Državljanin Srbije E.H. (46) i B.S. (39) iz Sjeverne Makedonije uhapšeni su u Podgorici zbog sumnje na 13 teških krađa poslovnih objekata, apoteke, frizerskog salona, ali i fizičkih lica. - Policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.S. u Tuzima. Kod njega je pronađena garderoba koja je, kako se sumnja, korišćena u izvršenju krivičnih djela, kao i manja količina marihuane - saopšteno je iz policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251130131124_512aba2f8049d3d09323494ae74730e8ee3c395ade74f5406040ae2115704c56.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251130131124_512aba2f8049d3d09323494ae74730e8ee3c395ade74f5406040ae2115704c56" data-rendition-name="original" width="1280" height="959" loading="lazy" alt="Pronađena marihuana"> <figcaption>Pronađena marihuana(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Pronađena su i falsifikovana lična karta i vozačka dozvola koju su navodno izdali nadležni organi Hrvatske na ime E.H.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251130131128_25cb52b256e84c3a225b1bfaea2530f911d1f97f631583baef5015648c4db378.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251130131128_25cb52b256e84c3a225b1bfaea2530f911d1f97f631583baef5015648c4db378" data-rendition-name="original" width="1025" height="1280" loading="lazy" alt="Falsifikovana dokumenta"> <figcaption>Falsifikovana dokumenta(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Nakon prikupljenog obavještenja B.S. je po nalogu tužioca uhapšen zbog sumnje da je počinio šest krivičnih djela teška krađa. - E.H. je lociran na graničnom prelazu sa Srbijom prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore. Kod njega je pronađen i oduzet novac u iznosu od 8.000 eura za koji se sumnja da je otuđen iz jednog stana u Siti kvartu, kada je osim pomenutog iznosa, od fizičkog lica otuđeno i 4.000 franaka - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog sumnje na sedam krivičnih djela teška krađa i krivično djelo falsifikovanje isprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državljanin Srbije i Makedonac uhapšeni zbog krađa poslovnih objekata, apoteke, frizerskog salona...

Makedonski državljanin F.P. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je kod njega pronađeno oko 40.000 eura.
- Izvršene su detaljne granične kontrole na II liniji graničnih provjera, kada je od strane policijskih i carinskih službenika, pregledom u unutrašnjosti vozila (VW Golf VII), u djelovima sjedišta pronađeno 39.950 eura, u različitim apoenima - saopšteno je iz Uprave policije.
Kažu da su, u saradnji sa policijskim službenicima Sektora za finansijsko - obavještajne poslove, sprovedene dalje mjere i radnje i finansijsko-tehnička obrada pronađenog novca.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu F.P. uhapšen zbog sumnje na pranje novca.
On će uz krivičnu prijavu danas biti priveden tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje.
- Ovakve aktivnosti potvrđuju posvećenost Uprave policije i Uprave carina sprečavanju prekograničnog kriminala, sprovođenjem intenzivnih i pojačanih graničnih kontrola i snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u cilju zaštite finansijskog i bezbjednosnog sistema Crne Gore - poručili su u policiji.

Makedonac uhapšen na GP Božaj zbog sumnje na pranje novca, kod njega pronađeno oko 40.000 eura

U nedeljnom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E, razgovaramo sa magistricom socijalne politike, iza koje stoji bogata karijera rada sa mladim ljudima, o tome kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, kao i o negativnim fenomenima medju omladimom poput zloupotrebe alkohola i &nbsp;psihoaktivnih supstanci.
Nakon toga, s obzirom da je nedjelja vrijeme za opuštanje, preporučićemo uz koje knjige, filmove i serije se možete opustiti vikendom popodne.
Za kraj, idemo na put magičnih ukusa kroz jednostavne recepte naše Sandre Manojlović.
Vidimo se, kao i svakog vikenda, u 17 sati.

Vikend popodne: Kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci...

Nakon gotovo deceniju iščekivanja, Gradsko pozorište Podgorica uskoro će prvi put u svojoj istoriji dobiti svoj stalni dom. Nova zgrada otvara se u godini kada ova institucija obilježava veliki jubilej – 75 godina postojanja - što čitav događaj dodatno čini simboličnim i prelomnim.
O planovima za svečano otvaranje, ambicijama za razvoj pozorišta, novim scenama, repertoarskoj politici i odnosu prema publici, Portal TV Podgorica razgovarao je sa direktoricom Gradskog pozorišta Sandrom Vujović koja otkriva kakvu budućnost ova kuća priprema gradu i njegovim građanima
Nakon osam godina izgradnje konačno se očekuje otvaranje Gradskog pozorišta, Vujović ističe kako otvaranje nove zgrade Gradskog pozorišta dolazi u godini koja za njih ima posebnu simboliku.
- Naše pozorište 2026. obilježava75 godina postojanja, i teško da bismo mogli zamisliti značajniji ili emotivniji rođendanski poklon od useljenja u prostor koji generacije prije nas nijesu dočekale - navodi Vujović.
Cijela naredna godina, potencira Vujović, biće u znaku velikog jubileja.
- Planirali smo niz programa, premijera, gostovanja i posebnih segmenata koji će obilježiti tih 75 godina stvaranja, ali će upravo useljenje u novu zgradu biti centralni trenutak. Želimo da otvorenje bude dostojanstveno, svečano i duboko vezano za naše nasljeđe, ali i usmjereno ka budućnosti, odnosno ka publici koja raste, umjetnicima koji dolaze i pozorištu koje će, po prvi put u svojoj istoriji, imati svoj pravi dom - naglašava Vujović.
Vujović ističe da Gradsko pozorište, iako uskoro slavi svoj 75. rođendan, jeste i ostaje moderna, savremena teatarska kuća koja paralelno njeguje večernju scenu i scenu za najmlađe. U periodu koji je pred njima, cilj je da još jasnije oblikuju programski profil u skladu sa savremenim svjetskim dramskim trendovima i da taj kvalitet bude prepoznat na sve tri postojeće scene.
- U tom pravcu pokrećemo i četvrtu scenu,Indexscenu, posvećenu mladim autorima, novim glasovima i hrabrim dramaturškim iskoracima. Vjerujem da je upravo to prostor u kojem će se stvarati nova generacija crnogorskog teatra - naglašava Vujović.
Poseban fokus, dodaje, biće na savremenom domaćem dramskom tekstu, zatim na popularizaciji muzičkih formi u drami, kao i na intenzivnijoj saradnji sa institucijama iz regiona i Evrope, kako bi dodatno ojačali međunarodnu vidljivost Podgorice kao teatarskog centra.
- Istovremeno, želimo da razvijamo i osnažujemoFestival pozorišne režije „Jagoš Marković“, čija je ideja da u narednim godinama preraste u jedan od najznačajnijih festivala ovog dijela Evrope, odnosno platformu koja okuplja najbolje, najhrabrije i najinovativnije rediteljske poetike - naglašava Vujović.
U tom smislu, njena vizija je jasna i kreće se ka Gradskom pozorištu koje čuva tradiciju, a diše savremeno.
- To znači da gradimo teatarsku kuću stabilnog repertoara, snažne produkcije i otvorenosti prema stvaralaštvu koje dolazi. Gradsko pozorište treba da bude dom kvalitetne umjetnosti, prostor zajednice i refleksija grada u kojem živimo - ističe Vujović.
Ključne promjene u repertoaru i radu pozorišta biće, naglašava Vujović, prije svega - nova energija. Nova imena, nove forme, savremeniji izraz, hrabrije teme i nova estetika. Želi da publika vididrastičan iskorak, i na sceni i u cjelokupnoj kulturi rada pozorišta. Da prepoznaju inovativnost, originalnost i atraktivnost repertoara.
- Da vide da dolazi neka druga, osvježena dinamika. Ta dinamika, prije svega, donosi više novih naslova. Dakle, biće mnogo novih imena, savremenih pristupa, originalnih rješenja i predstava koje govore jezikom današnjice. Ali najvažnije od svega: želim da građani Podgorice Gradsko pozorište istinski dožive kao svoje. Mjesto koje pripada njima u koje dolaze često. Prostor njihovog okupljanja, dobra navika od koje ne odustaju. Sadržaj koji im nedostaje kada ga preskoče. Da svaki put kad dođu, osjete da smo im ponudili nešto novo, relevantno i živo - navela je Vujović.
Što se tiče repertoara za 2026. godinu, Vujović navodi da je koncipiran kao žanrovski i tematski raznolik, uz jasno definisan umjetnički pravac. Planirano je šest samostalnih produkcija i tri koprodukcije.
- Na našim scenama naći će se dvije predstave namijenjene djeci i mladima, dok će sedam naslova biti dio večernjeg repertoara, među kojima čak tri mjuzikla, što je značajan iskorak u odnosu na dosadašnje sezone. Tematski, naredna godina biće izrazito angažovana. Bavićemo se savremenim društvenim izazovima, ali i univerzalnim vrijednostima koje smatramo ključnim za život zajednice: mirom, ljubavlju, tolerancijom i solidarnošću. Istovremeno, repertoar će ponuditi kritičko ogledalo savremenog društva, od konzumerizma i militarizma, do drugih pritisaka koji sputavaju čovjekovu slobodu i integritet - naglašava Vujović.
Posebno ističe da je Gradsko pozorište krajem proljeća raspisaloJavni poziv za autore, s ciljem da otvore vrata novim glasovima, novim idejama i novim dramaturškim perspektivama.
- Naš je cilj da stvorimo prostor u kojem mladi, afirmisani i međunarodni autori mogu slobodno da predlažu svoje projekte, tekstove i konceptualne opuse. Javni poziv predstavlja dugoročnu strategiju otvaranja i demokratizacije teatra, želimo da najbolje ideje pronađu put do scene, bez prepreka i zatvorenih krugova - navodi Vujović.
Zato i izbor tekstova za novu sezonu počiva na dvije osovine: prva je njihov interni umjetnički koncept i vizija razvoja pozorišta, a druga je upravo odgovor autora na Javni poziv, njihov stvaralački impuls, hrabrost i originalnost. Na taj način, dodaje, grade repertoar koji je savremen, otvoren, dinamičan i istinski u dijalogu sa društvom u kojem živimo.
Vujović ističe kako su Savremeni domaći komadi su jedna od naših glavnih programskih odrednica, želimo novo, hrabro i moderno pozorište koje prati duh vremena.
- Ipak, klasici ostaju važan stub repertoara. Njihova vrijednost je neprolazna i uvijek će imati svoje mjesto na našoj sceni - naglašava Vujović.
Zbog privlačenja nove, mlađe publike, Gradsko pozorište pokrećeIndex scenu, namijenjenu mladim autorima i novim dramskim izrazima.
- Osim toga, objavili smoJavni pozivza autore i autorske timovekako bismo otvorili prostor svježim idejama i drugačijim perspektivama. Vjerujem da se nova publika osvaja hrabrošću, autentičnošću i programima koji govore njihovim jezikom i Gradsko pozorište će u narednom periodu upravo na tome insistirati - ističe Vujović.
Vujović navodi kako je saradnja sa lokalnom zajednicom je temelj rada Gradskog pozorišta.
- Ona postoji odavno i nastavljamo je u istom, dobrom duhu. Sa školama &nbsp;sarađujemo kroz organizovane posjete, edukativne programe i predstave namijenjene djeci i mladima, dok sa kulturnim institucijama razvijamo koprodukcije, razmjenu programa i zajedničke projekte. Vjerujemo da pozorište pripada svima i da samo kroz otvoren dijalog sa zajednicom može rasti i biti istinski relevantno - ističe Vujović.
Kada su u pitanju finansijske mogućnosti pozorišta, na pitanje da li je budžet dovoljan za ostvarivanje zamišljenih aktivnosti Vujović ističe da nikad nije lako uskladiti želje i mogućnosti, ali zato postoje kompromisi i neopisiva ljubav prema stvaranju u teatru.
- Upravo ta ljubav savlada sve prepreke, pa i one budžetske. Ona nadvlada sve izazove i tjera nas da damo sve od sebe, pa čak i onda kada nemamo dovoljno sredstava. Ta ljubav je razlog što ideje pronalaze put, što uprkos ograničenjima nastaju predstave koje traju i dopiru do publike. Ona je naš glavni resurs. I dok god je ima, biće i načina da svaka dobra ideja dođe pred publiku - naglašava Vujović.
Najvećim uspjehom Gradskog pozorišta ove godine, Vujović smatra što su uspjeli da ostvare izuzetno dinamičan i kvalitetan programski tempo.
- Realizovali smo pet premijera, imali zapažen festivalski život na međunarodnoj sceni, potpisali nekoliko važnih memoranduma o saradnji sa institucijama u zemlji i inostranstvu i pokrenuli Festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ kao novi, tradicionalni stub crnogorske dramske scene. Svaki od ovih događaja nosi svoju težinu i govori o snazi i posvećenosti ansambla i cijelog tima - zaključuje Vujović.

Vujović: Useljenje u novu zgradu centralni trenutak 75 godina stvaranja Gradskog pozorišta

Decentralizacija socijalističke Jugoslavije, koja je počela krajem 1960-ih i dovršena usvajanjem Ustava 1974., omogućila je republikama autonomiju u međunarodnoj saradnji. Republike su dobile pravo da, u okviru jugoslovenske spoljne politike, ostvaraju interese u međunarodnim odnosima, a prije svega u ekonomskoj i kulturnoj saradnji. I Socijalistička Republika Crna Gora je iskoristila to pravo. U okviru te politike posebno su bili značajni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Prvi značajniji kontakt Crne Gore sa SAD-om u ovome periodu ostvaren je 1972. godine kada je, na zahtjev crnogorske Vlade, na Državnom univerzitetu Floride (Florida State University) u Talahasiju organizovan Odbor za koordiniranje aktivnosti institucija u SAD-u na planu saradnje sa Univerzitetom u Crnoj Gori.
Odbor je Crnoj Gori pružio značajnu konsultantsku pomoć u formiranju Univerziteta „Veljko Vlahović“, koji je osnovan 1974. godine. Potom su dva univerziteta potpisala sporazum o saradnji 1975. Kroz Sporazum o zajmu između Vlade Jugoslavije i Agencije za međunarodni razvoj američke Vlade (USAID), koji je potpisan 1974. godine, dio novca je usmjeren za razvoj crnogorskog Univerziteta.
Prvi ugovor o zajedničkom crnogorsko-američkom ulaganju potpisan je 1973. godine sa američkim firmama „Buttes gas and oil Co.“ i „Chevron overseas petroleum INC“ iz Kalifornije na istraživanju nafte u crnogorskom podmorju. Iste godine su u Vašingtonu predstavnici EX-IM banke i predstavnici Željezare iz Nikšića i Investicione banke iz Titograda potpisali ugovor o zajmu od 34 miliona dolara za rekonstrukciju i modernizaciju Željezare.
To je bio najveći kredit koji je do tada neka crnogorska kompanija dobila u inostranstvu. Krajem 70-ih „Bank of America“ je odobrila 50 miliona dolara kredita za završetak rekonstrukcije Željezare.
Cilj Crne Gore je bio da, na bazi dugoročnih sporazuma i ugovora, unaprijedi ekonomsku saradnju sa SAD-om. Prioriteti su bili povećanje izvoza na američko tržište i privlačenje američkih investicija i tehnologije. Za Crnu Goru su posebno bili značajni njeni iseljenici. Oni su formirali iseljeničke klubove. Isticao se klub „Lovćen“ u Detroitu, osnovan 1972. godine, i uglavnom je okupljao nacionalne Crnogorce.
Najpoznatiji klub Albanaca iz Crne Gore zvao se „Besa“, osnovan u Detroitu 1973. godine. Klub je bio prepoznatljiv po patriotskom odnosu prema Crnoj Gori i Jugoslaviji. Iseljenici albanske nacionalnosti iz Crne Gore osnovali su klub „Montenegro“ u Los Anđelesu 1974. godine. Američko-crnogorsko-albansko udruženje osnovano je u Njujorku 1979. godine. Iseljenici iz Crne Gore koji su živjeli u Čikagu osnovali su udruženje „Boka“ 1979. godine.
Saradnju Crne Gore i SAD podstakla je obnova nakon zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine. SAD su bile među prvim državama koje su Crnoj Gori uputile hitnu pomoć koja je iznosila 1,3 miliona dolara. Američki ambasador u Beogradu Lorens S. Iglberger je donirao 25.000 dolara pomoći i prvih dana nakon zemljotresa posjetio je Crnu Goru. Američki Kongres je odobrio 10 miliona dolara pomoći Crnoj Gori za izgradnju škola i bolnica. Ambasador Iglberger nije bio zadovoljan ovim iznosom i tažio je od američke Vlade da uputi veću pomoć.
Senator Edvard Mur Kenedi je tokom rasprave u Kongresu predložio amandman da se pomoć Crnoj Gori poveća na 20 miliona dolara, ali je to odbijeno. Iglberger je upozorio svoju Vladu da će izostanak značajnije američke pomoći uticati na kvarenje odnosa sa Jugoslavijom i da će ojačati snage koje žele bliže odnose sa SSSR-om. Američka Vlada se izgovorila nedostatkom sredstava pa je, uprkos energičnim apelima Iglbergera, pomoć ograničena na 10 miliona dolara.
Ipak, Iglberger se potrudio da SAD na drugi način pomognu Crnoj Gori. S obzirom na to da su finansije bile prioritet, prvo je ugovorena saradnja u ovoj oblasti. Predsjednik Izvršnog vijeća (Vlade) Crne Gore Momčilo Cemović i predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara sastali su se na Svetom Stefanu u oktobru 1979. godine.
Meknamara je bio državni sekretar za odbranu od 1961. do 1968. godine. Dogovoreno je da Međunarodna banka za obnovu i razvoj Crnoj Gori odobri 85 miliona dolara kredita za otklanjanje posljedica od zemljotresa i kreditni ugovor je ubrzo potpisan u Vašingtonu. Potom je EX-IM banka odobrila 90 miliona dolara kredita za sva preduzeća iz Crne Gore koja su uvozila američku opremu.
Univerzitetska, trgovinska, finansijska i humanitarna saradnja ukazala je na obostranu potrebu da se odnosi SAD i Crne Gore unaprijede. Zamjenik jugoslovenskog sekretara za inostrane poslove Milorad Pešić je 1979. ambasadoru Iglbergeru prenio želju crnogorske vlasti da njena delegacija posjeti SAD kako bi Crna Gora dobila veću pomoć iz SAD-a. Američka Vlada je to prihvatila, pa je Iglberger prenio zvanični poziv da delegacija Vlade Crne Gore posjeti SAD.
Predsjednik Republičkog komiteta za odnose sa inostranstvom Branko Lukovac i ambasador Iglberger su krajem februara 1980. razmotrili ciljeve, okvirni termin posjete i pripreme za odlazak delegacije. U sklopu priprema Iglberger je u aprilu 1980. boravio u Crnoj Gori. S njim je bio Džon E. Rajnhard, direktor Agencije SAD za komunikacije (United States Information Agency). Tada je otvoren Informativni centar SAD u Titogradu. To je bilo prvo zvanično strano predstavništvo u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Vlade Momčilo Cemović je predvodio crnogorsku delegaciju koja je posjetila SAD od 21. do 30. maja 1980. Privredni dio delegacije predvodio je Omer Kurpejović, predsjednik Privredne komore Crne Gore. Većina članova delegacije su bili predstavnici crnogorskih preduzeća. To je bilo u skladu sa zvaničnom Platformom posjete koja je imala naglašen poslovni karakter.
Crnogorska delegacija se u Vašingtonu sastala sa državnim sekretarom za trgovinu Filipom M. Klacnikom. Crnogorski zvaničnici su predstavili listu proizvoda koje je privreda Crne Gore nudila za izvoz na američko tržište. Predali su posebnu publikaciju o Crnoj Gori i njenoj privredi. Pounudili su dogovor za zajednička ulaganja i dugoročnu proizvodnu saradnju. Klacnik je obećao da će učiniti sve da podstakne američke kompanije da rade sa partnerima iz Crne Gore.
Crnogorce je u Stejt Departmentu primio pomoćnik državnog sekretara Džordž Vest. Predsjednik Cemović je predstavio cilj posjete crnogorske delegacije i naglasio interes za stalnim i stabilnim razvojem odnosa sa SAD-om. Vest je istakao značaj nesvrstane Jugoslavije i riješenost SAD-a da se odnosi sa SFRJ unaprijede. U tom okviru je podržao programe saradnje Crne Gore sa SAD-om i ponudio je pomoć kako bi podstakao interes američkih poslovnih krugova za saradnju sa Crnom Gorom.
Predsjednik Spoljno-političkog odbora Predstavničkog doma u Kongresu Klement Dž. Zablocki i 10-ak kongresmena razgovarali su s crnogorskom delegacijom. Zablocki se dugo bavio Jugoslavijom, jer je bio član prve delegacije Kongresa koja je posjetila Jugoslaviju 1952. godine. Kongresmeni su istakli značaj politike koju je vodio predsjednik Tito i podržali su razvoj nezavisne i nesvrstane Jugoslavije.
Cemović je kongresmenima objasnio položaj Crne Gore u Jugoslaviji, kao i planove za njen razvoj koji su se oslanjali na razvijanje privredne saradnje sa SAD-om. Kongresmeni su podržali zajednička ulaganja u privredu SFRJ i Crne Gore, jer je to bio način da se unaprijede i ostali vidovi saradnje. Planove crnogorske delegacije su podržali i predstavnici finansijskih institucija američke Vlade: EX-IM banke, Korporacije za privatne investicije u inostranstvu (Overseas Private Investment Corporation - OPIC) i USAID-a.
Predstavnici američke Vlade, Kongresa i državnih finansijskih institucija su o boravku crnogorske delegacije obavijestili američku poslovnu zajednicu i tako su crnogorskim privrednicima otvorili vrata mnogih značajnih američkih kompanija u: Detroitu, Čikagu i Njujorku. Za saradnju sa „Obod“-om posebno je bio zainteresovan „General Electric“. „Ford“ je bio zainteresovan da iz Crne Gore uvozi čelične komponente i za kooperaciju u proizvodnji terenskih vozila.
Predstavnici kompanije „Hyatt“ su predložili „Montenegroturistu“ izgradnju dva hotela. I kompanija „Intercontinental“ je razmatrala izgradnju jednog hotela u Titogradu. Kompanija „Bangor Punta“ je ponudila zajedničko ulaganje u izgradnji jedrilica i jahti na području Boke Kotorske. Nekoliko američkih brodarskih prevoznika i lučkih kompanija je razmatralo ponudu da Luka Bar prima generalne terete i kontejnere iz SAD za jugoslovensko i susjedna tržišta i da se ova luka koristi za odvoz robe u SAD sa istog područja.
Partnerstvo u ovim poslovima je tražilo najveće špeditersko preduzeće u Crnoj Gori „Zeta-trans“. Crnogorska delegacija se susrela sa predstavnicima međunarodnog bankarskog sektora i nekoliko vodećih američkih banaka. Predsjednika Cemovića je primio Dejvid Rokfeler, predsjednik „The Chase Manhattan Bank“.
U Detroitu, Čikagu i Njujorku crnogorska delegacija se susrela sa brojnim iseljenicima iz Crne Gore. To je bio prvi put da su zvanični predstavnici Crne Gore posjetili društva svojih iseljenika u SAD. Tokom boravka u Njujorku crnogorska delegacija je posjetila i UN, jer je UNDP nakon zemljotresa finansirao 4 projekta u Crnoj Gori. Delegaciju je primio generalni sekretar UN-a Kurt Valdhajm. On je predsjedniku Cemoviću obećao dalje učešće UN-a u sanaciji štete od zemljotresa, a naročito u obnovi i zaštiti kulturno-istorijskih spomenika.
Posjeta crnogorske delegacija SAD-u je bila uspješna jer je zainteresovala američke kompanije i banke za saradnju. Crnogorska Vlada je sredinom juna 1980. godine izradila program realizacije ovih dogovora. Predstavnici nekoliko američkih kompanija su do kraja 1980. posjetili Crnu Goru kako bi ispitali mogućnosti saradnje i realizacije dogovora. Iz Crne Gore je prvi reagovao nikšićki „Montenegroexport“ („Montex“). Postao je zastupnik američkog hemijskog giganta „Union Carbide“ za sovjetsko tržište. „Industrijaimport“ iz Titograda je sa firmom „Intertronic“ iz Čikaga dogovorila konkretnu saradnju.
Investiciona banka iz Titograda otvorila je predstavništvo u Njujorku 1981. godine. Predstavnici „Obod“-a su s američkim partnerima potpisali ugovor o izvozu 35.000 frižidera u Njujorku decembra 1981. godine. Vrijednost posla je procijenjena na oko četiri miliona dolara.&nbsp;
Posjetom crnogorske delegacije SAD-u i otvaranjem američkog Informativnog centra u Titogradu 1980. godine uspostavljena je zvanična saradnja između SAD i Crne Gore. Mora se naglasiti da je to bio rezultat odličnih odnosa SFRJ i SAD-a u vrijeme administracije predsjednika Kartera. Prilikom susreta predsjednika Tita i Kartera u Vašingtonu početkom marta 1978, Karter je Tita nazvao simbolom težnji za slobodu i nezavisnost u Istočnoj Evropi i istinskim prijateljom SAD-a.
Državni sekretar Sajrus Vens je tada naveo da su ciljevi SAD-a: čvrsta podrška nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Jugoslavije, uvažavanje Tita i Jugoslavije kao lidera Pokreta nesvrstanih i jačanje bilateralnih odnosa u svim oblastima. Prema zapažanju ambasadora Iglbergera, to je bio period najboljih jugoslovensko-američkih odnosa od Drugog svjetskog rata.

Crnogorsko-američka saradnja tokom sedamdesetih i početkom osamdesetih

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.

Tag: makedonac

Državljanin Srbije i Makedonac uhapšeni zbog krađa poslovnih objekata, apoteke, frizerskog salona...

Makedonac uhapšen na GP Božaj zbog sumnje na pranje novca, kod njega pronađeno oko 40.000 eura

Vikend popodne: Kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci...

Vujović: Useljenje u novu zgradu centralni trenutak 75 godina stvaranja Gradskog pozorišta

Crnogorsko-američka saradnja tokom sedamdesetih i početkom osamdesetih

Državljanin Srbije i Makedonac uhapšeni zbog krađa poslovnih objekata, apoteke, frizerskog salona...

PRATITE TVe UŽIVO