pomislio i da misli da može nastaviti onako kako se nekad radilo, da su sudovi, tužilaštva, ministarstva, uprave, zavodi, inspekcije, da je sve to kamuflaža za partijski sistem u kojem je partijska odluka, ili partijska kalkulacija jedina relevantna - &nbsp;istakao je Rudović.
To, prema njegovim riječima, dovoljno govori o tome da promjene koje su se desile 2020.godine nijesu postigle svoj efekat.
- Što je alarm za svu slobodnu javnost da nađe način da zaista doživimo suštinske demokratske promjene u Crnoj Gori, jer je to jedini način da ovo prvo bude normalno društvo, a onda &nbsp;da Crna Gora bude građanska država koja se suštinski kvalifikuje da bude dio porodice evropskih zapadnih zemalja - naveo je Rudović.
Nakon završenog mandata u Ministarstvu kulture i medija Rudović smatra da je njegov angažman bio uspješan, jer su uspjeli da urade mnogo u, kako opisuje, rovovskim bitkama za koje javnost nije znala.
- Uspjeli smo da donesemo medijske zakone koji osiguravaju da imamo institucije koje služe Crnoj Gori, javnosti, građanima, a ne partijskim nomenklaturama. Sam način izbora Savjeta je do detalja opisao kako to treba da izgleda i onemogućio, na primjer, tom istom Administrativnom odboru da sam odlučuje ko je najbolji kandidat, već Administrativni odbor sada ima mogućnost da utvrdi samo da li kandidati ispunjavaju uslove koji su propisani Zakonom i ne može da bira koga će od kandidata da predloži, nego će da bira onoga ko ima najveću podršku. Da bismo izbjegli da predlagači budu opet nekakve partijske ispostave oličene u nekim fantomskim nevladinim organizacijama, propisali smo vrlo striktne uslove da to mogu da budu isključivo relevantne nevladine organizacije - podsjetio je Rudović.
Osigurali su, dodaje, povećanu podršku komercijalnim medijima, za preko 100 odsto, pa će tako Fond za medijski pluralizam ove godine u konkursu za sve vrste medija, elektronske i štampane iznositi skoro tri miliona eura.
- Do sada je ta podrška komercijalnim medijima iznosila 600.000 eura. Kada smo pokrenuli Fond za medijski pluralizam na sve načine smo se trudili da pomognemo medijskoj industriji, ali i da promovišemo one sadržaje koji su od javnog interesa. Mediji za koje ne znamo čiji su, koji ne objavljuju vlasničku strukturu, koji ne objavljuju koliko su novca dobili iz javnih sredstava i koji nijesu u samoregulaciji, ili koji su bili sankcionisani zbog širenja govora mržnje ne mogu se kandidovati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam. Osigurali smo da Javni servis nacionalni i svi lokalni javni servisi, kojih je 15, ne zavise od volje Vlade ili lokalnih samouprava, nego su propisani procenti u odnosu na tekući budžet od kojih se oni na godišnjem nivou finansiraju. Što znači da su sve one norme kojima su se ranije služili da kontrolišu javne servise uklonjene i donijeli smo norme kojima se ta situacija iz korijena mijenja - naglasio je Rudović.
Komentarišući izjavu ministarke kulture i medija Tamare Vujović da Ministarstvo kulture i medija ima administrativnu ulogu kada je riječ o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Rudović tvrdi da ta uloga i jeste administrativna, jer je uloga Ministarstva da osigura uslove za rad komisiji.
Trenutna većina u parlamentu, objašnjava Rudović, odlučuje ko će na koncu dobiti Trinaestojulsku nagradu, a na osnovu kojih kriterijuma se dodjeljuje nagrada je pitanje za parlamentarnu većinu.
- Komisiju bira parlament, takav je zakon, preko tog istog Administrativnog odbora, što znači da parlamentarna većina odlučuje o toj komisiji, ta komisija na osnovu svih prijedloga koji se dostave odlučuje ko su dobitnici Trinaestojulske nagrade - rekao je on.
Prisjeća se i da je početkom antifašizam bio na udaru nacionalizma ili kleronacionalizma iz čega je Crna Gora, tada, uspjela da se iščupa.
- Danas je vrlo slična situacija. Kada pogledamo razvoj događaja, ne samo u Crnoj Gori ili regionu, nego na nivou Evrope, na globalnom nivou, mislim da bi to vjerovatno značilo da nikada neće biti do kraja dobijena bitka protiv retrogradnih snaga koje zloupotrebljavajući neka intimna osjećanja svakog od nas pokušavaju da ostvare dominaciju i drže poluge moći. Ni borba za slobodno društvo, slobodu izražavanja, slobodno novinarstvo i slobodu medija nikada, kao što vidimo, nije završena, borba za pristojno kulturno, normalno društvo očigledno mora da se vodi svakodnevno i samim tim borba protiv onih koji ne vide ništa sporno ni u Srebrenici, ni u ostalim zločinima koji su se dešavali sa svake strane očigledno će morati da bude svakodnevna - zaključio je Rudović.

Rudović: Cilj je pripremiti teren da u savjetima Javnog servisa i AMU budu ljudi koji politički odgovaraju parlamentarnoj većini

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: lokalni-parlament