Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o "značajnom incidentu".
Potvrdili su da će antiterorističke jedinice podržati istragu.
Devetoro ranjenih je prevezeno u bolnicu sa povredama opasnim po život, dok je jedna osoba hospitalizovana sa lakšim povredama, prenosi jutros BBC.
Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod "Plato" upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi "Gardijan".
Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Željeznička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da "ne putuju" zbog "velikih poremećaja" u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.
Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.
- Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gdje su dva muškarca uhapšena - navodi policija.
Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila "obiman odgovor".
Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarac kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: "Imaju nož, bježite", nakon čega se srušio.
Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je "zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć" i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.
- Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije - kazao je Starmer.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Napad u vozu u Londonu: Desetoro izbodenih, devetoro u kritičnom stanju

Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Samitu Berlinskog procesa, koji se danas održava u Londonu.
Premijer Spajić učestvuje na Samitu na poziv predsjednika Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Kima Stamera, a diskutuje se o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu,
Govoreći na plenarnoj sesiji, Spajić je istakao da je 2026. godina posebno važna za Crnu Goru jer, između ostalog, planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore.
- Naredne, 2026. godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU–Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope. U ovom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, sa zadovoljstvom objavljujemo ovu informaciju zajedno sa našim partnerima – prije svega Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom – da smo, kao država, spremni da preuzmemo i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine - naveo je Spajić.
Kako je kazao, ovu odgovornost Crna Gora prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe.
- S našim vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija - rekao je predsjednik Vlade.&nbsp;
- Vrijeme je da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona. Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela – kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti - dodao je Spajić.&nbsp;
Predsjednik Vlade zahvalio je domaćinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, na izuzetnoj organizaciji i vođstvu ovogodišnjeg Samita Berlinskog procesa, istakavši da je to potvrdilo trajnu važnost ove platforme za regionalnu saradnju, ekonomsku integraciju i zajedničku evropsku budućnost.
Podsjetio je da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA-i, što je približilo naše kompanije i građane punom učešću u evropskom finansijskom sistemu.
- Ove godine smo vidjeli da, kada Zapadni Balkan i Evropska unija djeluju sa ambicijom i strateškom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne platforme za inovacije, 2025. godina je bila godina opipljivih rezultata. Jednako tako, snažan simboličan i praktičan korak naprijed predstavljalo bi ukidanje roming naknada između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ostvarivanje „Rominga kao kod kuće“ poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo naše građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno tržište koje nas sve povezuje - rekao je Spajić.
Govoreći o bezbjednosti, premijer je naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana — WB3C u Crnoj Gori.
- Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati našu kolektivnu odbranu u digitalnoj sferi. Sa velikim zadovoljstvom pozdravljam planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži ovoj inicijativi i pruži finansijsku podršku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog 5 miliona funti - poručio je predsjednik Vlade.
Kako je istakao, odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetska, te bezbjednost hrane i otpornost na klimatske promjene, takođe su dio strateške agende Crna Gore.
- Zapadni Balkan ne može sebi dozvoliti da bude ranjiv — ni usljed spoljnih šokova, ni usljed unutrašnjih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje jačaju i ekonomsku i stratešku otpornost - istakao je.&nbsp;
Jedna od tema ovogodišnjeg Samita je, kako se navodi u saopštenju Vlade Crne Gore i jačanje saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migracija na ključnim krijumčarskim rutama.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić: Predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom 2026. ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće danas na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, sudjelovanje na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić učestvuje na samitu Berlinskog procesa u Londonu

Delegacija Skupštine Crne Gore, koju je predvodila potpredsjednica Zdenka Popović, učestvovala je na sastanku parlamentaraca u okviru Berlinskog procesa, održanom u Londonu, tokom kojeg je Velika Britanija iskazala podršku Crnoj Gori na evroopskom putu.
U sastavu delegacije bili su poslanica Jevrosima Pejović i poslanici Vasilije Čarapić i Ivan Vuković, saopšteno je iz Skupštine.
Kako navode, na otvaranju događaja ministar Ujedinjenog Kraljevstva za Evropu i Sjevernu Ameriku, Stiven Dauti, posebno je pohvalio dostignuća Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i uspješnu saradnju sa Vladom Crne Gore na tom polju.
On je istakao da su zapljene narkotika i duvana i njihovo uništenje spriječile štetne posljedice ne samo za Crnu Goru, već i za zemlje regiona, u iznosima od stotina miliona eura.
U nastavku, tokom plenarne sesije “Migracije u pokretu: Oblikovanje budućnosti Zapadnog Balkana i Evrope”, Zdenka Popović je naglasila da migracije ne treba posmatrati isključivo kao izazov, već i kao priliku za društveni napredak, ekonomski razvoj i regionalno povezivanje.
Kazala je da je Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, pokazala izuzetnu solidarnost primajući veliki broj izbjeglica iz Ukrajine, te da želi ostati otvoreno, humano i inkluzivno društvo koje nudi dom onima koji ga traže, ali i budućnost sopstvenim građanima.
- Tokom diskusije, iz Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva iskazana je snažna podrška Crnoj Gori kao zemlji koja je najviše napredovala u procesu evropskih integracija i koja bi, prema ocjenama učesnika, mogla biti prva naredna članica Evropske unije. Predstavnici britanskog parlamenta istakli su da Crna Gora dosljedno sprovodi reforme, jača institucije i pokazuje političku volju da ostane lider evropskih integracija u regionu Zapadnog Balkana- navodi se u saopštenju.
Učešće crnogorske delegacije, zaključuje se, potvrdilo je posvećenost Skupštine Crne Gore evropskim integracijama i aktivnom doprinosu zajedničkim inicijativama koje promovišu stabilnost, razvoj i saradnju u regionu.

Velika Britanija prepoznaje političku volju Crne Gore da ostane lider u EU integracijama

Od mokre košulje Kolina Firta u filmu „Gordost i predrasude“ do Safari odijela Meril Strip u filmu „Moja Afrika“, u londonskom Muzeju mode i tekstila priređena je izložba „Kospropa“, legendarnog studija specijalizovanog za izradu kostima iz različitih istorijskih epoha, koji je postao sinonim za oblačenje kultnih likova u nagrađivanim filmovima i televizijskim serijalima.
„Kosprop“ je promijenio način na koji se kostimi dizajniraju i kreiraju. Osnovao ga je 1965. godine Džon Brajt, dobitnik Oskara i nagrade BAFTA, piše RTS.
Kroz svoj rad kao kostimograf, modni kreator, savjetnik, kolekcionar i istoričar, Brajtova inteligencija i oko za detalje prisutni su u brojnim filmskim, televizijskim i pozorišnim produkcijama.
Želja mu je bila da odjeća u filmovima i serijama bude što realističnija.
- Ubijeđen sam da ako odjeću učinimo što autentičnijom, ona će biti univerzalna. Istina je istina za sva vremena - govorio je Brajt.
Tokom proteklih 60 godina, ta relativno jednostavna misija dovela je do stvaranja nekih od najznačajnijih kostima svih vremena: košulje iz doba Regentstva koja je, jednom pokvašena, pretvorila Kolina Firta u srcelomca u filmu Gordost i predrasude iz 1995. godine; Safari odijela Meril Strip u filmu Moja Afrika iz 1985. godine, koje je na kraju inspirisala bezbroj modnih pista; raščupanog odijela Džonija Depa iz Pirata sa Kariba sa početka 18. vijeka, toliko vješto zaprljanog da praktično možemo da osjetimo miris kroz ekran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOyN5O_DqvL%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ova jedinstvena izložba prikazuje mnoge kostime koji nikada ranije nisu viđeni u javnosti. Kostimi Helen Bonam Karter iz filma Soba s pogledom, Megi Smit iz Dauntonske opatije, Lesli Menvil iz filma Gospođa Haris ide u Pariz.
Svi ovi kostimi bili su rezultat neumornog istraživanja i zanatskog rada visoko obučenih majstora iz „Kospropa“, koji koriste materijale i tehnike iz iste epohe kako bi postigli filmski realizam.
Svi ti kostimi, i desetine drugih, sada su izloženi u Muzeju mode i tekstila u južnom Londonu kao deo ‘Costume Couture’, nove izložbe koja slavi 60 godina Brajtovog revolucionarnog rada u „Kospropu“.
- "Kosprop" je nudio nešto na šta su filmski stvaraoci reagovali – željeli su više realizma u svom radu - naglašava istoričar filma i kustos izložbe, Kit Lodvik.&nbsp;
Dodaje da je Kosprop omogućio glumcima da se transformišu u drugu osobu.
Izložene su odjevne kombinacije iz cjelokupne istorije „Kospropa“, sa naglaskom na mnoge dobitnike Oskara za najbolji kostimografski dizajn na kojima je studio radio, uključujući filmove Soba s pogledom, Hauardsov kraj iz 1992. godine i Male žene iz 2019. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPDr9t-DKF7%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brajt napominje da obim izložbe omogućava mnogim generacijama zanatlija koje su radile u „Kospropu“ da se prisjete produkcija koje su ih inspirisale da uđu u svijet kostimografije.
Izložba ‘Costume Couture’ je svjedočanstvo posvećenosti „Kospropovog“ tima: neki od izloženih predmeta, poput višeslojne haljine iz šezdesetih godina 19. vijeka iz Netfliksove adaptacije serije Leopard iz 2025. godine, napravljene su za statistkinje i kao takve su se možda pojavile u pozadini scena samo na djelić sekunde.
Mnoge tehnike koje koristi „Kospropovo“ osoblje više nisu uobičajene u praksi van ateljea visoke mode modnih kuća kao što su „Šanel“ i „Dior“. Brajt naglašava da je važno održati ove tehnike u životu u eri kojom dominira jeftin mašinski rad, „jer je prošlost uvijek ono na čemu gradimo budućnost – dobro je imati konac koji nas vodi iz prošlosti u budućnost“, smatra čuveni kostimograf.

Londonska izložba prikazuje 60 godina kostima iz poznatih filmova i TV serija

Više od 100.000 građana hodali su danas centrom Londona noseći britanske i engleske zastave na protestu koji je organizovao antiimigrantski i antiislamski aktivista Tomi Robinson.
Demonstranti su nosili britanske zastave i crveno-bijeli krst svetog Jurja, dok su drugi donijeli američke i izraelske zastave te nosili kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.
Uzvikivali su slogane kojima su kritikovali premijera Kira Starmera i nosili transparente, uključujući i neke na kojima je pisalo "pošaljite ih kući".
Neki učesnici doveli su djecu.
Robinsona navodno podržava Elon Mask
Robinson je protest Unite the Kingdom nazvao proslavom slobode govora.
- Stotine hiljada ljudi već pune ulice centralnog Londona dok se ujedinjujemo kao jedno za naše slobode - rekao je Robinson na X-u.
Robinson opisuje sebe kao novinara koji razotkriva državne nepravde i među svoje pristalice ubraja američkog milijardera Elona Maska.
Najveća britanska antiimigrantska politička stranka, Reform UK, koja je posljednjih mjeseci bila na vrhu anketa, drži se podalje od Robinsona koji ima nekoliko krivičnih presuda.
- Želimo našu zemlju natrag, želimo da se naša sloboda govora vrati na pravi put - rekla je Sandra Mitchell koja podržava skup.
-Moraju zaustaviti ilegalne migracije u ovu zemlju. Vjerujemo u Tomija - dodala je.
Policija je saopštila da je na Robinsonovom maršu pod nazivom "Ujedinimo kraljevstvo" učestvovalo oko 110.000 ljudi, dok se u blizini okupilo oko 5.000 kontrademonstranata na protestu "Ustanimo protiv rasizma".&nbsp;

U Londonu veliki protest protiv migranata: Želimo našu zemlju natrag

Metropoliten policija grada Londona sinoć je objavila da je podigla optužnice protiv 67 ljudi zbog pružanja podrške zabranjenoj grupi Palestinska akcija.
Optuženi će se pojaviti na sudu nekoliko puta u oktobru i suočiće se sa maksimalnom kaznom od šest mjeseci zatvora ako budu osuđeni, saopštila je ta policija.
Britanska Vlada je zabranila Palestinsku akciju i proglasila je za terorističku grupu u julu, nakon vandalizma u bazi Kraljevskog vazduhoplovstva.
Više od 700 ljudi je uhapšeno, uglavnom na protestima, otkako je grupa proglašena ilegalnom prema Zakonu o terorizmu iz 2000. godine.
Policija je saopštila da su optužnice podignute protiv 64 osobe u vezi sa protestima u centru Londona u dva navrata prošlog mjeseca, a još tri osobe su optužene tokom ovog mjeseca.

London: Optužnice protiv 67 osoba zbog podrške zabranjenoj grupi Palestinska akcija

Mali avion se srušio se na aerodromu Soutend kod Londona, a na internetu su se pojavile snimke koje prikazuju posljedice ogromne vatrene buktinje. Još nema izvještaja o poginulim i povrijeđenim osobama.
Policija je saopšila da je u nesreći učestvovao avion dug 12 metara, ali još nije navedeno koliko je putnika bilo u avionu, kao ni koliko ih je povrijeđeno.
- Sarađujemo sa svim hitnim službama na mjestu događaja i taj će rad potrajati još nekoliko sati- navodi se u saopšenju policije, prenosi Sky News.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o avionu tipa Beech B200 Super King Air.
Prema podacima servisa za praćenje letova Flightradar, avion je poletio u 15:48 sati i bio na putu prema Lelistadu, gradu u Holandiji.
Jedan muškarac, koji je bio na aerodromu sa suprugom i djecom, ispričao je za Sky News da se avion srušio svega nekoliko sekundi nakon polijetanja.
Vatrogasno-spasilačka služba okruga Eseks saopšila je da su na mjesto događaja izašle četiri ekipe, zajedno s terenskim vozilima.
Hitna pomoć Istočne Engleske saopšila je da su na mjesto incidenta upućena četiri vozila hitne pomoći, četiri vozila tima za reagovanje u opasnim područjima i jedno vozilo hitne medicinske pomoći iz vazduha.

London: Srušio se mali avion ubrzo poslije polijetanja

Crnogorska zajednica okupljena u Velikoj Britaniji svečano je obilježila 13. jul – Dan državnosti Crne Gore u prelijepom ambijentu Hajd parka u Londonu. Okupljanje, koje već tradicionalno organizuje Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro-UK Society", i ove godine okupilo je veliki broj crnogorskih iseljenika – od najmlađih do najstarijih – koji su ponosno nosili crnogorske zastave i slavili važan datum iz istorije svoje domovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071316078_da08c30c551de2bed9b9ecc4b5a7ca88549796cc7d82294d978babefc3dff9cf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071316078_da08c30c551de2bed9b9ecc4b5a7ca88549796cc7d82294d978babefc3dff9cf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Crnogorska zajednica okupljena u Velikoj Britaniji"> <figcaption>Obilježen Dan državnosti u Londonu(Photo: Crnogorska zajednica okupljena u Velikoj Britaniji)</figcaption> </figure>  Pored prepoznatljivih crvenih zastava sa dvoglavim orlom, ovogodišnje okupljanje obilježeno je prijateljskom atmosferom, druženjem, pjesmom, ali i simboličnim prisustvom zastave Ujedinjenog Kraljevstva, kao podsjetnik na zajedništvo i povezanost dvije zemlje. Dan državnosti Crne Gore obilježava se u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna država, kao i 13. jul 1941. godine, kada je narod Crne Gore ustao protiv fašističke okupacije.

Pod crnogorskom zastavom u Londonu: 13. jul proslavljen uz pjesmu, ponos i prijateljstvo

Sudija Privrednog suda Crne Gore Jelena Radović Ivanišević je ove sedmice učestvovala u petom Studijskom i posmatračkom programu koji je organizovao Stalni međunarodni forum privrednih sudova (SIFoCC), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj prestižni program se, kako se navodi, realizuje u okviru privrednih i imovinskih sudova u Londonu, a okuplja sudije iz različitih jurisdikcija sa ciljem razmjene znanja i unapređenja rada privrednih sudova širom svijeta. Posjeta se provodi u sklopu podrške Vlade Ujedinjenog Kraljevstva našoj zemlji. 
 
- Velika mi je čast i profesionalna odgovornost što sam imala priliku da učestvujem u ovom međunarodnom programu koji okuplja sudije iz najrazvijenijih pravnih sistema. Praktična znanja i uvidi su važni, posebno u kontekstu svakodnevnog rada Privrednog suda Crne Gore. Imali smo priliku da se upoznamo sa praksama u oblasti digitalizacije postupaka, upravljanja složenim predmetima i razvojem alternativnih načina rješavanja sporova, sve su to teme koje već imaju svoje mjesto u našoj agendi razvoja - dodaje sudija Radović Ivanišević. 
 
Učešće sudije Radović Ivanišević na ovom programu rezultat je članstva Crne Gore u SIFoCC-u, a poziv za učešće uslijedio je uz podršku AIRE centra, koji već duži niz godina pruža stručnu i institucionalnu podršku jačanju vladavine prava i reformi pravosuđa u Crnoj Gori. 
 
- Sudstvo u Crnoj Gori ima kapacitete i volju da se razvija u skladu sa savremenim pravosudnim standardima. Ova prilika predstavlja još jedan važan korak ka uspostavljanju otvorenijeg, efikasnijeg i međunarodno povezanog pravosudnog sistema. Ostvareni kontakti i preporuke za napredak će doprinijeti boljoj organizaciji rada suda i uspostavljanju dugoročnih profesionalnih veza sa sudijama iz drugih zemalja - napominje. 
 
Tokom radne sedmice, kako se navodi u saopštenju, učesnici programa su imali priliku da prate rad sudija u sudnicama, analiziraju konkretne predmete sa mentorima, učestvuju u okruglim stolovima i upoznaju se sa organizacijom i digitalizacijom jednog od najefikasnijih komercijalnih pravosudnih sistema na svijetu.&nbsp;
Takođe, dodaje se, ostvareni su susreti sa najvišim predstavnicima pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući Lord Justice Snowdona, Sir Geoffreyja Vosa i Mr. Justice Henshawa, uz razgovore i razmjenu iskustava sa advokatima, predstavnicima stručnih udruženja i akademskom zajednicom. 
 
- Ponosni smo na činjenicu da je Crna Gora imala svog predstavnika na ovom izuzetno značajnom programu. AIRE centar radi na osnaživanju pravosudnih institucija u regionu, a članstvo u SIFoCC-u je korak dalje i otvara nove mogućnosti za međunarodnu saradnju i stručni razvoj. Sudija Radović Ivanišević predstavlja primjer posvećenosti razvoju pravosuđa koje je otvoreno prema inovacijama i regionalnim i međunarodnim standardima. Njeno učešće u programu u Londonu je važno za jačanje kapaciteta našeg privrednog sudstva. Ovo je važna i pozitivna poruka za Crnu Goru i za naše pravosuđe - zaključila je Vanja Radević, projekt menadžerka AIRE centra.

Crna Gora predstavljena na susretu Stalnog međunarodnog foruma privrednih sudova u Londonu

Posljednjih godina Podgorica sve češće dospijeva u medijske naslove zbog problema sa kvalitetom vode za piće. Sa svakom obilnijom kišom ponavlja se ista slika: upozorenja građanima, zamućenje, preporuke o prokuvavanju vode ili obavještenja da voda jednostavno nije za piće. „Voda sa Mareze nije za piće“, „Voda je zamućena već četvrti dan“, „Zbog mutnoće nije za piće, potrebno je prokuvati“, „Već osmi dan voda sa Mareze nije za piće“… Ovakvi naslovi postali su dio svakodnevice. Građani s pravom pitaju: Šta se dešava sa vodom? Zašto nakon skoro svake jače kiše moraju da kupuju flaširanu vodu? Da li se voda tretira na pravi način — i šta ako to nije slučaj? Zabrinutost za osnovnu javnu uslugu postala je uočljiva. Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Vladan Arsović, za Portal ETV komentarisao je situaciju i uputio niz kritika na račun gradske uprave i Vodovoda. Arsović je rekao da je odgovornost prvenstveno na gradskoj upravi i rukovodstvu Vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120221148_6c3d75d994abc810bad3b2583b477745eb2a4798e36737876aaa778ff8944b1d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120221148_6c3d75d994abc810bad3b2583b477745eb2a4798e36737876aaa778ff8944b1d" data-rendition-name="original" width="1040" height="591" loading="lazy" alt="Vladan Arsović"><figcaption>Vladan Arsović(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  „Odgovornost za ovakvu situaciju svakako je prije svega na gradskoj upravi i rukovodstvu Vodovoda. Oni su ti koji godinu i po dana vode sistem bez stručne strategije, sa rukovodećim kadrovima koji očigledno ne razumiju kako se održava izvorište. Ako nakon više analiza nemate odgovor, to znači da ste problem neznanja pretvorili u sistem upravljanja. A to više nije tehničko pitanje — to je politička i institucionalna odgovornost“, navodi on. Upozorava da Vodovod upravlja sistemom bez razumijevanja i da se problemi gomilaju. „Teško da mogu unaprijediti nešto što očigledno ne razumiju. Godinu i po dana imamo niz propusta — od plave vode u Kućama Rakića, prekomjernog hlorisanja, pojave bakterija koje se prikrivaju, do zamućenja vode bez objašnjenja. Upravo zato što smo grad koji se ubrzano razvija, vrijeme je da se uradi sveobuhvatna studija vodosnabdijevanja Glavnog grada, da se tačno utvrdi kapacitet Mareze i odmah traže alternativni izvori.“ Arsović je kazao da se novi urbanistički planovi prave bez ikakve analize vodosnabdijevanja. „Nove zone, posebno Velje brdo, najbolje pokazuju koliko je ova vlast neozbiljna. Najavljuju urbanističke planove i gradnju, a nijednu studiju o vodosnabdijevanju nijesu ni započeli. Dakle, prije svakog novog projekta moraju se uraditi analize, bušotine, tehničke i hidrološke pripreme, jer se ovako samo gomilaju problemi, a ne rješavaju“, navodi on. Sagovornik Portala ETV ističe da Mareza radi na granici kapaciteta, a vlast i dalje planira projekte „naslijepo“. „Da su uradili i najosnovniju studiju, znali bi da Mareza već radi na granici kapaciteta i da ne može podnijeti dodatna opterećenja poput Veljeg brda. Umjesto da rješavaju postojeće probleme, oni donose planove naslijepo. Tako se ne gradi grad — tako se pravi problem. Međutim, Upravi Vodovoda je prioritet politički revanšizam, sukob sa politički izmišljenim protivnikom, umjesto održavanja sistema, rješavanja tehničkih stvari i osnovnih problema u vodosnabdijevanju Glavnog grada.“ Arsović upozorava da neznanje nadležnih stvara nepovjerenje građana. „Građani, nažalost, ne mogu imati povjerenje dok institucije, ni nakon deset dana od zamućenja vodoizvorišta i u trenutku kada nema padavina, ne znaju uzrok zamućenja. Jedan dan čujemo da je zemljotres kod Plužina uzrok — što je apsurdno — sjutradan da je problem neplanska gradnja. To pokazuje da nadležni ne razumiju kako funkcioniše sistem Mareze i da ne postoji ozbiljan nadzor nad izvorištem, ili jednostavno iznose grube neistine građanima Podgorice. Šta je u pitanju, ostavljam javnosti da presudi.“ Prema njegovim riječima, sadašnje rukovodstvo Vodovoda izaziva podsmijeh i brigu za zdravlje građana. „Danas imamo rukovodstvo Vodovoda Glavnog grada čije izjave služe za podsmijeh javnosti, a njihovo upravljanje preduzećem izaziva brigu građana za sopstveno zdravlje i potpuno nepovjerenje u nadležne institucije“, poručio je Arsović u izjavi za Portal ETV.

Voda sa Mareze svako malo nije za piće; Arsović: Građani zabrinuti za zdravlje, nadležni nesposobni

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: london