Ministarstvo zdravlja zaključuje kampanju „Prevencija je ključ – misli na sebe“, povodom obilježavanja Ružičastog oktobra – mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke, a ministar zdravlja dr Vojislav Šimun u video poruci poručio je da država pokazuje da brine o zdravlju žena.
- Brinite o sebi i svojim bližnjima! Samopregled i skrining spašavaju život! Odazovite se na pozive za mamografiju. Savremene tehnologije u službi rane dijagnoze, moderna i personalizovana terapija povećavaju šanse za izliječenje i omogućavaju kvalitetan život. Kroz organizovanje nacionalnog skrininga i dostupnost savremene terapije, država pokazuje da brine o zdravlju žena. Zato svi zajedno čuvajmo živote- poručio je Šimun.
Kako je saopšteno iz MZ, ovom porukom Šimun je zaokružio kampanju koja je tokom oktobra obuhvatila 12 video obraćanja zdravstvenih profesionalaca i promotivne aktivnosti u više crnogorskih gradova, sa ciljem podizanja svijesti o značaju prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
- Ministarstvo zdravlja zahvaljuje svim institucijama, medijima i građanima koji su podržali kampanju, posebno Ministarstvu unutrašnjih poslova, čiji su pripadnici širom Crne Gore dijelili promotivni materijal i širili poruku o važnosti preventivnih pregleda. Kampanja „Prevencija je ključ – misli na sebe“ završava se danas, ali poruka ostaje trajna – brinite o sebi, jer prevencija spašava život- zaključuju iz Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Šimun: Samopregled i skrining spašavaju život, odazovite se na pozive za mamografiju

Oktobar je mjesec ružičaste vrpce. Mjesec koji snažno podsjeća koliko je važno brinuti o sopstvenom zdravlju. Ružičasta vrpca, simbol borbe protiv raka dojke, nosi poruku da prevencija spašava živote. Blagovremeno otkrivena promjena na dojci može biti presudna u liječenju i oporavku. U Crnoj Gori od raka dojke godišnje oboli oko 400 žena. Zato ružičasti oktobar postaje prilika za poziv svakoj ženi da zastane, oslušne svoje tijelo i uradi preventivni pregled, saopšteno je iz tivatskog Doma zdravlja.
U Domu zdravlja Tivat od ovog mjeseca u funkciji je savremeni digitalni mamograf, vrijedan blizu 175 hiljada eura.
Zahvaljujući projektu RISE-UP, finansiranom kroz Interreg IPA CBC program, Tivat se pridružio gradovima koji svojim građankama omogućavaju najprecizniju i najpouzdaniju dijagnostiku promjena na dojkama.
- Mamografija je zlatni standard u dijagnostici raznih promjena na dojci. Što se ranije prepozna promjena i otkrije karcinom dojke, izlečenje je na vrlo visokom nivou. Na žalost Crna Gora je na vrhu ljestvice oboljevanja od karcinoma dojke - ističe direktorica Doma zdravlja Tivat dr Danica Stevović.
Medicinska sestra Tamara Stojanović iz radiološke službe kaže da je mamografija bezbolna procedura koja traje svega nekoliko minuta, a može da spasi nečiji život.
- Pozivamo sve žene sa navršenih 40 godina života da se jave u radiološku službu sa uputom od izabranog ljekara ili ginekologa - poručuje Tamara i dodaje da se pregledi zakazuju svakodnevno.
Dom zdravlja Tivat, kroz RISE-UP projekat, dodatno potvrđuje posvećenost unaprijeđenju zdravstvene zaštite i jačanju preventivne medicine.
Nabavka digitalnog mamografa dio je šireg nastojanja da ta ustanova osavremeni svoje usluge i učini zdravstvenu zaštitu dostupnijom.
Kroz projekat RISE-UP, nabavljena su i nova sanitetska i patronažna vozila, kao i oprema za mikrobiologiju. Kroz još jedan EU projekat „Before time”, čiji je cilj jačanje prevencije i ranog otkrivanja raka grlića materice, obezbjeđena je i savremena ginekološka oprema.
- U vremenu kada statistike o karcinomu dojke upozoravaju, tivatski primjer pokazuje da ulaganje u prevenciju i savremenu dijagnostiku nije luksuz, već potreba. Novi digitalni mamograf i savremena ginegološka oprema u Tivtu, ne donose samo tehnički napredak, već i jasnu poruku da je briga o zdravlju žena prioritet - zaključuje se u saopštenju.

500x500

Tivat dobio digitalni mamograf – nova preventivna dijagnostike za žene

Prijestonica Cetinje i Organizacija Crvenog krsta Prijestonice potpisali su memorandum o saradnji kojim se od 1. avgusta obezbjeđuje besplatan prevoz za građanke koje se, preko Doma zdravlja Cetinje, upućuju na skrining mamografiju u Klinički centar Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, ova aktivnost ima za cilj unapređenje dostupnosti usluga zdravstvene zaštite ženama sa Cetinja, kao i jačanje saradnje između lokalne uprave i zdravstvenih ustanova.&nbsp;
- Besplatan prevoz omogućiće lakši i sigurniji odlazak na skrining, koji je od ključnog značaja za rano otkrivanje karcinoma dojke. Prijestonica Cetinje i Crveni krst ovom zajedničkom inicijativom pokazuju posvećenost zaštiti zdravlja svojih sugrađanki i nastavljaju da razvijaju servise koji direktno doprinose kvalitetu života - ističu iz Prijestonice Cetinje.
Pozivaju sve žene koje dobiju uput za mamografiju da se informišu kod izabranog doktora u Domu zdravlja Cetinje o mogućnosti korišćenja besplatnog prevoza.

1250x600

1084x550

Besplatan prevoz za građanke Cetinja na skrining mamografiju

Zdravstveni sistem Crne Gore, zahvaljujući izuzetnoj i vrijednoj donaciji Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, bogatiji je za dva najsavremenija digitalna mamografska sistema, ukupne vrijednosti 485.000 dolara, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. - Ovo je značajan iskorak koji činimo u unapređenju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori, kroz modernizaciju opreme i jačanje kapaciteta za rano otkrivanje karcinoma dojke- saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun na svečanom uručenju dva vrijedna dijagostička aparata, koja su dobili Klinički centar Crne Gore i Opšta bolnica Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702130756_0c928ad0126ec308ce8457b1284f8422ea4d45befe5dad5bc3149f2f832e492e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250702130756_0c928ad0126ec308ce8457b1284f8422ea4d45befe5dad5bc3149f2f832e492e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt="mamograf"> </figure>  Ministar Šimun uputio je riječi posebne zahvalnosti Crkvi Isusa Hrista svetaca posljednjih dana na ovoj vrijednoj donaciji i na iskazanoj posvećenosti unapređenju zdravlja crnogorskih građana, naglašavajući da je ova podrška primjer istinskog partnerstva i solidarnosti, na korist cijelog društva. - Ono što nas posebno raduje jeste činjenica da je Opšta bolnica Nikšić sada prvi zdravstveni centar, osim Kliničkog centra Crne Gore koji ima mamograf sa tomosintezom, tehnologijom koja omogućava 65 odsto veće otkrivanje invazivnih karcinoma u poređenju sa klasičnim 2D mamografima. Svi ovi koraci dio su šireg programa Ministarstva zdravlja usmjerenog ka potpunoj digitalizaciji mamografskih aparata u javnom zdravstvu. U proteklih sedam mjeseci, digitalizovali smo pet mamografa širom Crne Gore, a nastavljamo ka cilju da ženama u svim djelovima zemlje omogućimo pristup najmodernijoj tehnologiji za rano otkrivanje raka dojke- najavio je ministar zdravlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702130756_6e921b578770d6ba86f14211e43214b99e4c4e0761cd366bfb3693fd07bde657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250702130756_6e921b578770d6ba86f14211e43214b99e4c4e0761cd366bfb3693fd07bde657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1362" loading="lazy" alt="Donacija mamografa"> </figure>  On je podsjetio da Crna Gora sprovodi organizovani skrining program za rano otkrivanje raka dojke, koji ima za cilj da se svakoj ženi omoguće pravovremeni pregledi, s obzirom na činjenicu da je rano otkrivanje ključ uspješnog liječenja.&nbsp; - Zajedno sa našim partnerima, zdravstvenim radnicima i cijelim društvom, gradimo sistem u kojem nijedna žena neće biti uskraćena za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Danas, zahvaljujući ovom značajnom doprinosu, još smo bliže tom cilju. Apelujem na sve žene da iskoriste pravo na besplatan skrining i redovno kontrolišu svoje zdravlje- kazao je ministar. Pored ministra Šimuna, ispred Ministarstva zdravlja, uručenju donacije prisustvovali su državna sekretarka Slađana Perišić, generalne direktorice Amra Pepić i Ivana Živković, kao i načelnik Alden Selmanović, dok su se prisutinima obratili i dr Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Zoran Mrkić, direktor Opšte bolnice Nikšić, kao i Davido Lozite, predstavnik Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana. U znak zahvalnosti na vrijednoj donaciji, humanosti i društvenoj odgovornosti, ministar Šimun je predstavnicima Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana uručio prigodne zahvalnice.&nbsp; &nbsp;

Šimun zahvalio na donaciji mamografa: Značajan iskorak u unapređenju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori

Aparat za mamografiiju Odjeljenja za dijagnostiku bolesti dojke Kliničkog centra Crne Gore od juče radi u punom kapacitetu - kazali su iz najveće zdravstvene ustanove u našoj državi.
Kvar je, kako su rekli, otklonjen u utorak 25. marta, kada je i bio zakazan redovan servis, nakon čega je urađeno probno testiranje.
- Već su juče sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu - istakli su iz KCCG.
Aparat, kako dodaju, nije radio četiri dana zbog kvara i redovnog servisa.
- Naglašavamo da će pacijentkinje koje su imale zakazan termin za mamografiju u periodu kada aparat nije bio u funkciji biti naknadno pozvane za novi termin u najkraćem mogućem roku - poručili su iz KCCG.

KCCG: Mamograf radi u punom kapacitetu

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.
- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.
<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>
Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.
- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.
<h3>Pozadina nemira</h3>
Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".

Ukrajina svojim državljanima: Hitno napustite Iran

Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica, Nina Drakić.
„Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, značajan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi“, kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.
Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada.&nbsp;
„Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus“, smatra Drakić.
Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju.
„Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati značajan doprinos“, poručila je Drakić.
Digitalna transformacija i međunarodna integracija takođe se prepoznaju kao važni stubovi rasta u narednom periodu.
Privreda očekuje snažniju podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća, unapređenje elektronskih servisa i dalju implementaciju savremenih sistema plaćanja.
„Istovremeno, integracija u međunarodne lance vrijednosti, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i pametna specijalizacija predstavljaju ključne prilike za dugoročno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Drakić je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast.
„Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora biti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede“, naglasila je Drakić.
Govoreći o kretanjima privrede u prošloj godini, Drakić je saopštila da je Crna Gora, sa stopom rasta od oko tri odsto, i dalje među brže rastućim ekonomijama u evropskim okvirima, posebno u poređenju sa zemljama EU koje stagniraju ili bilježe minimalni rast.
„Očuvana makroekonomska i fiskalna stabilnost, uz učešće javnog duga unutar održivih okvira, dodatno potvrđuje otpornost ekonomije, dok je finansijski sektor ostao stabilan i likvidan, sa nastavljenom kreditnom aktivnošću prema privredi, čak i u uslovima restriktivne monetarne politike EU“, rekla je Drakić.
Tržište rada nastavlja da bilježi pozitivne trendove. Rast zaposlenosti i zarada, te dalji pad nezaposlenosti, doprinijeli su povećanju potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, istovremeno doprinoseći daljoj formalizaciji tržišta rada.
Ona smatra da je posebno ohrabrujući podatak o rastu prihoda od turizma u trećem kvartalu, nakon izazovne 2024. godine i prva dva prošlogodišnja kvartala, što je imalo pozitivne efekte na unutrašnju trgovinu i rast u vazdušnom saobraćaju, uz rekordni broj prevezenih putnika.
„Ovi rezultati potvrđuju otpornost privrede na globalne i regionalne turbulencije i njenu sposobnost da zadrži stabilan rast u izazovnim okolnostima“, dodala je Drakić.
Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti.
„Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje“, rekla je Drakić.
Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.
„Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji domaće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje“, navela je Drakić.
Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta.
Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali značajnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku.
Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju.
„Trgovina bilježi rast prometa i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz stabilnu investicionu aktivnost i pozitivan efekat na zaposlenost. Promet nekretninama i finansijski sektor bilježe pojačanu aktivnost, podstaknutu rastom potrošnje, prisustvom stranih rezidenata i povećanom tražnjom za finansijskim i pratećim uslugama. Turizam, kao ključni oslonac crnogorske ekonomije, preokrenuo je negativni trend iz prethodne godine potvrđujući otpornost sektora“, istakla je Drakić.
Sektor proizvodnje hrane nije pokazao istu mjeru otpornosti kao navedeni uslužni sektori. Njegov razvoj i dalje je ograničen strukturnim izazovima – visokim lokalnim i državnim nametima, nedovoljnim obimom domaće proizvodnje, slabijom konkurentnošću u odnosu na uvoz i otežanim pristupom finansiranju.
„Uprkos tome, riječ je o sektoru sa značajnim potencijalom, posebno u kontekstu jačanja prehrambene sigurnosti, turizma i regionalnog plasmana“, dodala je Drakić.
S druge strane, industrijski sektori, posebno metalurgija, metaloprerađivačka industrija i energetski sektor, ostaju najranjiviji. Industrijska proizvodnja je smanjena, uz izražen pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom prvenstveno zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i nepovoljnih hidroloških prilika.
„Metalurgija i metaloprerađivačka industrija nastavile su da funkcionišu u okvirima dugotrajnog zastoja. Sektor je dodatno opterećen nedostatkom kvalifikovane radne snage i slabom povezanošću obrazovnog sistema sa potrebama industrije, dok institucionalni okvir ne pruža dovoljnu podršku, koordinaciju i finansijske mehanizme“, kazala je Drakić.
Ona smatra da oporavak i održivi rast ovih ranjivih sektora zahtijevaju odlučne institucionalne mjere - jačanje industrijske politike, podsticaje za modernizaciju i inovacije, poboljšanje energetske efikasnosti, razvoj kadrovskih kapaciteta i olakšice u finansiranju.
„Samo kroz takav sveobuhvatan pristup moguće je povećati konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti uvoznu zavisnost i stvoriti održiv izvozni potencijal, čime bi se obezbijedila dugoročna otpornost crnogorske privrede“, saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena nizom dugotrajnih izazova, koji su značajno uticali na poslovanje i planove rasta.
Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke.
„Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata“, rekla je Drakić.
Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.
Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve.
„Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti“, upozorila je Drakić.
Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je po prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka.&nbsp;
Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja.
Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal.&nbsp;
„PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast“, naglasila je Drakić.
Na pitanje kako ocjenjuje odnos države i privrede u prošloj godini, Drakić je odgovorila da se on može ocijeniti kao funkcionalan i uglavnom konstruktivan, ali u određenim segmentima reaktivan.
Dijalog je bio prisutan i institucionalno uspostavljen kroz radne grupe, javne rasprave i kontakte sa resornim ministarstvima.
&nbsp;„Crnogorska privreda nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ono što se, međutim, s pravom očekuje jeste da se izazovi sagledavaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmatraju i da se, kroz otvorenu saradnju, gradi jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Iako je dijalog bio kontinuiran, Drakić smatra sa postoji prostor da on bude intenzivniji, sadržajniji i sistematičniji, posebno kada je riječ o ranom uključivanju privrede u proces kreiranja propisa.
U određenim oblastima saradnja je rezultirala konkretnim pomacima, dok su u drugim segmentima potrebni dodatni napori kako bi se preporuke privrede dosljednije i brže pretočile u praktična rješenja.&nbsp;
„Godina za nama pokazala je da postoji prostor i jasna osnova za dalje jačanje partnerstva države i privrede. Uz unapređenje kvaliteta dijaloga i njegovo dosljednije pretvaranje u konkretne politike i odluke, mogu se stvoriti stabilni uslovi za održiv ekonomski rast i jačanje konkurentnosti crnogorske privrede“, navela je Drakić.
Na pitanje koliko su evropske integracije i usklađivanje sa EU standardima uticale na poslovni ambijent, Drakić je odgovorila da evropske integracije i usklađivanje sa standardima EU imaju složen, ali suštinski pozitivan uticaj na poslovni ambijent u Crnoj Gori.
„Harmonizacija propisa sa pravnom tekovinom EU doprinosi stvaranju stabilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg regulatornog okvira, jačanju pravne sigurnosti, unapređenju tržišne konkurencije i većem povjerenju domaćih i stranih investitora. U tom smislu, proces evropskih integracija otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom tržištu EU, mogućnost uključivanja u evropske lance vrijednosti, kao i korišćenje pretpristupnih fondova i programa podrške koji mogu značajno doprinijeti modernizaciji proizvodnje, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskih resursa“, poručila je Drakić.
Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima nosi i značajne izazove, naročito za mala i srednja preduzeća.
Prema riječima Drakić, uvođenje novih tehničkih, ekoloških, administrativnih i digitalnih zahtjeva često podrazumijeva dodatne troškove, potrebu za sertifikacijom, ulaganja u opremu i obuku zaposlenih, kao i prilagođavanje poslovnih procesa.
„Povećana konkurencija sa tržišta EU dodatno pojačava pritisak na domaće kompanije, posebno one koje posluju pretežno na lokalnom tržištu i imaju ograničene finansijske i kadrovske kapacitete. Evropske integracije treba posmatrati kao proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, fazno uvođenje standarda i snažnu institucionalnu podršku privredi“, smatra Drakić.
Na pitanje koja bi bila njena poruka privrednicima, ali i mladima koji tek ulaze u svijet biznisa, Drakić je odgovorila da je početak nove godine prilika da se poruči da razvoj crnogorske ekonomije zavisi od hrabrosti da se mijenja, ali i odgovornosti u donošenju odluka.
“Privrednici treba da nastave da ulažu u unapređenje produktivnosti, inovacije i kvalitet, jer se dugoročna konkurentnost ne gradi kratkoročnim rješenjima, već stabilnim i održivim poslovnim modelima. U uslovima globalne neizvjesnosti, ključne vrijednosti postaju prilagodljivost, saradnja i strateško razmišljanje”, poručila je Drakić.
Mladima koji tek ulaze u svijet biznisa poručila je da ne čekaju idealne uslove, već da koriste znanje, tehnologije i podršku koja im je dostupna.
Preduzetništvo, kako je istakla, nosi rizik, ali i veliku priliku za lični i društveni napredak.&nbsp;
“Upornost, spremnost na učenje i otvorenost ka novim idejama danas su jednako važne kao i dobra poslovna ideja. Mladi ljudi, kroz inovativne i odgovorne biznise, mogu dati snažan doprinos modernizaciji ekonomije i stvaranju održivih radnih mjesta u Crnoj Gori”, zaključila je Drakić.

Drakić: Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Ministar energetike Ukrajine Artem Nekrasov saopštio je javnosti da je više od 800.000 korisnika u regijama Zaporožje i Dnjepropetrovsk ostalo bez električne energije.
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u srijedu naveče ostavili su velike djelove Dnjepropetrovska, Zaporožja i okolnih regija bez struje, vode, grijanja ili komunikacija, što je izazvalo strah od humanitarne katastrofe jer se očekuje da će temperature pasti ispod nule.
Vlasti su upozorile da bi situacija mogla postati mnogo opasnija u narednim danima ako se ne obnove struja i grijanje, jer prognoze pokazuju da će noćne temperature pasti na minus 8 stepeni Celzijusa ovog vikenda.
- Tokom noći neprijatelj je izveo još jedan udar na ukrajinsku energetiku. Usljed napada su gotovo potpuno isključene Dnjepropetrovska i Zaporoška oblast. Još od noći počeli su radovi na obnovi. Ujutro je u Dnjepropetrovskoj oblasti bez električne energije ostalo oko 800.000 potrošača - rekao je Nekrasov.
U ovim regijama se nastavljaju radovi na popravci kako bi se vratila struja potrošačima. Objekti socijalne i kritične infrastrukture djelimično su snabdjeveni.
Takođe, usljed neprijateljskog udara na Dnjepropetrovskom području isključeno je osam rudnika. Svi radnici su ujutro izvučeni na površinu.
Sve bolnice u Dnjepropetrovsku su prebačene na generatore i nastavljaju s radom, rekli su zvaničnici. Vodovodni i kanalizacijski sistemi se održavaju korištenjem rezervnog napajanja.

Tag: mamograf