Pozivamo Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža. Ko su ljudi koji mogu da plate ovakve cifre i da li iza ovoga stoje klasične malverzacije? - poručila je Maja Miljanić iz Stranke evropskog progresa (SEP) u Budvi.
Vlast se, kako je kazala, pobrinula da podigne cijene do neba, a onda i da uvjerava kako je to „evropski standard“.
- Ako ste mislili da će Crna Gora ove godine biti povoljna destinacija za ljetovanje - prevarili ste se. &nbsp;Odlučili smo da „poboljšamo“ turizam tako što ćemo: Povećati PDV na turističke usluge sa sedam na 15 odsto! Jer je poznato da se ekonomski rast najbolje postiže tako što otežate život hotelijerima, ugostiteljima i turistima; izdati plaže po astronomskim cijenama! Ako ste mislili da ćete se sunčati na Ponta plaži ili Lučicama, razmislite opet – jer su ove plaže sada rezervisane samo za one koji mogu da plate milion eura zakupnine! - navela je Miljanić.
Ali, kako je dodala, to nije sve.
- Oni koji su do juče obećavali „otvaranje Crne Gore za turiste“, sada rade sve da je zatvore za prosječnog građanina i običnog gosta. Jer, ko još želi da razvija turizam kada može da ga monopolizuje za nekolicinu privilegovanih? Da se razumijemo – tržište nekretnina i turizma u Crnoj Gori postalo je eldorado za špekulante. Ali kad ponuda za zakup jedne plaže sa 3.291 eura skoči na 800.000 eura, postavlja se pitanje: kako i ko će na kraju platiti ceh? - istakla je Miljanić.
Podvukla je da je jedno je sigurno: da ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat, a ne u Evropu.
- Dok turistički radnici strepe od nadolazeće sezone, dok mladi i radnici ne mogu da priušte ljetovanje ni u sopstvenoj zemlji, neki su već rezervisali svoje VIP lože. A svi ostali? Neka gledaju sa brda - zaključila je Miljanić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Miljanić: Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža, ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat

Mladi najčešće posežu za alkoholom ili psihoaktivnim supstancama zbog vršnjačke identifikacije - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspert za narkomaniju Dušan Raspopović.
Kako je pojasnio, najčešće se dešava da prva konzumacija ili prva zloupotreba uvede mladu osobu u svijet zavisnosti, a posljednje vrijeme se bilježi i drastičan porast upotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih.&nbsp;
Mladi u Crnoj Gori najčešće probaju drogu između 13 i 16 godine, dok je bilo slučajeva da i mlađa djeca, kaže Raspopović, već od 11 ili 12 godina budu u problemu zbog alkohola ili psihoaktivnih supstanci.
- Nažalost zadnjih godina se ta granica drastično promijenila i obično su to vršnjačke identifikacije, problemi u porodici, problemi u školi. Uzrast sam po sebi malo buntovnički i istraživački koji može biti negativan i mladi ljudi počinju da eksperimentišu. Samo to prvo probanje, ili prva zloupotreba može mladu osobu, što se najčešće i dešava, da uvede u svijet zavisnosti - rekao je Raspopović.
Smatra da je i kod mladih ljudi izgrađen karakter, te da zavisi od osobe do osobe koliko je sklona da podlegne pritiscima i na nagovor proba psihoaktivne supstance, ili pak da se odupre.&nbsp;
Dodaje da se bilježi drastičan porast upotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih, svih narkotika i alkohola, dok primat u posljednje vrijeme imaju, naglašava on, sintetičke droge.
- Mladi imaju osnovne podatke da je to štetno po zdravlje, da donosi niz negativnosti po pojedinca i po cijelu porodicu. Na kraju i društvo u cjelini, ali uvijek se dešava to da pomisli ,,hajde mogu da probam i mogu to da prekinem u svakom momentu”. Nažalost to su te varke zavisnosti, to su te varke zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, koje najčešće posle tih eksperimentisanja &nbsp;krajem osnovne i početkom srednje škole se završavaju ulaskom u svijet zavisnosti i nažalost ti ljudi kad dođu da zatraže stručnu pomoć je to 10, 12, do 15 godina - zaključio je Raspopović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscHMQ5QkWc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raspopović: Bilo je slučajeva da djeca već od 11 ili 12 godina budu u problemu zbog alkohola ili psihoaktivnih supstanci

Iako svaki svoj javni nastup direktor Uprave policije koristi da istakne kako je završio pravni fakultet, žalosno je što ne zna elementarne stvari i opasno je kada se takva ličnost nalazi na poziciji direktora Uprave policije, jer je jako neodgovorno, neozbiljno, neprimjereno i nevaspitano napadati sud i skrivati se od odgovornosti, rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Nesporna je odgovornost odgovornost Uprave policije, kaže Radulović, u bjekstvu Miloša Medenice, dok su sva druga prebacivanja odgovornosti na druge adrese i skrivanja, kako kaže, su skrivanja direktora Uprave policije iza, kako kaže, institucionalnih slabosti.&nbsp;
- Skrivanje iza sudstva ili bilo kojeg drugo organa ne znači ništa bez prikrivanje sopstvene odgovornosti i nastavak jako neodgovornog i neprofesionalnog ponašanja. Policija je ta koja izvršava mjeru nadzora, policija je ta koja treba i operativno i taktički da prati sve ovakve situacije. Ovdje nije bilo previše filozofije, ovdje su laici znali da taj rizik od bjekstva Miloša Medenice, pa i Vesne Medenice, ako ćemo da budemo iskreni postoji, možda najviše u momentu izricanja presude, ukoliko ta presuda bude osuđujuća, a bilo je očekivano da ona bude osuđujuća. Podsjetiću da Miloš Medenica nije bio dostupan jedno vrijeme, da ne kažem da je bio u bjekstvu, jer eto da budem korektan - on nije bio dostupan kad je pokrenut ovaj postupak, pa se kasnije javio sam, njegova majka Vesna je uhapšena na aerodromu sa kartom u jednom pravcu, što je prilično ukazivalo, barem je takva sudska praksa, na opasnost od bjekstva i kada smo došli do situacije da se izrekne osuda sa tako visokim kaznama bilo je je očekivana procjena i operativna, a trebala je da slijedi i sa taktičkom procjenom nakon toga od strane policije da sve to isprati na odgovarajuçi način- rekao je Radulović.
 
Smatra da je policija trebala da pokrije lokaciju adrese na kojoj se nalazi Miloš Medenica jer je bjekstvo, kako tvrdi, bilo očekivano i rizik od bjekstva je bio veoma veliki što je, kako kaže, policija ignorisala.&nbsp;
- Jako je neodgovorno, neozbiljno, a negdje i neprimjereno i nevaspitano onako napadati sud zbog toga što nije završio postupak u roku od 3 godine. To jeste opravdana kritika, ali to nije nešto čime treba da se bavi direktor policije. Nije to nešto što treba da koristi direktor policije da bi se iza toga skriva i pokušao da zataška evidentne propuste u radu policije- zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ds4un_REZiU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Direktor UP neprimjereno napada sud i skriva se od sopstvene odgovornosti

Broj nezaposlenih u Njemačkoj u januaru je premašio tri miliona.
&nbsp;Prema podacima Savezne agencije za rad, u januaru je bilo nezaposleno 3,09 miliona ljudi, što je 177 hiljada više nego u decembru prošle godine.
Takođe, to je 92 hiljade više nego u januaru prošle godine, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Ovo je najveći broj nezaposlenih u januaru od 2014. Stopa nezaposlenosti porasla je u odnosu na prethodni mjesec 0,4 procentna poena, na 6,6 odsto.
&nbsp;- Trenutno je vrlo malo dinamike na tržištu rada. Početkom godine nezaposlenost je značajno porasla zbog sezonskih razloga i time ponovo premašila granicu od tri miliona - rekla je predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nahles.
&nbsp;Sezonski razlozi za porast nezaposlenosti su promjene u određenim ekonomskim aktivnostima u određenim periodima godine. Na primjer, zimi se smanjuje aktivnost u sektorima poput građevinarstva, poljoprivrede ili turizma, što privremeno povećava broj nezaposlenih.
&nbsp;Posljednji put u Njemačkoj je bilo više od tri miliona nezaposlenih u avgustu prošle godine. Prije toga, broj nezaposlenih bio je ispod tog praga više od deset godina.
&nbsp;Nezaposlenima je takođe postalo teže pronaći novi posao. Broj otvorenih radnih mjesta prijavljenih agencijama za zapošljavanje pao je na 598 hiljada, što je 34 hiljade manje nego prije godinu.
&nbsp;U januaru je, prema statistikama, 1,14 miliona ljudi u Njemačkoj primalo naknadu za nezaposlenost.

Više od tri miliona nezaposlenih u Njemačkoj

Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović. 
Prema njenim riječima, ovim se dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
- Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika. Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona - podsjeća Gvozdenović. 
Na sjednici je ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. 
Ipak, navodi Gvozdenović, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. 
- Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… - ističe zamjenica izvršnog direktora CDT-a. 
Kako kaže Gvozdenović, ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. 
- Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima - ističe Gvozdenović. 
Gvozdenović smatra da, iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
Za građane, poručuje ona, nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva.
- Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Neslavni rekord parlamenta - 25 zakona za 87 minuta; Odluka da se ne vodi rasprava još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Tag: maja-miljanic

Miljanić: Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža, ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat

Raspopović: Bilo je slučajeva da djeca već od 11 ili 12 godina budu u problemu zbog alkohola ili psihoaktivnih supstanci

Radulović: Direktor UP neprimjereno napada sud i skriva se od sopstvene odgovornosti

Više od tri miliona nezaposlenih u Njemačkoj

Gvozdenović: Neslavni rekord parlamenta - 25 zakona za 87 minuta; Odluka da se ne vodi rasprava još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO