Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala ne bi licitirala datumima za prva useljavanja na Veljem Brdu, navodeći da postoje okolnosti koje mogu prolongirati realizaciju ne samo ovog, već svakog projekta. Najavila je da bi do kraja godine trebalo da bude izabran izvođač radova za bulevar Velje Brdo.
- Uzimajući u obzir kompleksnost projekta i da je potrebno sinhronizovati postupanje velikog broja institucija, radije bih govorila o fazama i koracima da bi se shvatila dubina planiranja i postupanja. Ovo je procedura kojoj se ozbiljno pristupila - rekla je Adžović odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Mihaila Anđušića o ovom projektu.
On je pitao ministarku da li može dati preciznu informaciju kada se može očekivati prva useljavanja kada je u pitanju ovaj stambeni kompleks.
- Da li je realno da to bude 2026. godine, ako ne možete dati precizan rok, onda makar okvirno da nam kažete - rekao je Anđušić.
Adžović je kazala da ne bi licitirala rokovima, već je ukazala na kompleksnost procesa.
- Svjesni ste kakva su kretanja na tržištu građevine, u smislu i cijene i građevinskog materijala, u smislu da postoje okolnosti koje mogu prolongirati realizaciju ne samo ovog, već svakog projekta bio državni, ili privatni - naglasila je ona.
Adžović je rekla da njen resor odgovorno sprovodi aktivnosti na projektnom menadžmentu kako bi se obezbijedila sinhronizovana realizacija svih podprojekata.
- U prethodnom periodu je sprovedena procedura javnog nadmetanja, zaključeni su ugovori sa projektantom i revidentom idejnog rješenja i glavnog projekta bulevara Velje Brdo sa pratećom infrastukturom. Izrada ove dokumentacije je u toku, idejno rješenje je već dostavljeno MJU, a u toku je izrada glavnog projekta. Po dostavljanju glavnog projekta MJU krenuće u proceduru za izbor izvođača radova na izgradnji radova ove saobraćajnice. Do kraja godine se očekuje da kroz tendersku proceduru imamo izabranog izvođača radova - najavila je Adžović.
Prema njenim riječima, uporedo se sprovode aktivnosti na izradi projektnih zadataka za faznu izgradnju stambenih blokova, a u skladu sa izdatim urbanističko-tehničkim uslovima od strane Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kroz ovaj proces se, tvrdi, vodi računa da se ne naruši stabilnost postojećih infrastrukturnih sistema, već da se sprovede njihovo unapređenje kroz projekat Velje Brdo.
- Zadovoljna sam dosadašnjim rezultatima, realizacija projekta teče planiranom dinamikom - poručila je Adžović.
Anđušić je odgovorio da nije dobio odgovor na dva puta postavljeno pitanje.
- Ponešto sam radio i gradio. Ljudi iz Vlade ne mogu da daju ni okviran rok, a ne kad će biti prva useljenja. To dovoljno govori kako se radi na ovom projektu. Radi kako se radilo na svakom drugom projektu - naglasio je Anđušić.
On je rekao da Adžović je može da demantuje ni sopstvenog premijera. Smatra da će kašnjenja biti makar dvije godine.
- Vi odlično znate da se ne može desiti da će se 2026. godine useliti prvi stanari. Ne možete ni to da potvrdite. Prvih useljenja neće biti ni 2027, a ne 2026. godine - stava je Anđušić, poručujući da se ovako ne ponaša odgovorna Vlada.

1250x600

1084x550

Adžović: Ne bih licitirala rokovima za prva useljenja na Veljem Brdu; Anđušić: Neće ih biti ni 2027.

Crna Gora danas jasno bira svoj put - evropski put rasta, povjerenja i razvoja, poručila je ministarka javnih radova Majda Adžović.
&nbsp;- Naša budućnost se gradi kroz konkretna djela: nove puteve, čistu energiju, digitalnu povezanost i projekte koji donose priliku svakoj opštini. Svaki novi projekat mi pokazuje koliko su ljudi spremni na promjene i koliko su željni da se radi, gradi i napreduje- navela je Adžović na mreži X.
Ona je dodala da se uz podršku EU i odlučnost crnogorskih institucija da rade brže i odgovornije, stvara siguran prostor za svaki euro privatnog kapitala.
&nbsp;Adžović smatra da će investiciona konferencija pod nazivom Smart Growth, Green Future Accelerating Investment in Montenegro, zajedno s premijerom Milojkom Spajićem i predsjednicom Evropske komisije, Ursulom Fon der Lajen, biti prilika da se ubrzaju ulaganja, a ideje pretvore u projekte koji mijenjaju Crnu Goru.
&nbsp;Ona je kazala da fokus njie na protokolu, već na rezultatima.&nbsp;
&nbsp;- Gradimo Crnu Goru koja je otvorena, predvidljiva i spremna da postane regionalno tržište održivih investicija. Ovo nije vizija za sjutra, ovo su promjene koje se dešavaju sada i to je snaga Crne Gore koja znam kuda ide- zaključila je Adžović.

Portal ETV

Adžović: Naša budućnost se gradi kroz nove puteve, čistu energiju, digitalnu povezanost i projekte za opštine

Ministarka javnih radova Majda Adžović poručila je da potpisivanjem strateške deklaracije sa Wizz Air-om jasan signal da Vlada radi na ključnim aspektima investicija i razvoja Crne Gore.
Adžović je gostujući u Dnevniku 2 TVCG kazala da će se na Investicionoj konferenciji potpisati strateška deklaracija sa Wizz Air-om radi jačanja povezanosti.
- Potpisivanjem strateške deklaracije jasan je signal da Vlada održivo radi na ključnim aspektima investicija i razvoja Crne Gore- rekla je Adžović ne navodeći više detalja o letovima.
Najavila je da će biti potpisano i 10 memoranduma o saradnji, ali i deklaracija o održivim investicijama.
Adžović je naglasila da će biti pokrenuta četiri partnerstva za održiva ulaganja.
- Ovdje pričamo o modernizaciji i zelenoj tranziciji sa posebnim akcentom na sjever Crne Gore, ali i modernizaciji same poljoprivrede. Činjenica je da u današnjem vremenu, kada je luksuz imati poljoprivredni proizvod, treba koristiti svoje resurse jer ih imamo. Cilj je, takođe, da uđemo u društvo najboljih i da povežemo Crnu Goru sa najboljima, a da bi smo to učinili moramo pripremiti zemlju za to- kalaza je Adžović.

Adžović: Baza Wizz-Aira u Cnroj Gori signal da Vlada radi na ključnim aspektima investicija i razvoja

Udruženje podstanara Crne Gore izrazilo je zabrinutost zbog izostavljanja projekta Velje Brdo iz javnih nastupa ministarke javnih radova Majde Adžović, povodom najave investicione konferencije „Pametni rast, zelena budućnost“.
- Podsjećamo da je upravo gospođa Adžović u ranijim nastupima pompezno najavljivala Velje Brdo, ističući da apsolutno vjeruje u taj projekat i da on predstavlja ključnu šansu da se riješi jedno od najtežih pitanja u Crnoj Gori – stambeno zbrinjavanje građana i podstanara. Danas, međutim, kada se govori o desetinama drugih projekata u energetici, saobraćaju, zdravstvu i obrazovanju, Velje Brdo se više nigdje ne pominje - navode iz Udruženja.
Oni upozoravaju da to otvara ozbiljna pitanja – da li je projekat skrajnut sa liste prioriteta, da li se svjesno prećutkuje, ili je javnost dovedena u zabludu kroz najave koje, kako tvrde, „nisu imale realnu osnovu“.
Za desetine hiljada podstanara u Crnoj Gori, poručuju, Velje Brdo nije politička tema već pitanje egzistencije i dostojanstva.
Udruženje zahtijeva od Ministarstva javnih radova i Vlade da hitno saopšte precizan status projekta, potvrde da li ranije date izjave o „apsolutnom povjerenju“ i dalje važe, te obezbijede učešće predstavnika podstanara u budućim procesima vezanim za rješavanje stambenog pitanja.
- Stambena kriza je realnost za ogroman broj građana. Prećutkivanje projekata koje je sama Vlada predstavljala kao sistemsko rješenje samo povećava nepovjerenje i nesigurnost. Udruženje će i dalje insistirati na transparentnosti i odgovornosti svih institucija kada je u pitanju pravo na dom – osnovno ljudsko pravo koje ne smije biti predmet političkih kalkulacija i nerealnih obećanja - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Vlada hitno da izađe u javnost sa informacijama o statusu projekta Velje Brdo

Crna Gora će 14.i 15.oktobra na Luštici biti domaćin Investicione konferencije “Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori” - &nbsp;najavila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;
Naziv konferencije, dodaje ona, dovoljno govori kakva je to prilika za Crnu Goru.
- Crna Gora će u partnerstvu s Evropskom komisijom organizovati ovu konferenciju. Na jednom mjestu okupljamo institucije Evropske unije, međunarodne finansijske institucije, poput EBRD, Evropske investicione banke, ali i međunarodne finansijske korporacije, privredu, kako domaću tako i EU, a sa druge strane donosioce odluka. Cilj koji se želi postići je da Crna Gora postane regionalno čvorište za održive investicije. Oblasti koje će pokriti konferencija odnose se na obnovljive izvore energije, agrobiznis, saobraćaj i informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) - rekla je Adžović.
Konferenciju će otvoriti crnogorski premijer Milojko Spajić i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen, a operativni nivo, kaže Adžović, podrazumijeva da će biti predstavljeni mehanizmi koji imaju cilj da pokažu konkretne rezultate ubrzavanja investicija.&nbsp;
Podsjeća da u strukturi stranih direktnih investicija primat imaju nekretnine, a one predstavljaju brz i likvidan kanal ulaska kapitala.
- Imajući u vidu da je Crna Gora projektovana za prvu sljedeću članicu Evropske unije, negdje je logična i sama struktura u tom pravcu, ukoliko su nekretnine nešto na šta gledamo kao ključni dio u strukturi stranih direktnih investicija, odnosno zemlje istoka, jer je jednostavno najbrži način ulaska - navela je Adžović.
Što se tiče korporativnog kapitala i samih projekata i EU kapitala on teži, dodaje ona, nečemu drugom - &nbsp;jasnim i transparentnim procedurama, teži digitalizaciji i ubrzanju samog sistema, ali i sigurnosti investicije.&nbsp;
- Smatram da je jako pozitivan signal što se Crne Gore tiče i zatvaranja poglavlja 5 sa jedne strane, s druge strane ono na čemu radimo na nivou administracije u smislu pojednostavljivanja procedura, ali i digitalizacije cjelokupnog sistema je jasan signal firmama iz EU da Crna Gora jeste sigurna luka. Investicije iz Evropske unije možda jesu sporije, ali one ostavljaju mnogo dublji trag na našu privredu - istakla je Adžović.
Objašnjava da potpisani sporazumi sa Francuskom i Mađarskom obuhvataju od izgradnje i opremanja nove Univerzitetske klinike, preko unapređenja i modernizacije elektro mreže, ali i izgradnje dionica autoputa i brzih cesta.
- Imamo i unapređenje željezničke infrastrukture, zatim projekte u dijelu telekomunikacija i nadzora graničnih prelaza. Smatram da svi ovi projekti, na stranu što se želi spekulisati u pravcu da je neko nadomještanje ne znam kome, ali su prije svega u interesu građana Crne Gore. Cilj sporazuma je da se konkretni projekti koje sam navela realizuju. Smatram da zemlje članice Evropske unije, kakve su Mađarska i Francuska se ne bi upuštale u neki rizik i kockale sa bilo čim da je to u nekom pravcu nadomještanja Sporazuma sa Emiratima, pri kojem i dalje ostajemo - naglasila je Adžović.
Podsjeća da je i u toku rasprave u vezi usvajanja Sporazuma sa UAE naglašeno da će država voditi računa o interesima prvo države Crne Gore.
- Ministarstvo javnih radova će biti to koje će realizovati sam Sporazum, odnosno učestvovati u izradi ugovora, a javnost će biti obaviješten o svim koracima - poručila je Adžović.
Što se tiče Ministarstva javnih radova u 2025.godini opredjeljeno je, kaže, 115 miliona u kapitalnom budžetu, aktivno je 257 projekata i preko 100 gradilišta u Crnoj Gori.
- Projekti se realizuju, od oblasti obrazovanja gdje imate adaptaciju 10 stručnih škola, preko adaptacije i rekonstrukcije brojnih vrtića, osnovnih škola, prije neku noć smo i otvorili rekonstruisani objekat Arhitektonskog fakulteta, do kraja godine ćemo imati i završene radove na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Uskoro očekujemo i izbor izvođača za rekonstrukciju tehničkih fakulteta, a do kraja godine očekuje se završetak radova na vrtiću “Vukosava Ivanović” u Baru - zaključila je Adžović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1PZbPc2d8Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Adžović: Cilj je da Crna Gora postane regionalno čvorište za održive investicije

U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- &nbsp;Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović odbio zahtjev Elektroprivrede Crne Gore za dugoročno zaduženje radi izgradnje baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije u krugu fabrike Željezara Nikšić. Interesovanje za tender, koji još nije poništen, pokazala beogradska kompanija Milenium tim, za koju mediji u Srbiji navode da je bliska vlasti Aleksandra Vučića i Srpskoj naprednoj stranci.&nbsp;
&nbsp;- Partner u građevinskom biznisu majke potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, firma “Prosperity Investments”, prijavljena prošle godine zbog sumnje da je utajila porez od oko 200 hiljada eura. MUP ne odgovara na pitanja medija. &nbsp;
- Čeka se izjašnjenje tužioca u vezi sa ponašanjem igumana SPC Danila Romanovog, koji je vrijeđao i pratio policijske službenike u Beranama. &nbsp;
- Zemljotres jačine 6,9 stepeni pogodio centralno područje Filipina, na desetine mrtvih.
Gošća emisije je ministarka javnih radova Majda Adžović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Majda Adžović

Izgradnja stambene zgrade u Šavniku, prve nakon nekoliko decenija, danas je zvanično počela, a očekuje se da radovi budu završeni u martu 2027. godine.
Ministarka javnih radova Majda Adžović i predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić obilježili su početak radova.
Vlada Crne Gore je, na inicijativu Opštine Šavnik, uvrstila ovaj projekat u Kapitalni budžet, a Ministarstvo javnih radova je sprovelo sve aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Iz resornog Ministarstva su podsjetili da je u avgustu ove godine zaključen ugovor o izvođenju radova u vrijednosti od oko 1,3 miliona EUR.
Kako su pojasnili, planirani objekat je mješovite namjene – stanovanje sa djelatnostima – ukupne površine od oko 1,4 hiljade metara kvadartnih.
- Riječ je o prvom projektu ove vrste u okviru kapitalnog budžeta, čiji je cilj da odgovori na rastuće potrebe građana Šavnika u oblasti stambenog zbrinjavanja - navodi se u saopštenju.
Adžović je kazala da je Šavnik opština bogata resursima i da će Vlada u narednom periodu, kroz nove projekte i ulaganja, biti posvećena njihovoj valorizaciji.
- Cilj Vlade i Ministarstva javnih radova je da unaprijedimo kvalitet života građana Šavnika i očuvamo demografsku sliku ovog kraja, omogućavajući da mladi ljudi ostaju da žive i stvaraju u ovoj opštini - poručila je Adžović.

Nakon nekoliko decenija: Počela izgradnja prve stambene zgrade u Šavniku;

Saradnje lokalne i državne uprave važna je u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana.
To je saopšteno na sastanku potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića, ministarke javnih radova Majde Adžović i državnog sekretara Ministarstva turizma Vuka Žižića tokom razgovora sa predstavnicima Opštine Kolašin.
Na sastanku je, kako je saopšeno iz Ministarstva javnih radova, bilo riječi o tekućim infrastrukturnim projektima, planiranim investicijama i prioritetima za razvoj opštine, posebno u oblastima putne i komunalne infrastrukture. Poseban akcenat stavljen je na dalji razvoj skijališta.
- Sagovornici su istakli važnost saradnje lokalne i državne uprave u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana - kaže se u saopštenju.
Dogovorena je, kako se dodaje, dalja koordinacija na realizaciji zajedničkih projekata od značaja za Kolašin.

Lokalna i državna saradnja važna u cilju ravnomjernog razvoja

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi tvrdi kako ministarka javnih radova Majda Adžović sistematski djeluje protiv volje većinskog albanskog stanovništva u Ulcinju i Tuzima.
- Od samog početka mandata, ministarka Majda Adžović pokazuje kontinuitet u antialbanskoj politici, svjesno se suprotstavljajući interesima i demokratski izraženoj volji većinskog albanskog stanovništva – prvo u Ulcinju, a sada istim metodama nastavlja u opštini Tuzi - kazao je Čobi.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Adžović je čim je stupila na funkciju, svojim ponašanjem i odlukama vrijeđala lokalnu vlast u Ulcinju, otvoreno ignorišući potrebe građana i njihove legitimno izabrane predstavnike.&nbsp;
- Sada, u Tuzima – gdje Albanci takođe čine većinu vlasti – ponavlja isti obrazac: bez ikakvog zakonskog obrazloženja poništila je već sprovedenu proceduru izbora izvođača za izgradnju sportskog centra vrijednog preko 10 miliona eura - navodi on.
Čobi ističe da je riječ o direktnom udaru na razvoj opštine Tuzi i drskom ponižavanju lokalne samouprave.&nbsp;
- Ministarka se ponaša kao da je i dalje u službi bivšeg režima DPS–SD, koji je godinama obmanjivao građane Tuzi praznim obećanjima o dvoranama, putevima i kapitalnim projektima – a nije realizovao gotovo ništa. Očigledno je da gospođa Adžović, vođena političkom osvetom i partijskim interesima prethodne vlasti, pokušava da zaustavi svaki razvojni iskorak tamo gdje Albanci imaju ključnu ulogu u odlučivanju - naglašava on.
Tim potezom, dodaje Čobi, ministarka ne samo da brutalno ometa zakonit razvoj jedne opštine, već potencijalno ulazi i u zonu krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o projektu koji je u potpunosti usklađen sa zakonom, za koji su sredstva obezbijeđena kapitalnim budžetom, i čija je kompletna procedura uredno sprovedena od strane opštine Tuzi. &nbsp;Nažalost, ovakvo ponašanje ministarke Adžović potvrđuje naše sumnje zbog kojih Albanski forum nije dao podršku njenom imenovanju. Danas se pokazuje da te sumnje nijesu bile politička kalkulacija, već odgovoran stav u interesu naših građana - kaže on.
Pozvao je Adžović da "odmah prekine sa političkim opstrukcijama i omogući nastavak zakonske procedure izbora izvođača".&nbsp;
- Svako dalje odlaganje predstavlja dokaz njene političke pristrasnosti i otvorenog djelovanja protiv interesa građana Tuzi – suprotno principima zakonitosti, odgovornosti i ravnomjernog razvoja svih krajeva Crne Gore. &nbsp;Ukoliko to ne učini, biće jasno da snosi punu političku i pravnu odgovornost za opstrukciju razvoja jedne lokalne zajednice i grubo kršenje volje njenih građana. Mi to nećemo dozvoliti - zaključuje Čobi.
Podsjećamo, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ranije danas pozvao je premijera Milojka Spajića da se jasno odredi da li podržava, kako je naveo, jednostrane poteze i politiku ministarke javnih radova Majde Adžović koja je poništila tender za izgradnju sportske hale u Tuzima ocjenjujući da ona tako želi da ponizi, ucijeni i oslabi Opštinu Tuzi.
- Godinama unazad, upravo vlasti koje danas čine opoziciju i čija je ministarka Adžović očigledno produžena ruka, obećavale su ovaj projekat - i ništa nisu uradile. Sportska hala je godinama služila kao prazno obećanje i sredstvo za političko potkusurivanje. Za razliku od njih, naša lokalna uprava je sve pripremila, sprovela sve potrebne procedure u skladu sa zakonom, za ovaj projekat vrijedan oko 10 miliona eura. Sve što je preostalo bilo je da se izabere izvođač radova i krene u realizaciju, na zadovoljstvo sportista, mladih i svih građanki i građana Opštine Tuzi. Umjesto toga ministarka Majda Adžović je, očigledno vođena opozicionim interesima i željom da se opet zakoči razvoj naše Opštine, odlučila da tender poništi. Ovaj čin nije samo napad na jedan infrastrukturni projekat, već je otvoreni napad na građanke i građane naše opštine koji zaslužuju iste uslove za razvoj sporta i društvenog života kao i svi drugi u Crnoj Gori - naveo je Đeljaj u saopštenju medijima.

Čobi: Adžović sistematski radi protiv volje albanskog stanovništva

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: majda-adzovic