Prištinski portal na albanskom jeziku je izvijestio da su se u Podgorici sastali političari iz Crne Gore, albanski i srpski predstavnici, da bi usaglasili stav da u Crnoj Gori ne bi smio niko da se diskriminiše.
Sastanku su prisustvovali Nik Đeljošaj i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, te Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije, Milan Knežević iz Demokratske narodne partije i Vladimir Joković iz Socijalističke narodne partije. Tekst je naslovljen ''Stidi se Malesija zbog ovog sastanka''.
Gazeta Metro piše da je Mandićeva partija objavila da su na početku sastanka konstatovana različita viđenja u odnosu na neke regionalne probleme - kao što je priznavanje državnosti Kosova od strane države Crne Gore, a potom su akcentirali zajednički stav o spoljnoj politici Crne Gore, ne dovodeći u pitanje evropski put.
Iz Mandićeve partije su dodali da navodno „Albanci i Srbi u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju zajedničkog mirnog suživota...“.
Sastanak su ocijenili kao važan korak ka jačanju međusobnog povjerenja i kao podsticajan za njihove dalje aktivnosti na planu razvijanja Crne Gore kao moderne, evropske i multietničke države, piše Gazeta Metro.
Poručuju da Mandić i Knežević ne propuštaju priliku da pokazuju prezir prema Crnoj Gori i miniraju njenu državnost. Gazeta Metro piše da su bili upleteni i u pokušaj državnog udara i javno zastupaju srpske imperijane stavove u regionu, ne samo prema Kosovu već i BiH i Hrvatskoj.
Mandić se čak, kako piše Gazeta Metro, ponosi titulom četničkog vojvode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prištinski medij: Malesija se stidi zbog ovog sastanka

Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Godine prolaze a vrijednosti traju, traju...! 
Ovakav početak teksta smatram adekvatnim u susret 55-godišnjici Umira krvi u Malesiji, čuvenog istorijskog dogovora 28. juna 1970. godine. Toga dana je održan svenarodni zbor u Tuzima na kojem su učestvovali predstavnici svih bratstava u Malesiji, plemenski prvaci, intelektualci i mnogi predstavnici kulturnog i društveno – političkog života iz ovih krajeva sa ciljem postizanja civilizacijskog dogovora ukidanja krvne osvete na teritoriji Malesije. 
Ovaj događaj je izazvao ogromnu pažnju javnosti jer, po prvi put, preduzeta je jedna takva inicijativa da se stane na put krvnoj osveti na ovim prostorima, ovoj naslijeđenoj tradiciji koja je vjekovima nadživjela izazvove vremena i opstajala uprkos teškim posledicama koje je uzrokovala. I ako fenomen krvne osvete nije bila karakteristika samo za pripadnike albanske narodnosti već i za druge narode u regionu, ona je ipak trajala i opstajala duže u sredinama nastanjenim pripadinicima albanske populacije.
 S toga, mudrošću stanovnika ovij krajeva predvođenih plemenskim prvacima i istaknutim intelektualcima vremena i, nadasve, svjesni sve težih posledica fenomena krvne osvete u novim okolnostima rada, školovanja i potrebe za stvaranjem novih uslova življenja, samoinicijativno su se organizovali radeći na postizanju pomirenja i, konačno, davanju BESE za ukidanjem krvne osvete na ovim prostorima. Na taj način, dobrom organizacijom svakodnevnih aktivnosti sa svim bratsvima i njihovim predstavnicima u svim selima i zaesocima na teritorji Malesije, uspjelo se u organizovanju Svenarodnog zbora u Tuzima 28. 06. 1970. godine i koji će, postignutim dogovorom, postati istorijskim događajem za tadašnja i buduća pokoljenja. Utoliko prije što se data riječ – BESA, poštovala svih ovih godina i decenija ne samo ovdje, u svom zavičaju, nego i među brojnom dijasporom širom svijeta porijeklom sa ovih krajeva. Danas, poslije 55 godina od toga događaja, tada data riječ je podjednako aktuelna među mlađim generacijama u poštovanju djela svojih predaka. Pisane su knjige, mnogi novinski članci, dramska i filmska ostvarenja posvećena tom civilizacijskom dostignuću, mudrosti ljudi iz ovih krajeva i njihovom ljudskom autoritetu čime su uspjeli da stanu na put jednoj tradiciji koja je živjela tako dugo na ovim prostorima. Posebno, iz razloga što je fenomen krvne osvete, i u danšnje vrijeme, aktuelan na mnogim prostorima. 
Iz tih razloga, civilizacijsko dostignuće u Malesiji 1970. godine dobija još više na značaju. Ja sam i u nekim ranijim tekstovima i javnim reagovanjima predočio ideju da se nekadašnja Kono sala Doma u Tuzima, pretvori u Muzej „Besëlidhja e Malësisë“, gdje bi bilo izloženo mnoštvo postojećeg arhivskog materijala i novih ostvarenja posvećenim upravo ovom događaju. Utoliko prije što mnogi pojedinci, kulturni i javni poslenici, NVO udruženja u zemlji i dijaspori, u susret ovom datumu redovno organizuju raznovrsne aktivnosti, okrugle stolove, konferencije i simpoziume svjesni važnosti BESE za današnja i buduća pokoljenja. 
Takođe, ustanovljenje Godišnje nagrade za humanost u opštini Tuzi „Besëlidhja e Malësisë“, doprinosila bi trajnosti tako značajnog dostignuća iz 1970. na ovim prostorima i, nadasve, poštovanje prema mudrost i dalekovidost naših predaka, za nas i buduća pokoljenja. 
Autor je politikog, ambasador mira i autor knjige „BESA-vječno“

1250x600

1084x550

Vrijednosti koje traju – BESA

Danas je u mjestu Koplik u Albaniji, u prisustvu velikog broja građana iz obje opštine Velike Malesije i iz krajeva opštine Tuzi organizovana svečanost prilikom koje je dodijeljena titula "Počasni građanin Velike Malesije" Nikoli Gegaju - dugogodišnjem poslaniku u Skupštini Crne Gore i bivšem predsjedniku Gradske opštine Tuzi.
- Radi se o prestižnom priznanju i najvećoj tituli koji može opština da dodijeli nekom pojedincu. Ovo je ne samo priznanje za rad i doprinos Nikole Gegaja nego i priznanje za cijelu opštinu Tuzi - rečeno na ceremoniji.&nbsp;
Ceremonija je počela intoniranjem himne Republike Albanije, a zatim je gradonačelnik Tonin Marinaj u svom obraćanju izuzetno govorio o cijenjenosti zalaganja i posvećenosti gospodina Gegaja albanskoj zajednici u Crnoj Gori.
&nbsp;- Gospodin Gegaj kao istaknuta politička i društvena ličnost obavljajući dužnost poslanika i predsjednika opštine Tuzi imao važnu ulogu u zastupanju interesa Malesije - rekao Marinaj.
Rečeno je i da je tokom svoje bogate karijere bio angažovan na jačanju prekograničnih odnosa kao i na unapređivanju saradnje između albanske i crnogorske zsjednice.
U toku ceremonije je konstatovano da je ova titula znak zahvalnosti Gegaju za njegove kontinuirane napore u jačanju kulturnih, društvenih i političkih veza u regionu.

Gegaju titula počasnog građanina "Velike Malesije"

Hiljade letova je odgođeno, a više stotina je otkazano nakon što je područje Njujorka pogodilo snježno nevrijeme.
Više od 3.900 letova unutar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odgođeno je od jutros, prema podacima FlightAwarea, koji prati kašnjenja i otkazivanja letova u stvarnom vremenu.
Otprilike 770 američkih letova za subotu je otkazano, a letovi s Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku, aerodroma LaGuardia i Međunarodnog aerodroma Njuvark Liberti u Nju Džerziju bili su najteže pogođeni.
Federalna uprava za avijaciju upozorila je na kašnjenja letova do gotovo tri sata navodeći kao razlog snijeg i led.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul proglasila je vanredno stanje i pozvala na izuzetan oprez tokom trajanja oluje.
- Molimo vas da nastavite pratiti lokalnu vremensku prognozu, izbjegavate nepotrebna putovanja, a ako morate putovati, preduzmite sve potrebne mjere opreza kako biste osigurali siguran dolazak na odredište - rekla je u saopštenju.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je da će se olujni sistem intenzivirati kako se bude brzo kretao prema Atlantiku.

Snijeg izazvao kolaps u Njujorku, odgađa se veliki broj letova

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ponegdje moguće duže zadržavanje magle ili povećane oblačnosti.&nbsp;
Povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano i vjetrovito

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduženju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduženju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduženju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026. godinu, kao i odluka o zaduženju

Gost emisije Jutro sa Majom je crnogorski bokser Matija Roganović, koji je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj ostvario jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog boksa u mlađim kategorijama. Sa njim je razgovarala naša novinarka Adela Mulić.
Naš gost biće Luka Vučković, umjetnik, sportista i humanista, koji će najaviti 18. Humanitarni plivački maraton OPEN WATER, koji se održava 3. januara. Pričamo o ideji maratona, ljudima zbog kojih se pliva, granicama fizičke izdržljivosti, ali i o tome kako sport može biti snažan alat solidarnosti i zajedništva.
Ugostićemo i glumca Ognjena Mićovića, koji je nedavno privukao veliku pažnju sjajnom ulogom u TV seriji „Tvrđava“, o kojoj govori cijeli region. Razgovaramo o uspjehu serije, njegovoj ulozi, glumačkom procesu, ali i o Podgorici u kojoj je rođen.
Naši gosti/panelisti su Todor Vukčević - Yacht Chef, Jelena Čejović Vukčević - umjetnica i Isidora Nikolić – muzičarka.

Jutro sa Majom donosi priče o zlatnim medaljama, humanosti, umjetnosti…

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Tag: malesija