Građani Bara su sa razlogom uznemireni i riješeni da se bore protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i dvije termoelektrane na gas, đe se pominje jedna flotilna u moru i jedna na kopnu, iza brda Volujica, ali i sa mogućnošću lociranja i na drugom mjestu (moguće i u samoj Luci Bar).&nbsp; Iako su na javnoj raspravi, u početku, obrađivači plana tvrdili da LNG terminal i termoelektrana (ili njih dvije), nisu predviđeni planom, tokom diskusije se potvrdilo, ne samo da je to predviđeno u Nacrtu prostornog plana, već i da je u okviru tima planera o tome bila opširna diskusija, da li da se ova rješenja plana potpuno brišu iz nacrta ili da se nakon javne rasprave opredijele u vezi toga. Kao razlog se navodi plansko rješenje iz Prostornog plana posebne namjene priobalnog područja iz 2018, iako se novi Prostorni plan upravo radi da bi se otklonili nedostaci dosadašnjih planova.&nbsp; <h2>&nbsp;MASKA ZA PLINSKU ELEKTRANU</h2> Advokatica mr Vesna Čejović, koja zastupa nevladine organizacije i građane koji se protive gradnji uvjerena je da Baru prijeti velika opasnost i kaže da je najveći imperativ da se „blagovremeno može preventivno djelovati i spriječiti nastupanje ogromne štete po prostor, bezbjednost života ljudi, degradaciju životne sredine, poguban uticaj na turističku ekonomiju, na pad vrijednosti nekretnina i na ostale vidove ekonomskih djelatnosti“, jer navedena rješenja iz 2018. nijesu realizovana, pa nema razloga ni da opstaju u novom Nacrtu. Advokatica Čejović kaže da je odgovornost planera, ne samo profesionalna, već i krivično-pravna, da je i u tekstu Prostornog plana iznesen eksplicitan stav, koji su saopštili na javnoj raspravi, da su protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i gradnje gasne elektrane. Ovo iz razloga, što svako, pa i izvršna vlast, može da iznosi svoje ideje, preporuke i interese, ali je krajnja odgovornost planera koji potpisuju plan, za rješenja koja su definisana. Kategorična je da argument planera da se mora izgraditi gasna infrastruktura, budući da postoji evropski plan gradnje gasovoda koji bi dolazio do Bara, potpuno neuvjerljiv, jer je pitanje da li će i kad zaživjeti taj projekat. Ona to smatra pukim izgovorom kako bi se zamaskirali pravi ciljevi, koji se ogledaju u činjenici da se LNG terminal definiše kao „prethodnica izgradnji velikog potrošača – plinske termoelektrane“. Kao argumente kakve opasnosti nosi takav projekat po grad Bar i njegove građane, ona navodi da je po kriterijumima EU direktive o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća takvo postrojenje „svrstano u postrojenje prve kategorije opasnosti od eksplozija“ i da su eksplozije u sličnim postrojenjima „prilično učestale i to u sasvim redovnim prilikama i u vrlo razvijenim državama“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab" data-rendition-name="original" width="660" height="440" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>NE OBAZIRE SE NA JAVNE RASPRAVE: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;OPASNOST OD EKSPLOZIJE&nbsp;</h2> Advokatica Čejović tvrdi i da se „postrojenja visoko eksplozivnog gasa, apsolutno ne rade u područjima gdje postoji povećan rizik od zemljotresa“, u koja Bar sigurno spada. Tada dolazi do ispuštanja gasa i nije moguće spriječiti njegovu eksploziju pri najmanjoj iskri, koje su uvijek prateća pojava zemljotresa.&nbsp; Stručnjaci kažu da do ispuštanja gasa dolazi prilikom pomjeranja cijevi većim od 25 cm, pa je opasnost za Bar očigledna kad znamo da je u zemljotresu 1979. godine došlo do pomjeranja tla oko 3 metra. Praksa u razvijenim zemljama je da se kod planiranja ovakvih objekata uzima najgori scenario. Očito da nas crnogorska vlast smatra kao zemlju trećeg svijeta kad ih ne interesuje nijedan scenario.&nbsp; I u najpovoljnijem scenariju, tvrdi Čejović, „ukoliko bi došlo do curenja manje od jednog procenta tečnog gasa, npr. količine od 100 m3, ta količina prelaskom u gasovito stanje dobija uvećanu zapreminu, te se dalje miješa sa vazduhom, čime se stvara eksplozivni oblak koji dostiže zapreminu od 2.000.000 m3 ili npr. 1.000 m dužine, 200 m širine i 10 m visine“.&nbsp; - Pod pretpostavkom da nema uopšte vjetra, on već sam po sebi, dolazi do stambenih zgrada u blizini Luke i dijela šetališta. Naravno, obuhvata marinu sa jahtama i čamcima i lučku infrastrukturu sa brodovima. Pokriva i seriju postojećih rezervoara sa naftom, benzinom, mazutom, sirćetom, kao i postojeće skladište toksičnih materija. Ovakav oblak eksplodira pri najmanjoj iskri, ali i pri statičkom elektricitetu . upozorava Čejović i dodaje da bi brdo Volujica „pomoglo“ da se eksplozija usmjeri prema gardskim kvartovima.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Vesna Čejović"> <figcaption>ZASTUPNICA GRAĐANA: Vesna Čejović (Photo: Primorski portal)</figcaption> </figure>  <h2>JAVNI ILI LIČNI INTERESI</h2> Zastupnica građanki i građana Bara, advokatica Čejović, koja se konsultovala sa mnogim međunarodnim, domaćim i regionalnim stručnjacima i koristi iskustva sličnih projekata, tvrdi da projekat LNG terminala, sa gradnjom gasnih termoelektrana nije uopšte ekonomski isplativ. Recimo, stanovnici Krka, prema njenim riječima, đe je u Omišju izgrađen LNG terminal, kažu da četiri puta više prihoduju od obližnjeg turističkog auto-kampa, nego od LNG terminala.&nbsp; - Svi stručnjaci koje smo konsultovali, tvrde da je LNG čisti gubitak, kako za samu Luku, tako i za prateće agencijsko-špediterske djelatnosti. Brod regasifikator, dug preko 300 metara i širok preko 40 metara, mora biti trajno vezan, uz obalu. Uz brod regasifikator, dolaze brodovi snabdjevači gasom, istih dimenzija, te i taj prostor mora biti slobodan. Oni trajno zauzimaju značajan prostor dužine 300 i širine skoro 100 m, od inače veoma ograničenog prostora Luke i sprječavaju normalno servisiranje i prihode od drugih brodova – ističe Čejović.&nbsp; Iako se mnogi stručnjaci protive ovom projektu izvršna vlast, iz samo njima znanih razloga, insistira na njemu. Kao da nijesu uspjeli ništa drugo smisliti za Crnu Goru do bezbjednosno, ekološki i ekonomski štetan projekat. Ovo insistiranje dovodi do sumnje da li se radi o opštem ili ličnim interesima.&nbsp; Postavlja se pitanje što stoji iza ideje da se u Crnoj Gori gradi gasna elektrana u momentu kada se gase postojeće, kada se pokazalo da se zbog cijene tečnog gasa dovodi u pitanje njihova rentabilnost, a i što u vremenu borbe protiv klimatskih promjena zagađuju vazduh, zbog čega se EU, planom RePower 2030, obavezala da će do te godine smanjiti potrošnju gasa za 50 %.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Bar"> <figcaption>GRAĐANKE I GRAĐANI ZABRINUTI ZA BEZBJEDNOST: Bar (Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  &nbsp; Prema informacijama kojima raspolažemo, Memorandumom koji potpisuje premijer Milojko Spajić predviđa se gradnja LNG terminala i termoelektrane u kojem se zahtijeva da Vlada „razmotri“ da učestvuje u ovom projektu dodjelom zemljišta, ostvarivanjem slobodnog putnog i vodovodnog koridora i prioritetom u priključivanju na njih, priključivanju na postojeću elektro mrežu, pojednostavljenim i ubrzanim dobijanjem dozvola uz pomoć države, izborom tačno definisanog proizvođača opreme, itd. Dio memoranduma je proglašen tajnim. Građani moraju da znaju da je struja dobijena iz gasnih elektrana najskuplja struja. Ono što je dodatno zapanjujuće jeste da se u Memorandumu predviđa mogućnost gradnje termoelektrane u samoj Luci Bar, ako tako izabere investitor. <h2>&nbsp;RJEŠENJE – GRAĐANSKI BUNT</h2> Na kraju, zašto se sve dešava „ispod žita“, zašto gtrađani Crne Gore nijesu obaviješteni o namjerama Vlade da se gradi LNG terminal i gasne termolektrane u Baru, koje zagađuju taman kao Termoelektrana u Pljevljima. Zašto parlament Crne Gore nije raspravljao o tome, zašto nemamo uvid u fizibiliti studiju tog projekta?&nbsp; Grupa od 40 nevladinih organizacija, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je 9. septembra otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Spajiću i ministru energetike i rudarstva Admiru Šahmanoviću, pozivajući ih da obustave procedure za potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa kompanijom JERA Co. Inc. Japan, dokumenta koji se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koji uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom. Anatemisani DPS za sve i svašta je u onoj „kriminalizovanoj Crnoj Gori“ obezbijedio, u periodu 2006 – 2015. godina, dok nijesu počele demonstracije u Podgorici, 11,5 milijardi eura direktnih investicija iz inostranstva, uglavnom green field, dok postavgustovske vlade nijesu u stanju, sve se hvaleći kako su demokratizovale Crnu Goru, da obezbijede direktna strana ulaganja, osim stanova na najtraktivnijim crnogorskim plažama. Sada su se sjetili da novim zaduženjima „investiraju“ u projekte koji Crnoj Gori ne mogu donijeti nikakvog dobra (za njih ne znamo), koji će uništiti ekološki Bar i okolinu, ugroziti lučke poslove, turističke potencijale Bara i, što je najvažnije, dovesti u potencijalnu opasnost građane Bara.&nbsp; Je li Crna Gora zaista selo, kako je smatra premijer, pa on kao kmet može da ugovara i pregovara kao da Crna Gora nema svoj Ustav, zakone, koji se moraju poštovati? Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama, već se direktno pregovara sa stranim firmama, u ovom slučaju koje ni ne angažuju sopstvena sredstva, derogiraju se zakonske odredbe o konkurenciji, monopolima, ... izvršna vlast se ponaša kao da su vlasnici Crne Gore i da mogu, samovoljom, da sklapaju ugovore po posebnim uslovima, koji nijesu u saglasnosti sa zakonima Crne Gore, da poklanjaju dijelove teritorije pravnim licima iz druge države, što je direktno kršenje člana 3. Ustava Crne Gore i krivično je djelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"> <figcaption>PREMIJER I MINISTAR ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Pošto je jasno da crnogorsko pravosuđe mrtvijem snom spava, ombudsman takođe, građanima ostaje jedino da se sami organizuju i ne dozvole da ih izvršna vlast smatra podanicima, koji su im poklonili Crnu Goru time što su dobili većinu na izborima. Jedino se tako mogu naćerati da poštuju procedure, stručna mišljenja, mišljenja nezavisnih agencija, nevladinih organizacija i, što je najvažnije, da poštuju građane Crne Gore koji su jedini vlasnici ove države!

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, evidentirano 11 saobraćajnih nezgoda, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Kotoru i Nikšiću po dvije, a u Tivtu i Pljevljima po jedna.
Izdata su 64 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto je 27 prekršajnih prijava.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Trenutna situacija u Pljevljima je tipična za mjesec januar, snijeg je počeo da pada i nema rizika od poplava za razliku od ovih u centralnim predjelima Crne Gore - kazao je gostujući u jutarnjem programu TV E, građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović.&nbsp;
Na pitanje kako bi opisao ukupnu situaciju u zemlji danas, Čolović je rekao da je situacija ozbiljna, ali da je sada sa ovim vremenskim uslovima ona stavljena pod kontrolu.&nbsp;
Smatra da će nivoi rijeka Zete i Morače početi rapidno da opadaju od danas, iako će u ova dva, tri dana biti slabe kiše. Ističe da je najbitnije da je na sjeveru pao snijeg i da je sliv Morače umanjio padavine.&nbsp;
Međutim, Čolović dodaje, da postoji stoljetnji problem nivoa Skadarskog jezera koji, kako navodi, pokušava da se riješi još od kralja Nikole. Ističe da naglo narasta rijeka Drim koja presijeca Bojanu, otoku Skadarskog jezera, tako da svakog sata Skadarsko jezero raste za centimetar.&nbsp;
Na pitanje kako ocjenjuje efikasnost komunikacije između Crne Gore i Albanije u ovim vanrednim situacijama rekao je da se čini kao da je naša Vlada u cjelosti ,,na godišnjem odmoru“, ističući da se dva, tri dana niko nije oglasio.&nbsp;
Primijetio je da se tek juče oglasio Bešović, međutim dodaje da su vojska i policajci bili od prvog dana tu.&nbsp;
Naglašava da radnicima u MUP-u i vojsci treba odati posebni orden, najveći u Crnoj Gori, jer su, kako navodi, za tako male plate po nevremenu upozoravali narod.&nbsp;
Na vijest o zatrpavanju brane na Marezi i o jučerašnjem Mujovićevom obilasku najkritičnijih mjesta, izjavio je da je dobio mnoge video snimke koji svjedoče da je put oko kanala zatrpan i da su ljudi proširili svoje dvorište, navodeći da nije mogao da vjeruje i da čovjek ni u ludilu ne može da uradi što je urađeno u Podgorici.&nbsp;
Rekao je da su ljudi ti koji su izazvali poplave u tom dijelu grada, iako je taj dio grada uzdignut, višak vode sa Mareze nije mogao poteći put rijeke i došlo je do poplava u dijelu gdje se to nije smijelo dogoditi i da je, kazao je Čolović, to za svaku osudu i za svaku kaznu.&nbsp;
Dodaje da ne zna šta rade inspekcije i nadležni organi ali da to ne treba dozvoliti. Na pitanje o zagađenju vazduha u Pljevljima i uticaju ovih obilnih padavnha na isto, rekao je da je u Pljevljima sada prisutno kratkoročno olakšanje jer svaka padavina ispere PM čestice u vazduhu, ali čim se desi da padavine i vjetar stanu, PM čestice i sumpor rastu, tako da u Pljevljima ima više zagađivača a trenutno je aktuelna TE zbog ogromne količine uglja koji troši.&nbsp;
Dodaje da se često zaboravljaju deponija pepela ,,Maljevac“, komunalna deponija ,,Jagnjilo“, rudnička napuštena deponija laporca sa kojih se dižu oblaci prašine, zatim rudnik koji je jedan od većih zagađivača ljeti, upozoravajući da je rudnik u neposrednoj blizini grada, zatim kotlarnice, individualna ložišta i još mnoga. Tako zaključuje da zagađenje dolazi sa svih strana grada.&nbsp;
Čolović je zatim komentarisao i najavljeno dobijanje daljinskog grijanja u Pljevljima kroz izgradnju druge i treće faze toplifikacije rekavši da smo svjedoci prepucavanja opštine i države oko prve, druge, treće, pa i pedesete faze toplifikacije, stvarajući utisak kao da je taj projekart izdjeljen na pedeset faza.&nbsp;
Ako se ne uradi kompletna toplifikacija grada, ništa se nije uradilo, navodi Čolović.
Po informacijama koje imamo iz medija, kada se završe ova druga i treća faza, gasi se par kotlarnica i to je to.&nbsp;
Ističe da se ne radi na proširivanju te gradske mreže, niti izradi projekata da se makar centralna naselja u Pljevljima prikopčaju. Dodaje de nemamo ni informaciju koliko će sve to koštati, naglašavajući da je to jako bitna informacija jer dosta pljevljaka živi na minimalcu ili nema posao pa ne može svako da, po trenutnim cijenama DOO Grijanja plati te troškove.&nbsp;
Navodi da cijena mora biti pristupačna građanima i da građani moraju biti motivisani da pređu na takav tip grijanja. Čolović smatra da će to biti teško ostvarivo u Pljevljima jer kad se, kako kaže, ništa ne zna ljudi se teško odlučuju za nešto novo.
&nbsp;Takođe ističe da se ni ne zna da li će to grijanje biti kvalitetno jer u pojedinim djelovima grada ljudi plaćaju grijanje a imaju ga jedva par sati ili je grijanje čitav dan ali ne zadovoljava uslove topline.
&nbsp;Zaključuje da je u vezi ovog projekta prisutno mnogo nepoznanica i da nadležni moraju organizovati neku emisiju ili skup gdje će javno dati iskrene odgovore na ta pitanja. Takođe ističe da se o toplifikaciji priča svake godine, ali da on nigdje nije uspio pronaći informaciju koji je rok. Napominje da se što prije mora riješiti taj problem i završiti ekološka rekonstrukcija TE jer je stanje gore nego prije ekološke rekonstrukcije. Smatra da je Pljevljima Elektroprivreda i Crna Gora dužna, jer smo svjedoci da država planira da ugasi TE. Moraju se otvarati nova radna mjesta, moraju se rudnik i TE dogovoriti da svake godine ulože u novo preduzeće da bi Pljevlja krenula putem prosperiteta, jer je Pljevlja rudnik uglja i TE koštalo puno, ne samo zdravlja života, već i broja stanovnika.&nbsp;
Istakao je da stanovnika Pljevalja nema više od 14 ili 15 hiljada. Dodao je da su se neki političari borili protiv ovih stvari ali da su, kako kaže, bili skrajnuti. Čolović podsjeća da su još 1.decembra izašli podaci da počinje TE i da je završena ekološka rekonstrukcija, dok smo kasnije saznali da, kako kaže, ništa nije završeno, da je završen samo dimnjak i kotao.&nbsp;
Kaže da se divi hrabrosti vozača koji prevoze, kako navodi, otpad koji ubija. Naglašava da transport pepea mora pod hitno da se riješi ili da se vrati stari način prenošenja. Ističe da je CO2 TE smanjila skoro duplo, čak se desilo da je jedno veče CO2 bio 160 a nekada je izlazio 700, 800, što znači da je TE počela da razmišlja o svojim građanima. Nada se da će to biti tokom čitave godine, a ne samo sada dok traje pritisak. Navodi da je potrebno odraditi toplifikaciju cjelokupnog jezgra grada i da nema dobrog vazduha bez zajedničke sinergije TE i grada.&nbsp;
Čolović je saglasan sa izjavom Vuka Ikovića da kada vlast ne poštuje struku, građani ispaštaju i da su ljudi važniji od kilovata, rekavši da njega ne interesuje 5, 10 ili 20 e koliko će mu biti smanjen račun. Dodaje da je dovoljno da neko samo jedan dan ode na onkologiju i vidi kroz šta ljudi prolaze, gdje je 40 odsto ljudi iz Pljevalja, to je dovoljno da se svako potrese.&nbsp;
Čolović je istakao da se jako potresao i kada je vidio snimak gospođe Rade kojoj je kuća poplavljena, ocjenjujući reakciju nadležnih kao katastrofu i uputivši poziv svim nadležnim da se više okrenu ovim dešavanjima. Naglašava da moramo brinuti o svojim građanima, jer nas, kako kaže nema puno, natalitet svakodnevno opada. Na pitanje koliko su male hidroelektrane doprinijele riziku od poplava i odrona govori da je dovoljno da vidimo tunel na putu preko Jelovice, gdje je ta mala hidroelektrana prouzrokovala zastoj puta.&nbsp;
Ističe da mu je drago da su iz hidroelektrane odmah reagovali da saniraju štetu ali da država svakako treba da pooštri kriterijume i vrši inspekcijske nadzore, kao i provjere da li su cijevi adekvantne, da li trpe pritiske kako se ovo ne bi dešavalo.&nbsp;
Na pitanje o otpadu u rijekama Čolović je kazao da se vidi da komunalne službe ne rade svoj posao i da nijesu motivisane, da treba da se mijenja zakon. Ističe da divlje deponije moraju da se suzbiju, da se 5, 6 ljudi kazni, za primjer. Dodaje da se sve mora mijenjati na nivou svijesti i službi i građana.&nbsp;
Za kraj, Čolović je prokomentarisao predstojeće vremenske uslove rekavši da nas danas očekuje pad temperature, a jutro će sjutra biti veoma hladno.&nbsp;
Na planinama temperatura će se spusti preko - 20, hladno vrijme će doći i u Podgoricu i na primorje, oko nula stepeni. Dodao je da će uz ove poplave, vlagu i ovakvu temperaturu situacija za čovjeka biti gora na području Danilovgrada, Zete, Morače i Skadarskog jezera nego na sjeveru.
&nbsp;Apelovao je još jednom na državne organe da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera kako se ne bi ponovila situacija iz 2010.godine poplavljenih područja oko Skadarskog jezera. Za kraj Čolović je poručio da je vrijeme da se taj san kralja Nikole konačno i ostvari.

Čolović: Situacija pod kontrolom, nadležni da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera

Vojska Crne Gore (VCG) počela je pripreme za postavljanje pontonskog mosta na kanalu na Marezi. Nakon postavljanja montažnog mosta, službe će ukloniti branu koja vodi do dvadesetak domaćinstava, i nastaviti čišćenje kanala nizvodno. To bi trebalo da dovede do spuštanja nivoa vode u poplavljenim područjima, u naseljima Mareza i Tološi.
Trenutno se pravi pristup za most i tamponira teren, a radnici Zelenila i nova mašina Deponija čiste dio kanala Mareze.
Do uliva u Moraču postoji još desetak brana, ali najkritičniji je dio pri samom kraju, gdje je kanal zabetoniran u dužini od 500 metara.
Uklanjanje brana dovešće do smanjenja nivoa vode na Marezi i u Tološima.
Izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je ranije za TVCG da je ovo pitanje zdravlja građana.
- Mi smo svi jedinstveni, i sad to trebamo pretočiti u načine za rješavanje ovih problema. Ako je neko ovo u kontinuitetu 30 godina uništavao, hajde da mi budemo ti koji ćemo ovo da ispravimo. Sad je momenat da ovo osposobimo, i da ovo što je neko prije 70 godina napravio, makar saniramo - kaže Božović.
Kaže da je pravi momenat da se konačno riješimo nelegalne brane, nelegalne deponije i tih poslednjih 500 metara u donjem dijelu koji su zatrpani.
- ...A gdje je i sam stadion i reflektor izgrađen po sredini ovog kanala. Znate li šta to znači da je neko dobio UT uslOve i građevinski dozvolu da tu napravi stadion i reflektor. Jedva čekam da vidim ko je to dozvolio, da li je ministarstvo poljoprivredne, gradske službe... Ovo će tek da postane veliki problem i biće vrlo interesantno - poručio je Božović.

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put Dušana Đukića, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru. Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema. U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija? ĐUKIĆ: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio Lindon Ljucović, a poslije je određeni period bio uključen i Martin Berišaj. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp; ĐUKIĆ: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom? ĐUKIĆ: U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života. PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas? ĐUKIĆ: Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani. PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz? ĐUKIĆ: Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene? ĐUKIĆ: Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više. PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni? ĐUKIĆ: Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi. PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp; ĐUKIĆ: Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine? ĐUKIĆ: Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: lua-bar

Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Čolović: Situacija pod kontrolom, nadležni da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

PRATITE TVe UŽIVO