Pokušaj ekspresnog uvođenje vjeronauka u osnovne i srednje škole predstavlja još jedan u nizu pokazatelja klerikalizacije crnogorskog društva, što za posljedicu treba da ima razgradnju građanskog društva, koje uz ogromne udare, opstaje, smatra Malik Kovačević, član GI "21.maj".
- Vjeronaukom u školama, žele se zadovoljiti vjerske zajednice, koje kao da nemaju dovoljno uticaja (često malignog) na društvo, a posebno na mlade ljude, koji se zbog sve manjeg znanja i prosvijećenosti, teže odupiru retrogradnim i dogmatičnim učenjima, koja ih udaljavaju jedne od drugih zbog pripadnosti raznim religijskim grupama- ističe Kovačević.
Kovaćević napominje da su se generacije vijekovima borile da na osnovu principa demokratije i sekularizma omoguće izučavanje nauke u školama, zasnovane na empirijskim dokazima i pravilima.
- S toga religija ne smije i ne može biti prisutna u obrazovnim ustanovama pri čemu to svakako ne znači da svako u svom životu ne može upražnjavati bilo koja religijska uvjerenje za koja smatra da su ispravna. Škola nije mjesto za to- poručuje Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Kovačević: Uvođenjem vjeronauke u škole se razgrađuje građansko društvo

Zločin u Šahovićima iz 1924. godine, kada je Crna Gora bila anektirana i u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, uz aminovanje beogradskih vlasti, je mrlja u istoriji Crne Gore - poručili su članovi Građanske inicijative „21. maj“ istoričar Vukota Vukotić i Malik Kovačević.
Oni su govorili o istorijatu i stradanju muslimanskog naroda u Vraneškoj dolini koje je godinama prekrivao muk i o kojem se u domaćoj istoriografiji nije govorilo.
- Ono što najviše zabrinjava je da ovaj zločin decenijama nije pominjan i skoro da je bio zaboravljen - kazao je Vukotić &nbsp;i dodao da je to velika mrlja u crnogorskoj istoriji.
Ta mrlja, koja se dogodila u Šahovićima (današnje Tomaševo) traži, ističe on, da do kraja bude rasvijetljena.
Kovačević je podsjetio da se taj zločin, za razliku od drugih počinjenih nad civilima na teritoriji Crne Gore, dogodio u mirnodopskim uslovima i da kao takav ima u pravno-političkom smislu, obilježija zločina protiv čovječnosti.

Zločin u Šahovićima mrlja u istoriji Crne Gore

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović je, tokom liturgije u Lijevče Polju u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska, četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom nepobjedivog karaktera".
U prvom dijelu naše priče o istinskom značenju ove izjave mitropolita SPC pokušali smo da čitaocima ili čitateljkama Raskrinkavanja predočimo aktivnosti ovog četničkog komandanta koje govore o njegovom “karakternim” aktivnostima. Dakle, bavili smo se saradnjom Pavla Đurišića sa svim stranama u ratu: sa ustanicima, italijanskim fašistima, njemačkim nacistima i svim njihovim pomagačima. Željeli smo da, na osnovu kredibilnih istorijskih izvora približimo lik i djelo četničkog komandanta i da ukažemo na reviziju istorijskih činjenica kao na savremeni oblik dezinformisanja. Naglasak smo stavili na to da je osoba koja se predstavljala kao zaštitnik srpskog naroda, napravila pakt sa ustašama koji su svirepo pobili stotine hiljada svih onih koji im se nijesu sviđali, od kojih ubjedljivo najviše tih istih Srba.
U drugom dijelu naše priče želimo predočiti istorijske činjenice koje će približiti njegovo junaštvo i nepobjedivost. 
Jedna od junačkih akcija Pavla Đurišića odigrala se u okolini Bijelog Polja 10. januara 1943. koja je opisana u izvještaju podnešenom Draži Mihailoviću čije najvažnije akcente prenosimo doslovno:
“Akcija na desnoj obali Lima u srezu Bjelopoljskom završena je. Ista je izvedena tačno po utvrđenom planu. Rezultat ove borbe je:
1) Potpuno su uništena sledeća muslimanska sela (Sekcije: Plevlje, Sjenica, Peć i Kolašin): Voljevac, Gubovača, Radijelja, Ušanovići, Presečenik, Batuiiće, Donji Vlah (sekcija Plevlje), Mirovići, Solja, Radojeva Glava, Mediše, Pobretiće, Donja Kostenica, Stablo, Vrh, Zminjac, Sipovice, Negobratina, Osmanbegovo selo, Dupljaci, Jasen, Koštice, Kaševar, Ivanje, Godijevo, Žilići, Gornja Crnca, Gornji Radulići, Vrba, Crhalja, Kradenik, Sipanje, Ličine (Sekcija Sjenica—Peć). Ukupno 33 sela.
2) Žrtve: Muslimana boraca oko 400 (stotine) Žena i dece oko 1000.
Naše žrtve: 14 mrtvih i 26 ranjenih od kojih 3 žene”
Ovaj junak, kako ga vidi mitropolit SPC, nedugo zatim, u jeku bitke na Neretvi, kreće u još jednu slavnu operaciju.
Tokom ove aktivnosti, ubijeno je više hiljada žitelja opština Pljevlja, Priboj, Foča i Čajniče. Prema još jednom Đurišićevom izveštaju, tada je ubijeno 1.200 naoružanih muškarca i do 8.000 žena, staraca i djece. Radi boljeg razumijevanja i ovog događaja dajemo izvod iz ovog istorijskog dokumenta:
“Akcija u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu Muslimana izvršena je.
Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti. Napad je počeo u određeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvršili su dobijene zadatke na opšte zadovoljstvo.
Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sijena.
Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti.
Žrtve. — Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesrećnim slučajem i 32 ranjena. Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece.”
Ovdje želimo podsjetiti one koje ovakve “junake” brane argumentima da su ovakvi dokumenti falsifikati i izmišljotine, da je postojanje ovih akcija Pavla Đurišića potvrdio i njegov vrhovni komandant Draža Mihailović. Naime, u toku njegovog sudskog procesa 1946. godine, on je potvrdio da su se, u tadašnjim srezovima pljevaljskom, čajničkom i fočanskom, zaista desili ovi gnusni zločini. Doslovno prenosimo ovaj dio njegove izjave: 
“U četvrtoj ofanzivi je bilo velike neposlušnosti jer je Pavle Đurišić, koji je bio pozvan kao rezerva da ide u oblast Kalinovika umesto toga kazao da će uz put, krećući se po Sandžaku, očistiti Sandžak od italijanske milicije i Muslimana. Međutim, on se vratio (na teren Kalinovika) sa pljačkom i raspustio jedinice koje je imao”
Postoje i drugačija mišljenja koja broj žrtava utvrđuju na osnovu poslijeratnog popisa stanovništva. Po njima u ovoj junačkoj aktivnosti je stradalo preko 4.000 civilnih žrtava, među kojima je izrazito visok procenat djece najmlađeg uzrasta. Oko 26 odsto ubjenih su djeca do četvrte godine života, a preko polovine ubijene djece su djevojčice.
Kako bilo, nije nam jasno kako u ovim aktivnostima bilo ko, a naročito jedan mitropolit, može vidjeti akt junaka. Postoji još ovakvih junačkih djela Pavla Đurišića i njegovih jurišlija, ali ćemo njihovu elaboraciju ostaviti za neku drugu priliku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fje-li-pavle-durisic-junak-nepobjedivog-karaktera&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radi boljeg razumijevanja za one koji manje vremena troše na čitanje istorijskih analiza i rasprava važno je napomenut da nije prvi put da su djelovi SPC imali slične izjave, mišljenja ali i da su davali priznanja sličnim junacima. 
Naime od 2000. godine pokrenut je proces „političkih kanonizacija“ tj. proglašavanja za svece sveštenika koji su u Drugom svjetskom ratu, kroz učešće u četničkom pokretu propagirali i ostvarivali otvorenu saradnju s italijanskim, a kasnije njemačkim fašistima. Niti jedan sveštenik koje je podržavao NOB nije bio dio ovog procesa.
Sinod episkopa SPC je 2005. godine proglasio svetim Milorada Vukojičića, zvanog pop Maca ili pop Koljač, člana zloglasne „crne trojke“, i Slobodana Šiljka, saradnika okupatora i inspiratora mnogih zločina nad pristalicama NOB-e. Obrazloženje Sinoda je bilo da „su oni novoprispjeli mučenici postradali za živu vjeru od bezbožnih komunista“. Pop Maca je procesuiran i osuđen za 57 djela direktnog učešća u ubistvima i klanjima ili pomaganju u ovim gnusnim djelima.
Ovo je prva generacija ratnih zločinaca koje su djelovi SPC željeli predstaviti svecima i nepobjedivim junacima. Druga je generacija onih ratnih zločinaca koji su svoja hrabra djela uradili u ratovima devedesetih, ali oni nijesu tema ovoga teksta.
Dugujemo par riječi i o nepobjedivosti Pavla Đurišića. Svako ko ima elementarno razvijene osnovne logičke funkcije zna da čovjek čija je vojska izgubila rat ne može, ni u teoriji, biti nepobjediv. Dodatno, postoji veliki broj istorijskih izvora o tome da su Đurišićeve jedinice izgubile veliki broj bitaka pa i onu posljednju na Lijevče Polju.
Na kraju, sa ili bez ovog našeg mini feljtona većini ljudi je jasno da mitropolit SPC Joanikije Mićović nazvao Pavla Đurišića “junakom nepobjedivog karaktera” zbog potrebe da negativnim istorijskim revizionizmom nametne svoju ideološku matricu i unese nemir među građane. A svakome ko je pročitao ove naše tekstove, takođe je jasno, da Pavle Đurišić nije bio ni nepobjediv niti jak karakter. Možda je bio odlučan vojnik, ali za junaštvo je potrebno mnogo više. 
Ovaj tekst je napisan na osnovu više istorijskih izvora, odnosno dokumenata koja su objavljena u knjigama:
Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, prvi dio”, Beograd 1984.
Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, drugi dio”, Beograd 1984.
Radoje Pajović, “Pavle Đurišić”, Podgorica 2005.
Vlado Marković, Radoje Pajović, “Saradnja četnika sa okupatorom u Crnoj Gori”, Cetinje 1996. 
Branislav Kovačević, “Stradanje crnogorskih četnika”, Podgorica 2005.
Dokumenti o izdajstvu Draže Mihailovića, knjiga I, Beograd 1945.
Dragan Koprivica, Milena Gvozdenović, Milica Kovačević, Kontraevolucija u 9 slika, Podgorica 2021.
I drugim relevantnim izvorima
Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. 
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Je li Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera?(II dio): Zločini, pa pomen - za junaštvo je potrebno mnogo više

Budvanska i kotorska policija, kako je saopšteno iz Uprave policije, rasvijetili su više krivičnih djela teške krađe na teritoriji ta dva grada i tom prilikom identifikovali Dž.N.(50) i F.A.(38) iz Mostara, državljane Bosne i Hercegovine i lišili ih slobode.&nbsp;
Dž.N. i F.A. se sumnjiče da su u više navrata, na teritoriji opštine Budva, na parking prostorima obijali vozila, obavljali premetačinu i otuđili predmete od više osoba.&nbsp;
- Oni se sumnjiče da su takođe, na teritoriji opštine Kotor, upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva pokušali da izvrše provalu u kampersko vozilo, nakon čega su iz dva vozila otuđili mobilni telefon marke Samsung i karticu za bezgotovinsko plaćanje, čiji je vlasnik strana državljanka i u više navrata vršili plaćanje otuđenom platnom karticom, dok su iz još jednog vozila otuđili laptop računar marke Samsung, bežične slušalice marke Samsung, bežični uređaj za punjenje mobilnih telefona, metalni novac, kao i kofer sa ličnim stvarima – navodi se u saopštenju policije.
Kako se dodaje, nakon što su identifikovani spriječeni su u pokušaju prelaska državne granice, a granična policija ih je predala na postupanje službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su lišili slobode Dž.N. i F.A. i protiv njih podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa u produženom trajanju – navodi se u saopštenju i dodaje da je kotorska policija protiv njih Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje na štetu više lica.
&nbsp;

Državljani BiH lišeni slobode zbog više krađa u Budvi i Kotoru

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Dražen Vojvodić osuđen je na 40 godina zatvora zbog svirepog ubistva Vidaka Vujovića nadomak Podgorice u mjestu Šteke.
On je osuđen i na jednu godinu zatvora za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Novica Đikanović osuđen je na pet i po godina robije zbog pomaganja Vojvodiću da prikrije ubistvo i zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
Prvostepenu presudu je izreklo vijeće sudije Veljka Radovanovića.
Kako prenose mediji, prilikom ulaska u sudnicu ali i prije izricanja presude okrivljeni se nekoliko puta nasmijao, što je porodicu Vujović isproviciralo.
Otac pokojnog Vidaka je potom kazao sinu i kćerki da pogledaju u optuženog i vide ko im je ubio brata.
- Ovo je ubica, da vidite ko vam je ubio brata - kazao je on.
Nakon izricanja presude, na izlazu iz sudnice, član porodice oštećenog je fizički kreno ka optuženom Vojvodiću. Međutim, brzom reakcijom policijskih službenika i službenice policije, koji su radno angažovani na obezbjeđenju suda, dalji incident je spriječen. Takođe, i službenik zatvorske policije je spriječio dalji sukob.
Podsjećamo, Vujović je ubijen 31. marta ove 2023, a tijelo je pronađeno 8. aprila oko 10 sati kada je mještanin obavijestio Uprava policije da je makadamskom putu ugledao ugljenisani leš.
Prema prvim navodima optužnice, Vojvodić i Đikanović su namamili Vidakovića da dođe u nenaseljeni dio Šteka. Vojvodić ga je, kako se sumnja, vozilom,,golf 5“ dovezao do tamo i ispalio najmanje četiri projektila iz pištolja marke,,CZ M57“, cal. 7,62 mm, fabričkog broja C-11295. Vujović je bio živ i okrivljenom govorio,,nemoj“, a sve to je gledao Đikanović.
Nakon toga, VDT dalje navodi da su polili tijelo benzinom i zapalili, da bi potom zajedno napustili lice mjesta.

Presuda za ubistvo Vidaka Vujovića: Vojvodić osuđen na 40, Đikanović na pet i po godina zatvora

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>