Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

1250x600

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" su u potpunosti implementirani u Zakon o oružju i ovaj akt je sada u finalnoj fazi usaglašavanja sa resornim ministarstvima, te se očekuje da će brzo biti dostavljen na mišljenje nadležnim domaćim i inostranim tijelima - kazao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom sastanka juče sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava (HRA) Teom Gorjanc Prelević i sa direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević, kazao da se Zakon o oružju nalazio u Sekretarijatu za zakonodavstvo, nakon što je prošao određene segmente javne rasprave.
Šćepanović je naveo da će ovaj akt biti dio šire strategije, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, a sa ciljem uspostavljanja kontrole naoružanja i suzbijanja nasilja i oružja u ilegalnom posjedu građana. 
- Uprava policije je kroz radnu grupu participirala u izradi ovog zakona koji se sada nalazi u finalnoj fazi, sa prijedlozima koji, između ostalog, obuhvataju i restriktivniji pristup izdavanju oružnih listova, strože kriterijume za zdravstvenu sposobnost, uvođenje kontinuiranih bezbjednosnih provjera, skraćenje roka važnosti oružnih listova, te implementaciju mehanizama koji ispituju realnu potrebu za posjedovanjem oružja - istakao je Šćepanović.
Iz Uprave policije su rekli da je cilj sastanka bio bliže predstavljanje aktivnosti koje Uprava policije sprovodi radi odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove i konkretne korake koje je Uprava policije preduzela nakon dva tragična događaja na Cetinju.
Šćepanović je kao ključne aktivnosti istakao aktuelne procedure organizacionih promjena i jačanja kapaciteta za brzi odgovor na visokorizične nepredviđene dinamične situacije, te jačanje regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja i stanica policije, osiguranje neophodnih sredstava za rad, tehničko i tehnološko unapređenje kapaciteta.
Kao prioritetno je naveo, kako je precizirano u saopštenju, kadrovsko jačanje Uprave policije kroz zapošljavanje nedostajućeg broja policijskih službenika i po okončanju stvaranja uslova - aktuelizaciju rada policije u zajednici.
- Uprava policije je sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti građana Cetinja preduzela mjere raspoređivanjem nedostajućih policijskih službenika sa Policijske akademije na Cetinju, svakodnevnim angažovanjem dodatnih službenika u vidu ispomoći iz drugih regionalnih centara bezbjednosti i formiranjem stacioniranih patrola i interventne grupe i angažovanjem Posebne jedinice policije na Cetinju u vidu ispomoći, čime je sada, u realnom vremenu, obezbijeđeno prisustvo većeg broja policijskih službenika na Cetinju, u odnosu na prethodni period - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je uspostavljeno stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije 24/7, a preduzete su i mjere jačanja koordinacije na lokalnom i centralnom nivou sa fokusom na prioritetne kontinuirane obuke policijskih patrola koje prve reaguju u kriznim situacijama radi zaustavljanja, izolovanja i neutralisanja prijetnje do dolaska specijalizovanih jedinica sa ciljem optimizacije i potpune interoperabilnosti.
Šćepanović je istakao da su realizovane i mjere uvezivanja Specijalne jedinice policije sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- U okviru šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, policijski službenici u kontinuitetu prolaze specijalističke mentalno-taktičke obuke koje podižu nivo operativne spremnosti, uz praktične simulacije realnih kriznih situacija, periodično izvođenje borbenog i taktičkog gađanja, rukovanja vatrenim oružjem, a u okviru ovih mehanizama inicirana je i nabavka specijalizovanih vozila i opreme koja će se koristiti u složenim i visokorizičnim situacijama - naveo je Šćepanović.
Uprava policije je, prema njegovim riječima, izradila akt internog upravljanja - Pravilo sa standardnim operativnim procedurama (SOP) koje se već nalazi u operativnoj primjeni.
Ovaj dokument, kako dodaje, obezbjeđuje smjerenice za brzu koordinaciju lokalnog, centralnog i strateškog nivoa, postupanje i precizna zaduženja prvih patrola i specijalnih jedinica, a kojim je i obuhvaćeno i jačanje kriznog menadžmenta i komunikacije sa javnošću u kriznim situacijama radi pravovremene informisanosti i zaštite građana.
- Na sastanku je ukazano na napore Uprave policije, da pored postojećih izazova, obezbijedi kontinuirani proces reformi sopstvenih kapaciteta i profesionalizacije policijskog kadra, sa akcentom na specijalističke obuke, poštovanje ljudskih prava postujući preporuke CPT-a, usavršavanje postupanja, i jačanje integriteta, svjesni činjenice da je proces reformi težak, ali neophodan te da izazovi sa kojima se Uprava policije suočava imaju implikacije koje prevazilaze granice nacionalnog i zahtijevaju sinhronizovan institucionalni i međunarodni odgovor - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako su naglasili, ostaje posvećena transparentnom i profesionalnom radu, načelima vladavine prava, zaštiti ljudskih prava, bezbjednosti građana, konstruktivnom dijalogu sa civilnim sektorom, institucijama i građanima, daljim reformama i jasnoj raspodjeli odgovornosti sistema u cjelini, gdje Uprava policije ne može bez zajedničkog, jedinstvenog, sinergijskog, sinhronizovanog i deklarativnog pristupa drugih organa, naročito pravosudnih institucija, na osnovu dosadašnjih rezultata, pružiti adekvatan odgovor na bezbjednosne izazove.
- Planirane i preduzete mjere predstavljaju konkretne i odgovorne korake usmjerene ka zaštiti života i bezbjednosti građana Crne Gore, uz uvjerenje da će, shodno svojoj zakonski definisanoj ulozi, Uprava policije ostati pouzdan partner svim akterima u sistemu, sa jasnim ciljem unapređenja primjene principa vladavine prava i zaštite bezbjednosti svih građana - poručili su iz Uprave policije.

Šćepanović: Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" u potpunosti implementirani u Zakon o oružju, ovaj akt u finalnoj fazi usaglašavanja

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Upozorenja onih koji se bave porodičnim nasiljem, bezbjednošću žrtava, da sistem ne funkcioniše i da prijavljivani nasilnici nastavljaju svoju misiju dok nekome ne oduzmu život – u Crnoj Gori se rješavaju tako što se proglasi dan žalosti.
I ovo je surova istina kako crnogorske institucije, policija, sudstvo, tužilaštva i centri za socijalni rad tretiraju pozive nemoćnih i ugroženih za pomoć.
Statistika je surova i pokazuje eskalaciju porodičnog nasilja i gotovo da nema dana da policija sama ne saopšti da je tokom prethodna 24 časa neko pretučen, zastrašivan ili na kraju i ubijen. Statistika u normalnim državama služi da se kreira politika koja počiva na odgovornosti rukovodilaca.
A prošlogodišnja je bila upozoravajuća - zabilježeno je 840 krivičnih djela nasilja u porodici, nad gotovo 13.000 žrtava, od čega je bilo 99 djece. A samo tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježena su 332 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Ukoliko se ovakav nasilni talas nastavi, moguće je da do kraja ove godine budemo svjedočili i većem broju žrtava.
Posljednji zločin, čija je žrtva dvogodišnja djevojčica mora da bude panični alarm, kako bi se sa statistike, izvještaja i specijalnih uputstava koje vrhovni državni tužioci upućuju tužilaštvima, smjernica za postupanje policije i nadzor nad nasilnicima - prešlo na djela. U ovom institucionalnom galimatijasu je i sudstvo, koje od tijela Evropske unije dobija upozorenja da presude moraju biti strože.
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave prethodne godine, jasno odslikava alarmantno stanje u crnogorskom društvu, posebno kada je riječ o ovom krivičnom djelu.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je u martu na sjednici Ženskog parlamenta upozorila da porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku, a propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, dovoljan je razlog da bi se država smatrala odgovornom.
<h2>Saopštenja i izvještaji kao metod borbe protiv nasilja</h2>
Na sceni su pozivi na odgovornost i brojanje žrtava, dok se u pozadini dešavaju porodične drame, koje izlaze iz domena privatnosti.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je za ponedjeljak najavio dan žalosti, nakon, kako je kazao, tragedija koje su se dogodile. Dva brata koja su se utopila u rijeci su tragedija, dok je ubistvo djevojčice težak zločin. Zločin se dogodio i u Budvi, kada je muškarac ubio svog brata i bratanića.
- Jeste li se uopšte zainteresovali zašto je djevojčica stradala? Nikome ne treba još jedan dan žalosti, nego da osigurate bezbjednost građana, žena i djece koji prijavljuju nasilje i ne dobijaju zaštitu. Nema odgovornosti za sistemske greške – pitala je premijera Maja Raičević iz Centra za ženska prava.
A da porodično nasilje kojem sve češće svjedočimo nije iznenadna pojava, niti izuzetak, već vrhunac dugotrajnog procesa normalizacije nasilja, zakašnjelih reakcija i sistemskog sljepila smatra i Neda Radović iz NVO Sistem.
Ona kaže da patrijarhalna struktura i društvene norme „opravdavaju“ kontrolu, dominaciju i zlostavljanje unutar porodice, posebno u manjim, ruralnim sredinama u kojima dominira kultura sramote i trpljenja.
- Zaista je neophodno da se uključimo svi, relevantne institucije sistema, nevladine organizacije, ali i svaka građanka i građanin Crne Gore, jer nasilje nije niti porodična stvar, ono ostavlja posljedice na cjelokupno društvo. Ovo je trenutak u kojem svi moramo priznati da je sistem zakazao – istakla je Radović.
<h2>Nema više „nijesmo znali“</h2>
Na pitanje kakav je to sistem, odgovara da zakoni postoje, ali je pitanje kolika je njihova primjena u praksi, kakva je institucionalna podrška i da li u određenim slučajevima, zapravo i postoji.
- Svjesni da živimo u vremenu koje je veoma dinamično, suočeno sa brojnim izazovima, a kao posljedicu imamo narušeno mentalno zdravlje pojedinca, zajednice, a samim tim i narušavanje dinamike unutar porodice. Nažalost, navedeno dovodi do toga da su sve više djeca žrtve i upravo zato je ključno raditi na prevenciji i podršci – ističe ona.
Naglašava da treba ulagati u dugoročne programe edukacije, ranog prepoznavanja nasilja, rada sa počiniocima i rada sa djecom koja odrastaju u nasilnim sredinama.
- Vrijeme je da prestanemo govoriti da „nijesmo znali“, „nijesmo primjetili“ - jer znamo. I znamo što je potrebno, potrebna je prevencija, edukacija, pravovremena zaštita, odgovornost institucija i jasna, nedvosmislena osuda nasilja – kazala je Radović.
Dok institucije uglavnom ćute o zločinima u porodici, izdaju godišnje izvještaje, ili izbjegavaju da odgovaraju na pitanja medija, žrtve nasilja najčešće pomoć traže od nevladinih organizacija.
U posljednjim analizama rada Vlade, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim upravlja Damir Gutić ima učinkovitost – NULA. Isto toliko ima i Ministarstvo za sport i mlade pod rukovodstvom Dragoslava Šćekića.
Podaci su neumitni – o porodici i mladima se ne brine.
<h2>Prijaviti kome?</h2>
Uprava policije je i juče pozvala građane da prijave nasilje jer blagovremeno reagovanje može spasiti život, ukoliko sumnjaju da član porodice posjeduje oružje i pokazuje nasilno ili prijeteće ponašanje.
- Uprava policije ukazuje i apeluje na građane da porodični sukobi koji eskaliraju do mjere da postoji opasnost od nasilja od strane člana porodice ne smiju ostati privatni i zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi porodice znaju ili sumnjaju da njihovi srodnici posjeduju oružje, bilo da je u legalnom ili ilegalnom posjedu, iz razloga što svjedočimo činjenicama da eskalacija vodi do tragičnih ishoda - saopštila je policija na mreži Iks.
Uprava policije je ta koja treba da odgovara na pozive žrtava i da spriječi nasilnika u ponavljanju krivičnih djela, te upravo njeno blagovremeno postupanje može da spasi nečiji život.
Jer, žrtve su prijavljivale i ponovo bile žrtve, ili su ubijene.

Kad djeca postaju žrtve ne pomaže dan žalosti

&nbsp;Bazar ženskog preduzetništva, koji će okupiti preduzetnice iz različitih dijelova Crne Gore, održaće se u petak u Podgorici.
Događaj realizuje Centar za ženska prava uz podršku Centralne banke (CBCG), u okviru projekta Ekonomsko osnaživanje žena kroz promociju finansijskih usluga i podršku preduzetništvu.
- Događaj okuplja preduzetnice iz različitih dijelova Crne Gore koje svojim radom, idejama i inovacijama aktivno doprinose ekonomskom razvoju i afirmaciji ženskog preduzetništva - saopšteno je iz Centra za ženska prava.
U okviru događaja, koji će se održati u Bokeškoj ulici broj 20, planirano je i održavanje informativnih sesija, kako bi posjetioci imali priliku da se upoznaju sa ponudom finansijskih usluga, mogućnostima finansiranja, edukativnim programima i drugim oblicima podrške.
Takođe, na bazaru će biti predstavljena i brošura o finansijskoj pismenosti žena, koja sadrži pregled ključnih pojmova i korisne informacije, uključujući i ponude institucija koje su prepoznale značaj osnaživanja žena kroz pristup finansijama.
Na svečanom otvaranju bazara planirano je obraćanje guvernerke CBCG Irene Radović i izvršne direktorice Centra za ženska prava Maje Raičević.

U petak Bazar ženskog preduzetništva

Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Prisjećam se ovih dana istraživanja koje je prije osam godina rađeno u Crnoj Gori, mislim da nakon toga nije ponovljeno, &nbsp;a to je o stavovima zaposlenih u pravosuđu prema nasilju nad ženama koje pokazuje da zaposleni i zaposlene u pravosuđu imaju podjednako nizak prag tolerancije za nasilje prema ženama, te da često kod žrtava pronalaze razlog za opravdanje tog dijela i zato je važno edukovati javnost, rušiti stereotipe i smanjiti broj ubistava - kazala je u emisiji E uživo, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak. Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika, najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84 godine. Danas statistika, juče nečije majke, sestre, ćerke, drugarice, komšinice, bića koja su životom platila to što su žene. Na koji način zakon brani ženska prava, da li su stvoreni uslovi da femicid bude prepoznat u zakonu kao krivično djelo, u susret 8. martu održana je sjednica Ženskog parlamenta na temu femicid u crnogorskom zakonodavstvu. Zakon o femicidu je od presudnog značaja, objašnjava Drobnjak, zato što se radi o životima žena koje su žrtve samo, kako tvrdi, zato što su žene. - Svjetska statistika govori da svake godine mi izgubimo jedan grad srednje veličine, do 66 000 hiljada žena, zbog mržnje prema ženama, zbog toga što su žene izgube život. Zato je jako važno ne ćutati, govoriti o tome, ukazivati svima, da u našem društvu, kao uopšte u svijetu, postoji mizoginija, i da žene upravo zbog toga nemaju pravo na život. Zato je jako važno govoriti i podizati prag tolerancije. Mi svjedočimo da je u našem društvu, nažalost, da je prag tolerancije prema nasilju nad ženama, femicidu jako nizak - istakla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Maja Raičević"> <figcaption>Maja Raičević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da je nedavni Nacrt izmjena Krivičnog zakonika uveo femicid kao oblik teškog ubistva, iz pobuda zasnovanih na rodnom identitetu. - Sadašnji Nacrt inkriminisao je femicid kao oblik teškog ubistva, naravno, imali smo niz komentara na taj Nacrt, u smislu boljeg definisanja šta znači pripadnost rodnom identitetu. Mi smo te komentare dostavili Ministarstvu pravde. Takođe smo predložili i niz nekih drugih amandmana koji se odnose na bolje poštovanje mjera bezbjednosti, odnosno nemogućnost odbijanja nošenja takozvane nanogice, odnosno elektronskog nadzora, i druge predloge. Važno je spomenuti i zaštitu djece žrtava femicida, jer imamo situaciju da djeca nakon što su im majke ubijene ostaju faktički bez ikakve podrške države, bivaju često smještena u hraniteljske porodice, i dalje o njima sama država ne vodi računa u smislu podrške školovanju, terapije, obrazovanju i tako dalje. U tom dijelu mislim da su nam potrebne mnogo konkretnije izmjene - rekla je Raičević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e" data-rendition-name="original" width="1045" height="597" loading="lazy" alt="Siniša Bjeković"> <figcaption>Siniša Bjeković(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da se mora početi od shvatanja žene u društvu, njene rodne uloge i zablude, odnosno stigme koja prati ženi, a ponekad, kako kaže, dominacije koju teško shvataju oni koji dominiraju u takvim odnosima.&nbsp; - Meni je diskutabilna ta definicija roda, da ne shvataju ljudi da se radi samo o ubistvu žena, nego da se radi o ubistvu drugih rodno definisanih osoba, kao što su trans žene, kao što su lezbejke, svi oni koji su prokuženi u ovom društvu, i gdje bi neki sa euforijom dočekali da vide da se nešto loše desilo upravo tim ženama. Što se tiče ove sadašnje situacije bojim se da smo propustili priliku da analiziramo ono što se prethodno dešavalo, da vidimo jesmo li iskoristili sve instrumente koji su dosad korišteni, da vidimo kakav je efekat dala kriminalizacija porodičnog nasilja, odnosno pooštravanje kaznenih sankcija kad je u pitanju porodično nasilje, da vidimo da li smo uspjeli da razdvojimo i razgraničimo pojam prekršaja nasilja u porodici, i pojam krivičnog djela nasilja u porodici, jer statistički pokazatelji nas opominju da nije došlo do bitnog pada predmeta pred sudovima za prekršaj - zaključio je Bjeković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPxTwZS_7Rc8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Uvođenje femicida od presudnog značaja, radi se o životima žena koje su žrtve samo zato što su žene

Dijabetes kod djece predstavlja ozbiljan izazov i za porodice i za zdravstveni sistem.
Radi se o hroničnom stanju koje zahtijeva kontinuiranu brigu, prilagođavanje načina života i stalno &nbsp;praćenje kako bi se osigurao optimalan kvalitet života.
U ovoj epizodi, doktorka je ugostila dr Nebojšu Gulića, koji je anesteziolog, predsjednik Udruženja roditelja djece sa dijabetesom “ Beta”, otac djevojčice sa tipom 1 dijabetesa i dr Maju Raičević, koja je najmlađi pedijatar endokrinolog u Crnoj Gori i najmlađi doktor nauka u Institutu za bolesti djece.
Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati u subotu u 12h na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV-swryJju_I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Zdravi i uspješni na TV E: Sa Nebojšom Gulićem i Majom Raičević o dijabetesu

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je, na sastanku sa predstavnicama nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Teom Gorjanc Prelević i Bojanom Malović, i Centra za ženska prava (CŽP), Majom Raičević, kazao da će provjeriti zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.
Takođe, predložiće da se za narednu govinu nabave tjelesne kameree koje će snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.
Predstavnice NVO održale su juče sastanak sa Brđaninom, na temu postupanja policije u slučajevima nasilja u porodici, policijskog nasilja i sprovođenja preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).&nbsp;
Direktor Uprave policije je naglasio posvećenost zakonitom postupanju policijskih službenika i suzbijanju svakog oblika zlostavljanja.&nbsp;
Prihvatio je da provjeri zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.&nbsp;
- Brđanin se saglasio sa Raičević da samo obučeni i senzitivisani policijski službenici i službenice treba da postupaju sa žrtvama partnerskog i domaćeg nasilja - saopšteno je iz HRA.
Razgovarali su i o potrebi specijalizacije linije rada za borbu protiv nasilja u svim centrima bezbjednosti, kao i o neophodnosti nabavke opreme za elektronski nadzor nad primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja koja se izriče počiniocima nasilja u prekršajnom postupku.&nbsp;
U pogledu primjene preporuka CPT-ja, Uprava policije će predložiti da se budžetom i planom javnih nabavki predvidi nabavka tjelesnih kamera za narednu godinu, koje će obavezno snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.&nbsp;
Takođe, predložiće se i nabavka kamera koje će snimati sve hodnike i policijske prostorije u kojima policijski službenici primjenjuju ovlašćenja odnosno razgovaraju sa građanima.&nbsp;
Brđanin je saopštio da je poslednji tender za nabavku novih uniformi za specijalne jedinice, koje će imati identifikacione oznake, bio uspješan tako da se u tom dijelu očekuje ispunjenje preporuka CPT-a iz 2008. godine za označavanje policijskih službenika koji djeluju pod zaštitnom opremom, tzv. maskom.
- Dio tendera koji se odnosi na nabavku novih uniformi za ostale policijske službenike je poništen i one se mogu očekivati tek naredne godine, za nekih osam mjeseci - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predstavnice NVO su apelovale da se tender posebno raspiše za prsluke koji bi bili adekvatno označeni u što kraćem roku.
- Označavanje maskiranih službenika je neophodno za njihovu identifikaciju i procesuiranje u slučaju prekomjerne primjene sile prema građanima. Predstavnice HRA i CŽP izrazile su zabrinutost zbog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koje će dovesti do smanjenja nivoa obrazovanja u oblasti zaštite ljudskih prava. Skraćivanjem perioda potrebnog za napredovanje policijskih službenika, ukidanje obaveznih obuka iz ključnih oblasti, poput postupanja sa ranjivim kategorijama i jedinicama specijalne namjene, i isključivanjem Uprave za ljudske resurse iz tog postupka, otvara se prostor za politizaciju i snižavanje profesionalnih standarda unutar policije - ističe se u saopštenju HRA.
Direktor policije je podržao učešće inspektora Uprave policije u obukama o istražnom intervjuisanju koje će HRA i CŽP organizovati naredne godine u okviru projekta "Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti" koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.

Brđanin će provjeriti zašto nisu suspendovani policajci koji se sumnjiče za zlostavljanja, najavio i nabavku tjelesnih kamera

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

(FOTO) Zgrada Glavnog grada i most Milenijum osvijetljeni u znak sjećanja na žrtve Holokausta

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Tag: maja-raicevic