Saradnje lokalne i državne uprave važna je u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana.
To je saopšteno na sastanku potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića, ministarke javnih radova Majde Adžović i državnog sekretara Ministarstva turizma Vuka Žižića tokom razgovora sa predstavnicima Opštine Kolašin.
Na sastanku je, kako je saopšeno iz Ministarstva javnih radova, bilo riječi o tekućim infrastrukturnim projektima, planiranim investicijama i prioritetima za razvoj opštine, posebno u oblastima putne i komunalne infrastrukture. Poseban akcenat stavljen je na dalji razvoj skijališta.
- Sagovornici su istakli važnost saradnje lokalne i državne uprave u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana - kaže se u saopštenju.
Dogovorena je, kako se dodaje, dalja koordinacija na realizaciji zajedničkih projekata od značaja za Kolašin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lokalna i državna saradnja važna u cilju ravnomjernog razvoja

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi tvrdi kako ministarka javnih radova Majda Adžović sistematski djeluje protiv volje većinskog albanskog stanovništva u Ulcinju i Tuzima.
- Od samog početka mandata, ministarka Majda Adžović pokazuje kontinuitet u antialbanskoj politici, svjesno se suprotstavljajući interesima i demokratski izraženoj volji većinskog albanskog stanovništva – prvo u Ulcinju, a sada istim metodama nastavlja u opštini Tuzi - kazao je Čobi.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Adžović je čim je stupila na funkciju, svojim ponašanjem i odlukama vrijeđala lokalnu vlast u Ulcinju, otvoreno ignorišući potrebe građana i njihove legitimno izabrane predstavnike.&nbsp;
- Sada, u Tuzima – gdje Albanci takođe čine većinu vlasti – ponavlja isti obrazac: bez ikakvog zakonskog obrazloženja poništila je već sprovedenu proceduru izbora izvođača za izgradnju sportskog centra vrijednog preko 10 miliona eura - navodi on.
Čobi ističe da je riječ o direktnom udaru na razvoj opštine Tuzi i drskom ponižavanju lokalne samouprave.&nbsp;
- Ministarka se ponaša kao da je i dalje u službi bivšeg režima DPS–SD, koji je godinama obmanjivao građane Tuzi praznim obećanjima o dvoranama, putevima i kapitalnim projektima – a nije realizovao gotovo ništa. Očigledno je da gospođa Adžović, vođena političkom osvetom i partijskim interesima prethodne vlasti, pokušava da zaustavi svaki razvojni iskorak tamo gdje Albanci imaju ključnu ulogu u odlučivanju - naglašava on.
Tim potezom, dodaje Čobi, ministarka ne samo da brutalno ometa zakonit razvoj jedne opštine, već potencijalno ulazi i u zonu krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o projektu koji je u potpunosti usklađen sa zakonom, za koji su sredstva obezbijeđena kapitalnim budžetom, i čija je kompletna procedura uredno sprovedena od strane opštine Tuzi. &nbsp;Nažalost, ovakvo ponašanje ministarke Adžović potvrđuje naše sumnje zbog kojih Albanski forum nije dao podršku njenom imenovanju. Danas se pokazuje da te sumnje nijesu bile politička kalkulacija, već odgovoran stav u interesu naših građana - kaže on.
Pozvao je Adžović da "odmah prekine sa političkim opstrukcijama i omogući nastavak zakonske procedure izbora izvođača".&nbsp;
- Svako dalje odlaganje predstavlja dokaz njene političke pristrasnosti i otvorenog djelovanja protiv interesa građana Tuzi – suprotno principima zakonitosti, odgovornosti i ravnomjernog razvoja svih krajeva Crne Gore. &nbsp;Ukoliko to ne učini, biće jasno da snosi punu političku i pravnu odgovornost za opstrukciju razvoja jedne lokalne zajednice i grubo kršenje volje njenih građana. Mi to nećemo dozvoliti - zaključuje Čobi.
Podsjećamo, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ranije danas pozvao je premijera Milojka Spajića da se jasno odredi da li podržava, kako je naveo, jednostrane poteze i politiku ministarke javnih radova Majde Adžović koja je poništila tender za izgradnju sportske hale u Tuzima ocjenjujući da ona tako želi da ponizi, ucijeni i oslabi Opštinu Tuzi.
- Godinama unazad, upravo vlasti koje danas čine opoziciju i čija je ministarka Adžović očigledno produžena ruka, obećavale su ovaj projekat - i ništa nisu uradile. Sportska hala je godinama služila kao prazno obećanje i sredstvo za političko potkusurivanje. Za razliku od njih, naša lokalna uprava je sve pripremila, sprovela sve potrebne procedure u skladu sa zakonom, za ovaj projekat vrijedan oko 10 miliona eura. Sve što je preostalo bilo je da se izabere izvođač radova i krene u realizaciju, na zadovoljstvo sportista, mladih i svih građanki i građana Opštine Tuzi. Umjesto toga ministarka Majda Adžović je, očigledno vođena opozicionim interesima i željom da se opet zakoči razvoj naše Opštine, odlučila da tender poništi. Ovaj čin nije samo napad na jedan infrastrukturni projekat, već je otvoreni napad na građanke i građane naše opštine koji zaslužuju iste uslove za razvoj sporta i društvenog života kao i svi drugi u Crnoj Gori - naveo je Đeljaj u saopštenju medijima.

Čobi: Adžović sistematski radi protiv volje albanskog stanovništva

Austrija vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera i lidera u evropskim integracijama i dalje će pružati konkretne vidove pomoći u oblastima od strateškog značaja za razvoj države, poručio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Kristijan Štajner na sastanku sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović.
Ministarka Adžović upoznala je ambasadora Štajnera sa prioritetima Ministarstva, ističući posvećenost Vlade Crne Gore ubrzanom privrednom razvoju i boljoj povezanosti države kroz strateške infrastrukturne projekte.
- Austrija je jedan od ključnih vanjskopolitičkih partnera Crne Gore. Njena podrška evropskim integracijama naše zemlje, kao i tehnička pomoć institucijama, snažan su podsticaj našem razvoju. Vjerujemo da prostor za jačanje ekonomske saradnje, posebno u domenu infrastrukture, treba dodatno unaprijediti - naglasila je Adžović.
Tokom sastanka, ukazano je na pozitivna iskustva u saradnji sa austrijskim kompanijama, naglašavajući važnost nastavka i proširenja takvih partnerstava.&nbsp;
Ambasador Štajner izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i naveo da austrijske kompanije aktivno posluju u Crnoj Gori, te da Austrija ostaje snažno posvećena unapređenju ekonomske saradnje.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da postoji snažna osnova za dalje produbljivanje saradnje, naročito kroz projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, ekonomskom rastu i održivom razvoju.

Adžović-Štajner: Austrija pouzdan partner Crne Gore, nastaviće da pruža konkretnu pomoć

Izjava predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua o tome kako bi premijer Milojko Spajić i ministarka Majda Adžović tamo mogli biti proglašeni personama non grata neviđeni je institucionalni i politički presedan - ocijenila je poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković.&nbsp;
U objavi na Fejsbuku je poručila da je nedopustivo da se bilo ko, a posebno predsjednik jedne opštine, "na ovako uvredljiv, neodgovoran i destruktivan način" obraća najvišim državnim funkcionerima, te saopštila da pozivaju nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake.
- Ulcinj nije ničija prćija niti privatno vlasništvo pojedinca koji se ponaša kao da su državni interesi podređeni njegovim ličnim ili političkim frustracijama. Takva retorika ne samo da je štetna, već i opasna - i mora imati posledice. Još skandaloznija je činjenica da je Nimanbegu o sporu unutar crnogorskih institucija obavijestio zvaničnike strane države - Albanije. Obraćanje zbog domaćih političkih neslaganja predstavlja grubo zadiranje u suverenitet Crne Gore i otvara ozbiljna pitanja odgovornosti jednog lokalnog funkcionera - ocijenila je ona u objavi na Fesjbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F14Fen21Vst8%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nimanbeguu je poručila da je bolje da se pozabavi "katastrofalnim stanjem u njegovoj opštini - umjesto što podiže tenzije i traži strane mentore". Uz to je navela da, prema dostupnim podacima, preko 100 hotela i objekata u Ulcinju funkcioniše mimo zakona - bez građevinskih dozvola i ikakve kontrole.
- Zbog svega navedenog, pozivamo nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake. Jer Crna Gora je pravna i suverena država - a lokalni lideri, koliko god mislili da su nedodirljivi, nisu iznad zakona - zaključila je Marković.

Marković: Nimanbegu diže tenzije, nadležni da razmotre institucionalne korake

Sjedinjene Američke Države čvrsto su posvećene podršci Crnoj Gori na njenom evropskom putu i nastaviće da budu snažan partner u reformama i projektima koji doprinose stabilnosti, razvoju i integraciji Crne Gore u evropsku zajednicu naroda, poručila ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke tokom susreta sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović.
Tokom sastanka, Adžović je upoznala ambasadorku sa zadacima Ministarstva javnih radova, a koji imaju za cilj unapređenje oblasti od strateškog značaja za Crnu Goru.
Ministarka je istakla da je misija Ministarstva javnih radova usmjerena na sveobuhvatnu podršku i unapređenje strateških investicija, uz aktivno uključivanje privatnog, stranog i domaćeg sektora.&nbsp;
- Naglasila je takođe da je Ministarstvo usmjereno na proaktivnu saradnju sa svim relevantnim akterima iz privatnog i javnog sektora, s ciljem kreiranja politika i mjera koje doprinose privlačenju i realizaciji investicija od javnog interesa. Poseban fokus Ministarstva stavljen je na razvoj i unapređenje putne infrastrukture, kao i na realizaciju strateških investicija u skladu sa međunarodnim bilateralnim sporazumima i međudržavnom saradnjom - navedeno je u saopštenju Ministarstva javnih radova.
Ambasadorka Rajzing Rajnke naglasila je da Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja. Istakla je važnost toga da Crna Gora bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove, što bi dodatno ubrzalo njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.
Adžović je istakla da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila značajan korak naprijed ka punopravnom članstvu u EU. Dodala je da je sada ključno da se ubrzaju strateški projekti, posebno oni koji doprinose ravnomjernom regionalnom razvoju i unapređenju kvaliteta života građana.
Sagovornice su se usaglasile o važnosti nastavka intenzivne saradnje u oblastima infrastrukturnog razvoja i evropskih integracija, kao i u pogledu stvaranja podsticajnog okruženja za strane investitore.

Adžović-Rajnke: Ojačavanje partnerstva za razvoj i evropsku budućnost

Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, NJ.E. Andreinom Marselom, gdje je istaknuto obostrano zadovoljstvo izuzetno snažnim i dinamičnim bilateralnim odnosima Crne Gore i Italije, koji se kontinuirano razvijaju u duhu prijateljstva, savezništva, povjerenja i međusobnog uvažavanja.
Adžović je, kako se navodi u saopštenju, naglasila važnost snažnog partnerstva sa Italijom, kao pouzdanim saveznikom Crne Gore, koji pruža dosljednu podršku ne samo na njenom evropskom putu, već i kroz unapređenje ekonomskih odnosa i podsticanje strateških investicija.&nbsp;
Ona je posebno istakla značaj italijanske podrške procesu proširenja Evropske unije, te pomoći koju dosljedno pruža Crnoj Gori u ostvarivanju punopravnog članstva u EU.
Adžović je upoznala ambasadorku sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog Ministarstva, ističući značaj posvećenog djelovanja na planu privrednog razvoja i umreženosti Crne Gore, kao primarnim prioritetima Vlade.
- Formiranjem Ministarstva stvoren je prostor za efikasnije upravljanje ključnim infrastrukturnim i strateškim projektima - kazala je Adžović.
Marsela je naglasila da saradnja između Crne Gore i Italije je veoma snažna i efikasna, ističući da postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje.
Ambasadorka je kazala i da je Italija izuzetno zadovoljna dosadašnjom kooperacijom sa Crnom Gorom, te da ona može i ubuduće računati na punu podršku Italije – kako u ostvarivanju svojih evropskih ambicija, tako i u daljem strateškom razvoju.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o organizaciji biznis foruma koji će se održati u narednom periodu, koji bi služio kao platforma za intenzivnije povezivanje poslovnih zajednica Crne Gore i Italije, razmjenu ideja i otvaranje novih investicionih perspektiva.
Razgovarano je i o daljim koracima ka unapređenju strateškog partnerstva, odnosno o inicijativama koje ukazuju na zajedničku posvećenost Italije i Crne Gore održivom razvoju, tehnologiji i rastu.

Adžović - Marsela: Postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije

Crna Gora i Turska imaju izvanredne perspektive za realizaciju zajedničkih projekata, koji će u narednom periodu doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju i jačanju partnerskih odnosa između dvije zemlje.
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom, kojeg je upoznala sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog resora kojim rukovodi, naglašavajući da je njegovo uspostavljanje važan korak ka efikasnijem planiranju i sprovođenju projekata od strateškog značaja.
- U tom kontekstu, posebno je istakla značaj privrednog razvoja i bolje povezanosti Crne Gore kao ključnih prioriteta Vlade - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Kalkavan je izrazio zadovoljstvo zbog dinamike bilateralnih odnosa i informisao da u Crnoj Gori trenutno posluje oko deset hiljada turskih kompanija, od kojih se značajan broj bavi građevinskim sektorom.
On je posebno naglasio da je turizam snažan razvojni resurs Crne Gore, čiji se potencijal dodatno može unaprijediti kroz strateške investicije.
Takođe, istakao je i poljoprivredu kao bitan dio za razvoj Crne Gore.
Na sastanku su razmijenjena mišljenja o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti infrastrukture i strateških investicija.
Razgovarano je i o mogućoj saradnji u oblastima od strateškog značaja za Vladu, kao što su putna infrastruktura, aerodromi i barska luka.
Sagovornici su se saglasili da postoji visok stepen uzajamnog razumijevanja i spremnosti za dalju saradnju.

Adžović - Kalkavan: Pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske u službi zajedničkog napretka

Novu epizodu (S)avetnice pod nazivom: "Ministarka sako mijenja ali namjeru nikada" možete pogledati večeras na TV E. 
 
Emisiju Na kraju dana možete pratiti svakog radnog dana od 20 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG_RhZEsmGew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica: Ministarka sako mijenja ali namjeru nikada

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ukazao je da nam je juče iz Evropskog parlamenta rečeno da nije sve u redu - i to sat nakon što mu je ministarka Majda Adžović, na sjednici Odbora za evropske integracije dan nakon usvajanja sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kazala da je u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sve kako treba.
- Ako se spominje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju: juče sam pitao ministarku i rekla je da odgovorno tvrdi da je sve kako treba - nije prošlo sat a iz Evropskog parlamenta nam je rečeno da nije - rekao je Vuković.
On je ukazao da cijeli proces sa sporazumima sa UAE može povući i krivično-pravnu odgovornost.
- Bojim se da ćete sahraniti evropsku perspektivu Crne Gore - podvukao je Vuković.
U tom kontekstu je, tokom gostovanja na Televiziji Vijesti, govorila i izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković poručujući da sada Brisel čuva Veliku plažu. To je rekla takođe implicirajući na negativne stavove koji su se juče u Evropskom parlamentu čuli o sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koje su poslanici parlamentarne većine usvojili prije dva dana.
Ministarka javnih radova Majda Adžović je na to pitala: „što ako mišljenje Evropske komisije ne bude negativno“, na što je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković konstatovao da uopšte nijesmo morali da dođemo u situaciju da vagamo kakvo će biti njihovo mišljenje - jer je trebalo da ga sačekamo.
Adžović je na to odgovorila da bi to već znali.
- Imali bismo jasan signal da je trebalo - rekla je ona gostujući na Televiziji Vijesti.
<h2>Ministarka tvrdi da nema osnove za sumnje u zakulisne radnje</h2>
Ona je rekla da apsolutno razumije da brzina kojom su ovi sporazumi usvojeni budi negodovanje i sumnju, ali tvrdi da za tim nema potrebe.
- Apsolutno razumijem da brzina kojom je ovo urađeno može da probudi negodovanje i sumnju, ali sa druge strane - odgovorno tvrdim da ni u dijelu postojanja sumnji nema osnova u smislu zakulisnih radnji - poručila je Adžović.
Istakla je da nikada nije porekla da interesovanje za Veliku plažu postoji.
- To je fakat. Interesovanje Mohameda Alabara za Crn Goru postoji, međutim sa druge strane, da je cilj bio da se entitet odmah uvede - to bi stajalo u sporazumu, ali ne stoji - rekla je ona.
<h2>Čekaju da se Spajić vrati</h2>
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je rekao da ne bi znali tekst sporazuma da nemaju člana Vlade.
- Mi nijesmo zviždači u Vladi, imamo ministra. Borimo se - rekao je on.
Vladu, kako je rekao, ne čini samo Milojko Spajić.
- Mi mislimo da je preuranjena priča. Nek se premijer vrati pa ćemo razgovarati što tražimo. Neka se vrati s puta, on stalno izbjegava dijalog. Mi smo imali čitav set primjedbi na koje Adžović je odgovarala preko gostovanja. Mi oćemo da razgovaramo sa čovjekom koji je dao ekspoze. Kad smo se dogovarali sa Spajićem, ministarka je bila državna sekretarka - rekao je on.
<h2>DPS ima nedvosmislen stav</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković je, odgovarajući na pitanje zašto su napustili sjednicu Skupštine kada su usvojeni sporazumi sa UAE, rekao da su oni već nedvosmisleno iskazali stav: da se defakto stranom investitoru, za kojeg Vlada kaže da ne postoji, poklanja državna zemlja i privatna imovina.
Nije ostao, podvlači on, ni promil rezerve u odnosu na taj stav.
- Na sjednici nijesmo bili iz istog razloga kada je na dnevnom redu bila rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Koju smo najviše kritikovali, na kraju smo napustili salu jer nijesmo htjeli na bilo koji način to da legitimišemo i jer smo htjeli da vidimo kako izgleda većina koja će donijetu tu odluku - rekao je on.
Vuković je dodao da poštuje stav da sa UAE treba graditi dobre odnose - ali ne na našu štetu.
- Ne tako što će premijer da nam kaže da je Alabar bio u prolazu i inspirisan priodnim ljepotama odlučio da investira - istakao je on dodajući da se tako kompromituje i sami investitor.
<h2>Brisel je čuo buku</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković je ukazala da smo juče dobili odgovor i što o ovome misli Brisel.
- Nemam objašnjenje čemu ovolika žurba, ali mogu da kažem da ona stvara velike sumnje da postoje određeni problemi sa ovim poslom. Znate da smo dva dana proveli u parlamentu i da smo digli veliku buku. Niotkud se stvorila buka ogromnog broja ljudi koji imaju potpuno politička uvjerenja. Tu buku je čuo Brisel. Vjerujem da će Brisel tek da nastavi da nam daje svoje mišljenje o ovome. Mislim da svi očekujemo da predsjednik vrati ovaj sporazum, ima neko vrijeme na raspolaganju - rekla je ona.
Dodala je da se nada da će poslanici imati razumijevanja da dobiju stav Evropske komisije.
- Kad su čuli da nijesmo u procesu arapskih integracija nego evorpskih. Želim da kažem gospođi ministarki da ovaj posao radim dovoljno dugo. Za 25 godina nijesam doživjela ovo što se desilo: da ljudi koji su toliko suprotstavljenih mišljenja se svi zajedno bune protiv ovoga. Pauzirali su to jer su, za razliku od političara, došli do tog nivoa svijesti: da mi kao građani moramo vama da kažemo da je dosta. Voljela bih samo da podsjetimo na činjenicu: Velika plaža, Buljarica, Jaz - to je državna imovina. To je državna imovina i u praksi znači da ja, kao državljanka, imam dio. Svako ima jedan mali dio Velike plaže koji je njegov - jer je državni, to nije imovina Vlade ili vladajuće partije, nego svakoga od nas. Zato imamo pravo da se pitamo - rekla je Ćalović-Marković.
Ukazala je da bismo imali mišljenje Evrope da su sačekali jedan dan za usvajanje.

Anja Ivanović

Adžović: Imali bismo signal da je trebalo, što ako EK ne bude imala negativno mišljenje?; Vuković: Bojim se da ćete sahraniti evropsku perspektivu

Bošnjačka stranka nije učestvovala u borbi oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to neka toj političkoj partiji služi na čast. Kako ćemo se odnositi prema tome to je drugo pitanje, ali takav postupak je malo neočekivan. To je kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Ilir Čapuni poslanik Albanske alijanse u Skupštini Crne Gore.
Padaju maske, dodaje on, pa se jasno vidi poznavanje korpusa manjinskih prava, ali i dolazi do izražaja nedostatak osjećaja za manjine.&nbsp;
- Sada kad već padaju maske, vidi se da ljudi imaju neke druge namjere, i na neki način je laknulo što znamo kako da se ponašamo, to su nam dobre smjernice za dalju borbu - rekao je Čapuni.
Kaže da ne zna čiji su interesi prevladali. Brani interese Ulcinja, iako se, kako kaže, tačno ne zna od koga se sve taj grad brani.&nbsp;
- Bitka se vodi i u parlamentu Crne Gore, vodi se u Vladi Crne Gore, vodi se u Ulcinju. Tu bitku mi vodimo i moramo da je izvojevamo i iz nje da izađemo kao pobjednici - istakao je Čapuni.
Ne osjeća se usamljenim u borbi jer je imao podršku Ulcinjana, građana Crne Gore, nevladinog sektora, što, kako kaže, mnogo znači Ulcinju.&nbsp;
- Ovdje ne štitimo samo prirodu, štitimo zakone, legalnost, štitimo i dragulj kao što je Ulcinj. Kao što znate Ulcinj je jedini grad u Crnoj Gori koji se kitio i za Uskrs, i za Božić i za Bajrame, tu draž Ulcinja moramo da sačuvamo. Ta podrška koju smo juče dobili je dobar znak, dobar znak je i to što je predsjednik države gospodin Milatović isto iskazao svoj stav. Očekujemo da će ovo imati odjeka i u međunarodnoj zajednici, koja ćutljivo, ali pažljivo sluša šta se sve dešava na areni u Crnoj Gori - naglasio je Čapuni.&nbsp;
Podsjeća da su sve albanske partije glasale protiv, bile suzdržane il uopšte nijesu glasale u plenumu, što je, kako tvrdi, jasan stav. Dodaje i da su se albanske partije koje su u vladajućoj kolaiciji, okupile da služe Crnoj Gori, a ne da bi služile premijeru Milojku Spajiću.
- Milojko Spajić i njegova Vlada u kojoj treba da učestvujemo sa, ili bez Milojka Spajića. Gospodin Nimanbegu je rekao da njega treba slati u penziju i mislim da je mlad za penziju, osim političku, za koju možda jeste, ali mi nećemo govoriti o crvenim linijama u ovom trenutku, već ćemo biti svugdje gdje se vodi bitka i za Ulcinj, i za naše ciljeve koje imamo da realizujemo što se tiče Ulcinja, Albanaca i što se građana Crne Gore tiče. Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje - poručio je Čapuni.
Ugovor sa UAE, kako kaže, ne sadrži konkretne lokacije za investicije, ali je Mohamed Alabar stavio svoje ime, potpis i pečat na tendere za plaže, i dobio ih je, podsjeća, devet.
- Bukvalno svaki poslanik i ministar iz redova većine je objavio da će poteći med i mlijeko u Ulcinju kad bude Alabar uložio u projekte. Niti ima u Sporazumu Alabara, niti ima Ulcinja, ali svakako svi pričaju o tom uparivanju. Ukoliko se planiraju milioni turista, ko će te turiste da opsluzi, mi tu radnu snagu nemamo, mi nijesmo spremni što se tiče ljudskih kapaciteta, nijesmo spremni ni sa dovoljnim brojem menadžera, to je neki proces koji mi sad moramo da počnemo, da bismo se pripremili za nešto što će doći tek poslije 20 godina. Svaki investicioni bum, kako se to predstavlja, će uticati ne samo na demografiju, nego će uticati na sve procese u Ulcinju - naglasio je Čapuni.
Manjinski narodi, kako kaže, imaju set prava zagarantovanih Ustavom i zakonom iako se nameće pitanje, koje je potiskivano, a tiče se decentralizacije i ekonomskih prava.&nbsp;
- Podnijeli smo prijedlog, koji su zastupali i svi gradonačelnici primorskih opština, što je jako važno, i mi smo bili ta lokomotiva, i da vidimo, da krenemo od Morskog dobra i ekonomskih prava, kako nam ne bi neko maliciozno spočitavao da je Ulcinj nije razvijen zbog toga što mi imamo neke specifičnosti, ne nije Ulcinj nerazvijen zato što smo mi vodili pogrešne politike. Pogrešnu politiku je vodila Vlada Crne Gore već 30 godina, kad su oduzeli Ulcinju najbitniji resurs - primorje. Opština Ulcinj ne može ni jednu sijalicu promijeniti na korzou u Pristanu, zato što je taj dio administriran od strane Morskog dobra u Budvi. Kao drugo, objasnite nam, zašto hotel Otrant ili Harizma plaćaju dažbine Morskom dobru, a hotel Splendid ne - pita Čapuni.
Maliciozna je, dodaje, izjava ministarke javnih radova Majde Adžović, da ako Ulcinjani ne žele investicije neće ih ni dobiti. Takvu izjavu ne smatra ozbiljnom, već djetinjasto prijetećom.
Velika plaža je dragulj, podsjeća Čapuni, kandidat za Emerald listu zaštićenih područja, a njeno zaleđe čini drugi još jedan dragulj - ulcinjska solana.
- Imamo rijeku i Bojanu, i treba da poradimo i sve to ukomponujemo u jednu lijepu sliku, da to bude slično viziji koju su imali Njemci, koji su planirali da se u skladu sa prirodom i ciljevima, a sa namjerom da se sačuva za budućnost naših unuka i praunuka. Treba da to malo inoviramo, jer je stanje na terenu drugačije nego što je bilo prije 10 - 15 godina, da se pogleda prostorni plan i da se to pretoči u neki društveni konsenzus, unutar naše lokalne samouprave - istakao je Čapuni.&nbsp;

Čapuni: Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su uhapsili operativno-interesantno lice N. Ć. (46) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije. 
Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je N. Ć. na svojoj kućnoj adresi jednoj osobi prodao tri tablete buprenorfin. 
- Službenici Jedinice za borbu protiv droge su odmah nakon prodaje oduzeli tablete, a o događaju su obavijestili državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem nalogu je N. Ć lišen slobode - navodi se u saopštenju.
Službenici OB Pljevlja su u jednom naselju u Pljevljima kontrolisali D. D. (38) iz tog grada kod kojeg su pronašli i oduzeli dvije tablete ksalola, koje su, kako se sumnja, bile namijenjene drugoj osobi. 
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je obaviješten o događaju se izjasnio da se u radnjama D. D stiču bitni elementi krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga, te će stoga protiv njega biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Uhapšen operativno-interesantni Pljevljak zbog prodaje tableta

U moru skandala kojima nas svakodnevno obasipa aktuelni marionetski režim u Crnoj Gori, gotovo da je neprimijećeno prošla još jedna, ovaj put međunarodna provokacija u režiji Demokrata. Ministarstvo odbrane Crne Gore, na čijem je čelu Dragan Krapović, odbilo je zvanični poziv Republike Hrvatske da pošalje vojnu delegaciju na obilježavanje 30-godišnjice vojne operacije Oluja.
Zašto je ovo prvorazredni međunarodni skandal?
1. Crna Gora je danas članica najsnažnije vojno-bezbjednosne alijanse na svijetu – NATO. Dakle, Crna Gora i Hrvatska danas su saveznice pa bi to trebalo da znači da ne samo da dijele zajedničke odbrambene interese već i poštuju zajedničke principe i vrijednosti. Jedan od tih principa je i nepovredivost državnih granica te obaveza svih članica Alijanse da u slučaju spoljnjega napada na neku od članica sve države članice reaguju.&nbsp;
Da su, recimo, 1991. godine Hrvatska i Crna Gora bile članice NATO, Crna Gora bi bila u obavezi da se uključi u odbranu državnoga suvereniteta i teritorijalnoga integriteta Hrvatske, čiju je gotovo trećinu teritorije tokom 1991. godine okupirala Jugoslovenska narodna armija, mimo svih zakona i Ustava tada odumiruće SFRJ. Nažalost, uloga Crne Gore u agresiji na Hrvatsku 1991. godine bila je sramna, budući da je savezništvom sa zločinačkom politikom Slobodana Miloševića legitimisala agresiju i – napadom na Dubrovnik, u kojem su učestvovale pretežno jedinice mobilisane u Crnoj Gori – na sebe preuzela ulogu agresora.&nbsp;
Zbog te i takve uloge današnja Crna Gora morala bi iskazivati posebnu senzibilnost prema onima koji su u toj agresiji bili žrtve i nikako ne pristajati na reafirmaciju propagandnih matrica Miloševićeva režima. Nasuprot tome, dio režima, u prvom redu Demokrate,danas svakodnevno obnavljaju Miloševićev legat – istorijskim revizionizmom, guranjem prijedloga da se ratnim zločincima poput Pavla Bulatovića dodijele ulice, submisivnim odnosom prema promoterima velikosrpskog hegemonizma ili aktima koje se u Hrvatskoj mogu tumačiti kao neprijateljski, kao što je tzv. Rezolucija o Jasenovcu.&nbsp;
Kad iz punih usta govore o pogubnoj politici „bivšega režima“, Demokrate zapravo isključivo misle na epohu od 1997. do 2020. godine, premda je upravo period od 1990. do 1997, godine najmračniji dio novije crnogorske istorije, vrijeme kad se Crnom Gorom upravljalo s kanabea zločinca Slobodana Miloševića, kad je uvučena u tri rata, kad je kriminal zaposio ulice, privreda razorena a društvo inficirano virusom neofašizma.&nbsp;
Ponikli u omladinskom pogonu SNP-a, partije koju je u Crnoj Gori instalirao Milošević, Demokrate se danas s nostalgijom priśećaju toga perioda, čineći s pozicije moći sve da obnove njegove tekovine, što im – zasad, doduše, bez ratova – lijepo polazi za rukom. I danas se, naime, Crnom Gorom upravlja s kanabea beogradskoga autokrate, i danas se crna hronika svakodnevno puni novim „uspjesima“ Demokrata, privreda se razara a virus novofašizma nanovo prijeti da opustoši crnogorsko društvo.
2. Nakon što je tokom 1991. godine Jugoslovenska narodna armija – stavljajući se pod komandu Slobodana Miloševića – vojnom agresijom zapośela gotovo trećinu teritorije Republike Hrvatske, uz razaranje Vukovara, Dubrovnika i brojnih drugih gradova, s okupiranih teritorija djelova śeverne Dalmacije, Like, Banije, Korduna, Slavonije i Baranje proćerano je, po podacima tužilaštva Suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, oko 220.000 građana Hrvatske nesrpskoga porijekla.&nbsp;
U avgustu 1991. godine pod pokroviteljstvom Savjeta ministara Evropske ekonomske zajednice formirana je Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznata pod imenom Badinterova komisija, koja je tako nazvana po njezinom predśedniku Robertu Badinteru, predśedniku Ustavnoga savjeta Francuske. Zadatak Komisije bio je da rješava pravne sporove u vezi s raspadom SFRJ.&nbsp;
Već krajem novembra 1991. godine Badinterova komisija konstatovala je da je SFRJ u procesu raspada, a u mišljenjima koja su uslijedila konstatovana je i nepovredivost granica republika bivše Jugoslavije, čime je otvorena mogućnost da bivše republike, u skladu s mišljenjima koja su formulisana za svaku od njih pojedinačno, ostvare nezavisnost u granicama koje su imale u SFRJ. Sve članice Evropske unije priznale su nezavisnost Hrvatske 15. januara 1992. godine, a hrvatska se zastava 22. maja 1992. godine zavijorila i pred śedištem Ujedinjenih nacija na Ist Riveru.&nbsp;
O marionetskoj paradržavi Republici Srpskoj Krajini, koju je Milošević uspostavio na dijelu teritorije Hrvatske, najbolje govori to što su dva njezina predśednika – Milan Babić i Milan Martić – od strane Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđena na višedecenijske kazne za ratne zločine kao dio udruženoga zločinačkoga poduhvata koji je „imao za cilj stvaranje jedinstvene srpske države putem nasilnog ukljanjanja nesrpskog stanovništva koje je nastanjivalo područja pod njegovom kontrolom“. Treći krajiški predśednik Goran Hadžić preminuo je tokom suđenja.&nbsp;
Danas nema nikakve sumnje da je paradržavna tvorevina koja je tri i po godine postojala na trećini teritorije Hrvatske bila instalirana te finansijski i logistički održavana iz Beograda. Uostalom, oficiri Srpske vojske Krajine platu su primali s posebne budžetske linije Vojske Jugoslavije, a učešće Službe državne bezbjednosti Srbije u agresiji dokumentovano je i presudom Međunarodnoga rezidualnog mehanizma (MMKS) za krivične sudove u Hagu tadašnjim čelnicima SDB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Stanišić i Simatović tvorci su tzv. crvenih beretki, jedinice koja je pod njihovom komandom a pod raznim imenima i s različitim lokalnim komandantima učestvovala u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
3. Operacija Oluja legitimna je vojna akcija kojom je jedna međunarodno priznata država obnovila suverenitet na dijelu svoje okupirane teritorije. Sprovedena je nakon što su iscrpljena sredstva za mirno rješavanje spora, budući da je vojni i politički vrh tzv. Republike Srpske Krajine odbio Plan Z-4 koji je srpskoj manjini u Hrvatskoj nudio izuzetno visok stepen autonomije.&nbsp;
Hrvatska danas s pravom obilježava događaj koji joj je omogućio povratak suvereniteta na okupiranim teritorijama u Dalmaciji, Liki, Kordunu i Baniji te omogućio da se otvori proces mirne reintegracije Baranje i Istočne Slavonije. Time je, tri i po godine nakon što je stekla međunarodno priznanje Republika Hrvatska potvrdila svoj teritorijalni integritet, u granicama u kojima je i priznata.&nbsp;
Rezultati operacije bili su povoljni i za Bosnu i Hercegovinu, budući da je bihaćka enklava koja je od proljeća 1992. u izuzetno teškim prilikama opstajala u potpunom okruženju Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske, avgusta 1995. prestala biti u neprijateljskome obruču. Tokom operacije Oluja, nažalost, poginuo je legendarni heroj odbrane bihaćkoga džepa – general Izet Nanić. Dok vojni i politički segment operacije nije moguće osporiti, ostaje otvoreno pitanje njezinih demografskih i humanitarnih posljedica. Činjenica je da je najveći dio srpskoga stanovništva tokom operacije napuštio svoje domove.&nbsp;
Po procjeni UN-a riječ je o 150.000 do 200.000 stanovnika. No, isto tako, činjenica je i da je naredbu o evakuaciji stanovništva s prostora śeverne Dalmacije i Like 4. 8. 1995. godine u 16:45 donio tzv. predśednik Republike Milan Martić. Miloševićeva marioneta koja je učestvovala u pobunjivanju srpskoga stanovništva u djelovima Hrvatske, osoba koja je od strane Međunarodnoga tribunala pravosnažno osuđena na 35 godina za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom, potpisala je i naredbu o evakuaciji srpskoga stanovništva, pokrećući tako humanitarnu katastrofu širokih razmjera.&nbsp;
Presudom Međunarodnoga suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije 2012. odbačena je optužnica protiv generala Anta Gotovine i Mladena Markača za učešće u zločinačkome poduhvatu, čime je skinuta hipoteka s Oluje kao organizovane akcije iseljavanja i likvidacije srpskoga stanovništva iz Hrvatske. Brojnim zločinima počinjenim u toku i nakon operacije bavi se hrvatsko pravosuđe.&nbsp;
Do 2012. godine, kad je izrečena oslobađajuća presuda Gotovini i Markaču, za djela protiv imovine, masovno paljenje, ubistva i ratne zločine na sudovima u Republici Hrvatskoj osuđeno je 2380 osoba, no pitanje posljedica operacije zahtijeva puni angažman pravosudnih vlasti na otkrivanju nestalih te procesuiranju zločina.
Ako je Crna Gora danas okrenuta u punom kapacitetu ispunjenju uslova za pristupanje Evropskoj uniji, onda je jedan od ključnih izazova pred kojim se nalazi – suočavanje s prošlošću. Suočavanje s negativnom ulogom države u prvoj polovini 90-ih godina i njezina nedvosmislena osuda jedan je od neophodnih koraka u tome procesu.&nbsp;
No aktuelni režim, zaklanjajući se iza parola o EU integracijama, poseže za suprotnim procesom forsirajući gotovo svakodnevno istorijski revizionizam te relativizaciju ili slavljenje ratnih zločinaca i zločina kao poželjne društvene vrijednosti. U tom poslu svoju podmuklu ulogu igra upravo Miloševićev podmladak okupljen u Demokratama, pa iz toga ugla treba čitati i Krapovićevu odluku da umjesto razvijanja dobrosuśedskih i partnerskih odnosa s Republikom Hrvatskom posegne za ignorisanjem poziva i otvorenim provokacijama.&nbsp;

Kako Demokrate obnavljaju legat Slobodana Miloševića

U Starom gradu u Kotoru sinoć je održano 23. izdranje Kotorskog internacionalnog ljetnjeg festivala, gdje je učestvovalo oko 20 grupa iz Crne Gore i regije. Karnevalske grupe defile su počele kod ljetnjeg bazena, potom su se predstavile brojnim posjetiocima na rivi. Karneval protiče i u znaku poruka upućenih ministru urbanizma Slavenu Radunoviću. Nije to neočekivano - jer, učesnici aludiraju nedavnu ideju ministra Radunovića vezanu za organizaciju referenduma na kojem bi građani Boke odlučivali o tome da li Kotor treba ostati na Listi zaštićene svjetske baštine UNESCO. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIQ7ago5HbdU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> I ta je grupa sinoć prodefilovala kotorskom rivom, pri čemu su nosili niz parola - među kojima i jednu sa logom "Radunland". Ćlanovi te karnevalske grupe bili su odjeveni kao građevinari. Očito već ima onih koji su spremni da počnu "projekte2 ukoliko prođe Radunovićeva ideja. Na jednoj od poruka - tabli kojom su najavljeni radovi - predočen je render "nadograđene" Katedrale Svetog Tripuna po potencijalnom "izlasku" sa Liste UNESCO. Taj objekat bi trebalo da bude prenamijenjen i da služi za kolektivno stanovanje, a imao bi i podzemnu garažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803080812_ef8dd7ac344bd7c2a2ec2c4970e65c487fbfa27df30aa9fdb4b2882ac9e0bd2b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250803080812_ef8dd7ac344bd7c2a2ec2c4970e65c487fbfa27df30aa9fdb4b2882ac9e0bd2b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Render"> </figure>  Na monumentalnu građevinu dodat je prilično moderan panoramski sprat sa fasadom od stakla, napravljen je i heliodrom, dok se ispred nje nalazi nešto veći bazen sa ležaljkama. A pored ležaljki, uz sam bazen, biće prostora i za prase na ražnju. Za "stručni nadzor" u realizaciji tog "projekta" trebalo bi da bude zadužen upravo ministar Radunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803080816_b082d492999c2c2f8269d716ecd072242ed5577280bedfd63182a5712dcf9025.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250803080816_b082d492999c2c2f8269d716ecd072242ed5577280bedfd63182a5712dcf9025" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> </figure>

(VIDEO) U Kotoru "neimari" već spremni da grade "Radunland": Evo kako je sinoć bilo na karnevalu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 34 stepena.
U popodnevnim satima očekuje se umjeren razvoj oblačnosti ali uglavnom bez kiše.
Krajem dana u sjevernim, a tokom noći i u jugozapadnim i zapadnim predjelima, uz promjenljivu oblačnost, ponegdje se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, ponegdje pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od devet do 22, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.

Danas do 34 stepena, uveče kiša

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: majda-adzovic