Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

Monodrama „Pismo ljubavi“, autorski projekat glumca Slavka Kalezića, biće premijerno izvedena sjutra (srijeda, 5. novembra) na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, sa početkom u 20 časova.
Predstava je nastala po motivima romana Žane Poliakov „Ja sam ljubav“ i pisma glumice Mire Furlan „Pismo sugrađanima“, a kroz snažan autorski izraz Kalezić istražuje teme samospoznaje, autentičnosti i odgovornosti pojedinca u savremenom svijetu.
- Pismo Mire Furlan iz 1991. godine i roman Žane Poliakov poslužili su kao inspiracija za nastajanje ovog pozorišnog projekta koji se bavi procesom samospoznaje kroz različite životne teme koje bi trebalo da se tiču svakog pojedinca. Savremeno doba donosi mnoge izazove s kojima se ljudsko biće mora suočiti, a jedan od najtežih jeste – preuzeti odgovornost - kazao je Kalezić.
On je istakao da monodrama „Pismo ljubavi“ ima za cilj da ohrabri i motiviše svakog pojedinca da postane najbolja verzija sebe, te da skrene pažnju na važnost autentičnosti i unutrašnje snage.
- Cilj projekta je da se uzdigne snaga pojedinca, da se istakne važnost individualne pokretačke energije čija autentičnost ne smije biti ugušena. To je autentičnost koja inspiriše – i ruši stigmatizaciju onih koji se usuđuju biti svoji - poručio je Kalezić.
Monodrama donosi intimno, emotivno i inspirativno pozorišno iskustvo, u kojem Kalezić, kroz spoj ličnog i univerzalnog, poziva publiku na razmišljanje o ljubavi, slobodi i hrabrosti da se bude drugačiji.

Premijera monodrame „Pismo ljubavi“ Slavka Kalezića na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta

Konkurs za dodjelu stipendija privrednih društava i ustanova najboljim studentima Univerziteta Crne Gore, u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, uspješno je završen.
Na konkurs je pristiglo 336 prijava, što, kako ističu sa Univerziteta, potvrđuje veliko interesovanje i motivaciju studenata da unaprijede svoje znanje i karijerne perspektive kroz saradnju sa najuspješnijim privrednim subjektima u zemlji.
Preliminarnu rang listu kandidata moguće je pogledati na sledećem linku: https://stipendije.ucg.ac.me/prel_lista.pdf
Studenti koji se nalaze na ovoj listi dužni su da u periodu od 5. do 7. novembra dostave originalnu dokumentaciju ili ovjerene kopije, u skladu sa pravilima konkursa, kako bi se potvrdio njihov status.
Dokumentacija se dostavlja na adresu:
Komisija za dodjelu stipendija studentima
Rektorat UCG, Cetinjska 2, 81 000 Podgorica
Uz dokumentaciju, studenti su dužni da potpišu Etičku izjavu, dostupnu na linku: https://stipendije.ucg.ac.me/izjava.docx
Izjava će studentima biti dostavljena i elektronskom poštom, zajedno sa obavještenjem o rangiranju. Potpisivanjem izjave, kandidati potvrđuju istinitost svih navoda i dokumenata dostavljenih tokom prijave.
Sa Univerziteta Crne Gore zahvalili su se svim studentima na učešću u konkursu, a kandidatima koji su se našli na preliminarnoj listi čestitali na postignutom uspjehu i pozvali ih da u predviđenom roku dostave potrebnu dokumentaciju radi potvrde statusa stipendiste.

Na konkurs UCG za stipendije najboljim studentima pristiglo 336 prijava

Povodom Evropskog dana laboratorijske medicine, Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku (CKLD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizuje društveno korisnu akciju kojom promoviše značaj laboratorijske medicine u očuvanju zdravlja.
Evropski dan laboratorijske medicine obilježava se 5. novembra, a ustanovljen je 2022. godine od strane Evropske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM). Ovaj datum posvećen je isticanju ključne uloge laboratorijskih analiza u dijagnostici, prevenciji i praćenju bolesti, a obilježava se u svim državama članicama EFLM-a.
Tim povodom, u srijedu, 5. novembra, od 10.00 do 13.30 časova, CKLD će na promotivnom pultu Poliklinike KCCG organizovati besplatnu kontrolu lipidnog statusa – ukupnog holesterola, triglicerida, HDL i LDL holesterola – kao i analizu Lp(a) za više od 50 pacijenata koji tog dana budu dolazili na preglede kod kardiologa ili endokrinologa.
Prema vodičima EFLM-a i Evropskog društva za aterosklerozu (2019), određivanje lipidnog statusa ne mora se sprovoditi natašte, osim u slučajevima kada su trigliceridi viši od 5 mmol/L.
CKLD je odlučio da u okviru ove akcije uključi i analizu Lp(a), jer je ovaj biomarker postao sve značajniji pokazatelj kardiovaskularnog rizika. Lp(a) je genetski predisponirani faktor rizika za razvoj srčanih i vaskularnih oboljenja, a iako do sada nije postojala efikasna terapija za njegovo smanjenje, novi lijekovi koji su trenutno u fazi kliničkih istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate.
Cilj ove akcije je da se podigne svijest o važnosti redovnih laboratorijskih analiza i preventivnih pregleda, jer pravovremena dijagnostika predstavlja ključ očuvanja zdravlja i smanjenja rizika od hroničnih bolesti.

Evropski dan laboratorijske medicine: Besplatna kontrola lipidnog statusa u Kliničkom centru Crne Gore

Predsjednik Crne Gore pozvao na obnovu povjerenja i društvenu solidarnost kroz jednake šanse za sve
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvuje na Drugom svjetskom samitu Ujedinjenih nacija o društvenom razvoju, koji se održava u Dohi, pod pokroviteljstvom Njegovog Visočanstva, Emira Države Katar, šeika Tamima bin Hamada Al-Tanija.
U obraćanju na plenarnoj sjednici, predsjednik Milatović je poručio da istinski društveni razvoj može postojati samo ako počiva na iskorjenjivanju siromaštva, socijalnoj inkluziji i dostojanstvenom radu, naglasivši da te vrijednosti predstavljaju temelj na kojem Crna Gora gradi svoju budućnost.
- Održivi razvoj nije samo ekonomski cilj – to je moralni izbor. Vjerujemo da dostojanstvo i jednake šanse ne proizilaze iz privilegija, već iz rada, znanja i odgovornosti - poručio je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je Crna Gora podržala Političku deklaraciju iz Dohe, kojom se potvrđuje zajednička posvećenost pravednijem i inkluzivnijem društvenom razvoju.
Govoreći o domaćim reformama, Milatović je istakao napredak u poboljšanju životnog standarda građana, kroz rast minimalnih zarada i penzija, jačanje radnih prava i uvođenje socijalnih podsticaja, kako bi se osiguralo da ekonomski rast bude pravedan i dostupan svima.
- Danas svako dijete u Crnoj Gori ima dječiji dodatak i besplatne udžbenike – to su konkretni koraci koji znače veću socijalnu sigurnost i jednakost šansi - naglasio je predsjednik.
On je dodao da se nejednakosti mogu smanjiti samo zajedničkim djelovanjem države, međunarodnih partnera i privatnog sektora, navodeći primjer saradnje sa privredom i Crvenim krstom kroz inicijative pomoći socijalno ugroženim porodicama.
- Zajedno pokazujemo da solidarnost nije parola – već djelo - &nbsp;rekao je Milatović.
Predsjednik je ukazao i na značaj demografske politike, podsjećajući na inicijativu uspostavljanja obveznice za dijasporu, koja bi omogućila građanima u inostranstvu da direktno ulažu u razvojne projekte u Crnoj Gori, jačajući na taj način i ekonomiju i vezu sa domovinom.
Milatović je zaključio da će Crna Gora, i pored izazova poput odlaska mladih i stručnjaka, nastaviti da gradi partnerstva sa Ujedinjenim nacijama i međunarodnim organizacijama, s ciljem ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.
- Naš cilj je jasan – Crna Gora mora da bude zemlja koja ne stoji, već ide naprijed. Društvo koje vjeruje u rad, znanje i poštenje. To je naša odgovornost prema budućim generacijama i svijetu kojem pripadamo - &nbsp;poručio je Milatović u obraćanju u Dohi.

Milatović u Dohi: Vrijeme je za pravedan i odgovoran razvoj

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Tvrdnju funkcionera Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića izrečenu na sjednici skupštine krajem jula - da su pronašli navodno prikrivene dokaze o ubistvu Gorana Žugića prije 25 godina – nedavno je javno opovrgao vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On je u intervjuu TV Vijesti kazao da je tužilaštvu Šaranović dostavio već poznata, neprovjerena operativna saznanja. To je nastavak političkog djelovanja Demokratske Crne Gore koje se temelji na populističkim nastupima, iznošenju neistina i targetiranju bez dokaza. Gromoglasno, senzacionalistički i populistički je krajem jula, na ministarskom satu, prvi čovjek MUP-a saopštio da ima ekskluzivnu vijest. - Ovo što ću danas pokazati su zvanična dokumenta Službe javne bezbjednosti i izazvaće političko-društveni zemljotres u Crnoj Gori. Tako je Šaranović, najavio navodno dugo skrivane detalje o ubistvu nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića. Politički zemljotres je najavio u prvoj a odjavio već u trećoj rečenici. Pojašnjenjem koje je prošlo ispod radara javnosti. - Informacija broj jedan, zavedena u Službi javne bezbjednosti prije dvadeset pet godina, sadrži sljedeće informacije: prema neprovjerenim podacima Goran Žugić je ostvario posredan ili neposredan kontakt... I tako dalje…  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"><figcaption>Danilo Šaranović</figcaption></figure>  Šaranović je upravo to citirao - ,,prema neprovjerenim informacijama"... Zvaničnost, ali i validnost, informacije po ministru obezbjeđuje - to što je ona zavedena, a iznešena saznanja se temelje na operativnim informacijama koje su po definiciji – „podaci koji mogu da ukazuju na izvršenje određenog djela, nemaju dokaznu snagu, ali nameću obavezu da budu provjerene“. Zato ministar citira da su podaci koje iznosi - neprovjereni. Nastavljajući politički marketing Demokrata, mjesec i po kasnije Šaranović se ponovo oglasio istim povodom. Nakon što je saslušan u Višem državnom tužilaštvu Šaranović je kazao da je dodatno dostavio zvanično zavedene podatke Službe javne bezbjednosti sačinjene dvije sedmice nakon ubistva Žugića, kao i “produbljeni” izvještaj sastavljen gotovo četiri mjeseca nakon tog događaja. - Ta dokumentacija tužilaštvu je dostavljena pet dana prije mog obraćanja tokom ministarskog sata, u Parlamentu 28. jula. Što se tiče njenog sadržaja, mogu naglasiti jedino da je riječ o materijalu od izuzetnog značaja za rasvjetljavanje slučaja. Detalje neću iznositi, jer je nadležnost tužilaštva da vodi istragu ubistva koje već četvrt vijeka nije rasvijetljeno, a ne javnosti,. Naravno, pred tužiteljkom sam iznio mnogo više detalja od onih koje sam saopštio u Parlamentu, kazao je ministar. Navodno dokazni materijal je izuzetan značaj izgleda imao - samo u govoru ministra Šaranovića! Tokom nedavnog gostovanja na televiziji Vijesti vrhovni državni tužilac Milorad Marković, rasvijetlio je namjeru ministra unutrašnjh poslova. On je kazao da su mnogi političari javno izjavljivali da imaju određene dokaze i informacije, te da je tužilaštvo takve slučajeve procesuiralo tako što ih je pozivalo da se izjasne pred tužiocima, ali da niti u jednom slučaju nije bilo dostavljanja konkretnih dokaza. Radilo isključivo o operativnim informacijama. - Posljednje što smo uradili je to da smo pozivali ministra unutrašnjih poslova Šaranovića koji je prezentovao u skupštini određene informacije i mi smo ga pozvali da da dokaze. On nam je samo dao operativne informacije. U svim tim slučajevima nismo dobili nikakve dokaze, decidan je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković</figcaption></figure>  Senzacionalističke zloupotrebe javnog prostora i plasiranje notornih neistina u političke svrhe odavno su način funkcionisanja Demokrata. Potvrdili su to nebrojeno puta do sada. I kada su navodno vetingovali poštene i časne policajce, urušavajući bezbjednosni sistem države. Ali i kada je onaj - citiramo predsjednika Demokrata Aleksu Bečića - ,,užasni prostorni plan Budve" odjednom postao prihvatljiv, ali tek nakon što je njegova majka ušla u građevinski biznis... I kad je ,,mali Berija" mjesecima bježao od poštara kako se ne bi suočio sa optužbama za izrečene neistine o Bemaksu. Ali i kad su tvrdili da su sve skaj prepiske tačne osim onih u kojima se vidi da Škaljarci za Demokrate kupuju glasove. Spisak je mnogo duži jer je u pitanju suština djelovanja Demokratske Crne Gore. Stoga ne čudi ni izjava ministra Šaranovića na skupštinskom zasjedanju krajem jula da su Demokrate “napravile takav sistem da su spremni i život za istinu dati”. Ipak, sudeći po onome što Demokrate odavno rade, obožavatelji ove minorne političke pojave ne moraju brinuti za živote svojih političkih idola.

Tag: luna-kostadinovic

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

Premijera monodrame „Pismo ljubavi“ Slavka Kalezića na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta

Na konkurs UCG za stipendije najboljim studentima pristiglo 336 prijava

Evropski dan laboratorijske medicine: Besplatna kontrola lipidnog statusa u Kliničkom centru Crne Gore

Milatović u Dohi: Vrijeme je za pravedan i odgovoran razvoj

PRATITE TVe UŽIVO