Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je današnjim stavom, kojim je istakao da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora sa Hrvatskom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović stao uz rame sa snagama okupljenim oko predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
– Vaš predsjednik ovdje staje uz rame predsjedniku Skupštine i govori jednakim, za Crnu Goru opasnim diskursom kao Mandić, (Milan) Knežević i ta ekipa. To za crnogorski pristupni proces sasvim sigurno nije dobro. Pogotovo u uslovima kada je Hrvatskoj strašno važno da se pitanja sa Crnom Gorom, koja su otvorena, zatvore i da Hrvatska deblokira, odnosno da skine rezerve prema zatvaranju poglavlja 31 – kazao je Đenero za Antenu M.
Sa druge strane, organizacije za ljudska prava – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice – pozvale su danas ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da, tokom učešća na 2BS Forumu u Budvi, iskoristi priliku da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori.
Bojana Malović iz HRA za Antenu M kaže da bi na taj način bila poslata snažna poruka javnosti u obje države.
– Iako znamo da je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, svjesni smo koliko ono zavisi od političke volje. Zauzimanjem takvog stava on bi poslao snažnu poruku javnosti, i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena – kazala je Malović.
Ona je komentarisala i današnji stav predsjednika Crne Gore.
– U suštini, takva inicijativa predsjednika države je u istoj liniji sa onim za šta se HRA u prethodnom periodu zalagala – da pitanje procesuiranja zločina u Lori, posebno u odnosu na crnogorske državljane koji su tamo stradali, bude dio bilateralnih razgovora i pregovora Crne Gore i Hrvatske o zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31. Smatramo da Vlada Crne Gore u tim pregovorima treba da se založi za pravdu i reparaciju svojih državljana koji su stradali u Lori. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu već 18 godina istražuje ovaj slučaj i ne možemo se pomiriti sa ranijim tvrdnjama gospodina Radmana da Lora nije otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske, jer to pitanje i te kako postoji. Već 18 godina nema nikakvog pomaka i smatramo da se za sve ovo vrijeme moglo pribaviti dovoljno dokaza za napredak – bilo u vidu otvaranja istrage protiv konkretnih osumnjičenih, bilo podizanja optužnica – kazala je Malović za Antenu M.
Đenero je, međutim, drugačijeg stava.
– Tako nešto jedna suvereniistička, ozbiljna opcija ne bi uradila. Jednostavno zato što se time Crna Gora legitimiše kao neko ko je direktno bio agresor na Republiku Hrvatsku. Ono što je sporno u Lori nije to da se radilo o ratnim zarobljenicima, nego to što je u nekim slučajevima došlo do povrede prava ratnih zatvorenika – kazao je Đenero.
On ističe da je stavljanje u korelaciju logora u Morinju, gdje će hrvatski ministar vanjskih poslova u subotu položiti vijenac ispred spomen-ploče, sa vojnim pritvorom u Lori – u kontekstu bilateralnih odnosa Crne Gore i Hrvatske – krajnje neozbiljno i štetno za Crnu Goru.
– Ako Crna Gora želi razjašnjavati sudbinu ljudi koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i onda se našli u vojnom zatvoru Lora, to je vrlo riskantno za Crnu Goru u kontekstu činjenice da su ti ljudi uhapšeni na području međunarodno priznate države. To je istovremeno neozbiljno i neodgovorno, kao što je neodgovorno istovremeno govoriti o Lori i Morinju, s obzirom na to da je pitanje Lore bilo krivično sankcionisano u Hrvatskoj u vrijeme njenog pristupanja Evropskoj uniji – dodao je Đenero.
Hrvatski analitičar naglašava da onaj ko iz Crne Gore želi otvarati pitanje Lore, s jedne strane govori o agresiji Crne Gore na BiH i Hrvatsku, a s druge jasno daje do znanja da želi zaoštravanje bilateralnih odnosa dvije države.
– Ako se spustimo na ljudskopravaški nivo, možemo govoriti kao nevladine organizacije. Ali kada govorimo sa pozicije države, onda drugi okviri određuju ono što se kaže – zaključuje Đenero.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero smatra da Milatović stavom o Lori staje uz rame Mandiću, NVO traže pravdu za žrtve

Predsjednik države Jakov Milatović je kazao da Morinj predstavlja jedno od mračnih poglavlja ratnih devedesetih, gdje su nedužni ljudi bili izloženi mučenju i zlostavljanju, čemu je, nažalost, svojom politikom doprinijela i tadašnja vlast, te istakao da pravda ne smije biti selektivna
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala spremnost da se suoči sa svojom prošlošću.
- U Lori su crnogorski državljani mučeni i zlostavljani – od kojih je četrnaest njih izgubilo život. Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Zato je neophodno da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je poručio da Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava.&nbsp;
- Pravda za žrtve Lore je pitanje našeg dostojanstva i naše obaveze: i prema sebi i prema Evropi kojoj pripadamo. Samo kroz istinu, pravdu i odgovornost možemo graditi društvo oslobođeno tereta prošlosti i okrenuto evropskoj budućnosti - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Pravda za žrtve Lore pitanje je državnog dostojanstva

Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Gordan Grlić Radman treba da zna da su u „Lori“ ljudi ubijani i mučeni po klasičim NDH metodama iz jasenovačkih logora i da nijesu pošli tamo jer im se ratovalo i što su im se puške uzimale u ruke, nego jer ih je u taj rat za mir poslao poslao Milo Đukanović - rekao je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću jesu li po stavu Vlade u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
On je ocijenio da bi hrvatskog ministra vanjskih poslova trebalo proglasiti personom non grata.
- Sljedeći put kad bude pomenuo žrtve iz Lore treba da ga proglasite za personu non grata i da mu se nikad više ne dozvoli da uđe u Crnu Goru. Ja ću prvi da ga sačekam i vratim sa Debeloga brijega kad se bude ismijavao ljudima koji su branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - naveo je on.
- Ja se stalno preispitujem što smo mi to uradili Hrvatskoj i Hrvatima. Kakvo smo im zlo nanijeli. 1914. ušli smo u rat sa dva velika carstva da bi njih oslobodili.&nbsp;
Ocijenio je da Grlić Radman bezuspješno pokušava da opere prošlost iz 41. i 45. godine, u akciji Oluja i Bljesku...
- I da se predstavi tutorom na Balkanu... A sve što je uradio u prethodnih nekoliko mjeseci ga kandiduje za personu non grata - naveo je Knežević.
<h2>Staviti tačku na prošlost, sudovi ustvrdili ratne zločine</h2>
Spajić je u odgovoru poručio da je važno staviti tačku na prošlost i &nbsp;do kraja istražiti sve navode ratnih zločina.
- To je, cijenim, preduslov za napredak - moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni - ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani - naveo je Spajić.
Ukazao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
- Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske - naveo je Spajić.
Vjeruje, kaže, da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina.
Zaključio je da su se u Lori desili ratni zločini - što su potvrdili i hrvatski sudovi.

Knežević: Grlić Radmana treba da proglasite personom non grata, ja ću prvi da ga vratim sa Debelog brijega

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 379,63 hiljade vozila.
&nbsp;Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
&nbsp;U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
&nbsp;Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 379,63 hiljade vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Instruktoru vožnje zadržavanje zbog sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu protiv četiri maloljetnika (tri imaju 17, a jedan 16 godina) zbog sumnje da su napali dvojicu šesnaestogodišnjaka, saopšteno je iz Uprave policije.
Ovaj slučaj vršnjačkog nasilja se, kako su precizirali, dogodio u krugu jedne srednje škole.
Oni se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
- Sumnja se da su 10. februara trojica u školskom dvorištu prvo fizički napala jednog maloljetnika, te da su mu zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, pri čemu je jedan od osumnjičenih koristio i metalnu palicu kojom je oštećenom maloljetniku zadao udarac u predjelu ruke, usljed čega mu je nanijeta laka tjelesna povrede. Sumnja se i da su dvojica od četiri osumnjičenih potom zadala više udaraca pesnicama i drugom oštećenom maloljetniku, koji se umiješao kako bi odbranio druga koji je napadnut - precizirano je u saopštenju.
Krivična prijava protiv četiri maloljetnika je, u konsultaciji sa nadležnim tužiocem, podnijeta u redovnom postupku.
- Policija u kontinuitetu, u saradnji sa upravama škola, preduzima aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije. Savjetujemo roditeljima da razgovaraju sa djecom na vrijeme i prepoznaju obrasce nasilnog i delikventnog ponašanja, kako bi se podsticala asertivna komunikacija i nenasilni vidovi rješavanja konflikata što bi znatno uticalo na smanjenje obima vršnjačkog nasilja, a takođe kako bi se preduprijedile i zakonske posljedice koje zbog delikventnog ponašanja maloljetnika mogu da nastupe kako po djecu tako i po roditelje - poručili su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv četiri maloljetnika: Osumnjičeni da su napali dvojicu vršnjaka u krugu škole

U derbiju pod Goricom, Budućnost je bila bolja od Sutjeske (2:1), dok je Petrovac nakon preokreta savladao Jezero (2:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/preokret-na-startu-proljeca-petrovac-stigao-do-tri-boda-uz-atraktivne-golove-arambasica">piše Portal Analitika</a>.
Crnogorski derbi nagovijestio je preporod ekipe Budućnosti. 'Plavi' su pod Goricom, uz izuzetno ofanzivno, energično izdanje, savladali Sutjesku, rezultatom 2:1 (1:0).
Meč u Podgorici pratile su nikad veće mjere obezbjeđenja, no sa zapadne tribine je odjekivalo „Uprava napolje“, uz neprimjerena skandiranja na račun klupskog rukovodstva Budućnosti.
Izabranici Miodraga Božovića bili su mnogo konkretniji u prvom dijelu – krenuli su ofanzivno, imali su više povoljnih prilika, a na samom kraju poluvremena inicijativu su krunisali golom. U toku je bio prvi minut nadoknade – nakon kornera, Miličković je poslao loptu ka bližoj stativi, a tamo je dobro reagovao Bojović. Izmakao je suparničkoj odbrani, uklizao i sa nekoliko metara poslao loptu u mrežu.
Nijesu se 'plavi' time zadovoljili i u 69. minutu su udvostručili prednost. Svemu je kumovala kardinalna greška odbrane Sutjeske – nakon lijepe akcije sa Nikolićem, Bojović je u suparničkom šesnaestercu odlično uposlio Bulatovića, koji je rutinski poslao u gol. Kroz šest minuta, mreža gostiju tresla se još jednom – Nikolić je pogodio, ali je sudija Dabanović gol poništio zbog ofsajda.
Sutjeska je smanjila zaostatak u 80. minutu. Počelo je od slobodnog udarca, lopta je dugo 'šetala' po šesnaestercu, a na kraju je glavom u mrežu 'zakucao' Šimun. Oba suparnika do kraja su imala po jednu kolosalnu šansu, ali rezultat se nije mijenjao.
U duelu ekipa iz gornjeg dijela tabele, Petrovac je pod Malim brdom nakon preokreta savladao Jezero, rezultatom 2:1 (0:1). Junak pobjede domaćih je Savo Arambašić, koji je postigao dva lijepa pogotka.
Gosti su poveli u 44. minutu. Miranović je u šesnaestercu oborio Đoljaja i bio je to penal. Đorđe Maksimović je šutnuo, Kordiću je malo falilo da odbrani, ali je lopta završila u mreži - bio je to 10. ovosezonski gol najboljeg strijelca domaćeg šampionata.
Petrovac je poravnao u 61. minutu - Arambašić se odvažio na šut sa gotovo 30 metara, a lopta je odskočila od terena, iznenadila golmana Asanovića i otišla u gol.&nbsp;
Potpuni preokret uslijedio je u 86. minutu. Opet je u glavnoj ulozi bio Arambašić - perfektno i atraktivno izveo je slobodan udarac sa ivice šesnaesterca, a lopta se od prečke odbila u mrežu.&nbsp;
Rezultati:
Petrovac – Jezero 2:1 (0:1)
(0:1 - Maksimović 44' (11m), 1:1 - Arambašić 61', 2:1 - Arambašić 86')
Budućnost – Sutjeska 2:1 (1:0)
(1:0 - Bojović 45+1', 2:0 - Bulatović 69', 2:1 - Šimun 80')
Jedinstvo – Dečić (U TOKU)
Bokelj – Mladost (U TOKU)
Mornar – Arsenal (17:00)

Tag: lora