Iz Ujedinjenih Nacija zahtijevaju „potpunu istragu“ zbog ubistva žene američko-turskog porijekla u petak na protestu u okupiranoj Zapadnoj Obali.
Lokalni mediji su izvijestili da su izraelske snage ubile 26-godišnju Ajsenur Ezgi Ejgi, demonstrantkinju protiv širenja jevrejskih naselja u gradiću Beita nadoma Nablusa.
Iz izraelske vojske su kazali da „ispituju navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u toj oblasti“.
Njena porodica saopštila je da su u šoku i žalosti zbog smrti njihove voljene Ajsenur, „strastvene i žustre aktivistkinje za ljudska prava“.
Snimci pokazuju da je ubijena metkom koji su ispalio pripadnik izraelske vojske, kazali su članovi njene porodice i pozvali Ameriku da ispita slučaj.
Iz Vašingtona su pozvali Izrael da sprovede istragu.
Oni su „duboko pogođeni tragičnom smrću američke državljanke“, ističe portparol Nacionalnog savjeta za bezbjednost Bijele kuće Šon Savet.
- Kontaktirali smo vladu Izraela, zatražili više informacija i istragu incidenta &nbsp;dodaje.
Ali, porodica ubijene smatra da u ovim okolnostima izraelska istraga „nije adekvatna“ i poziva na nezavisnu istragu Amerike „kako bi se pobrinuli da se krivci pozovu na potpunu odgovornost“.
- Potpunu istragu okolnosti ubistva traže i Ujedinjene nacije - kazao je portparol generalnog sekretara UN Stefan Dujarik.
Civili „moraju da se zaštite u svakom trenutku“, dodao je.
Na snimcima sa mjesta incidenta se vidi kako ljekari užurbano ubacuju Ejgi u ambulantno vozilo.
Bilo je i „vojnika na krovovima sa uperenim puškama“, kaže izraelski aktvista Džonatan Polak koji je bio na protestu i govorio je za BiBiSi (BBC).
Čuo je dva pucnja, „između kojih je prošlo sekund ili dva“, dodaje.
- Čuo sam da mi neko doziva ime na engleskom i viče: "Pomozite nam. Potrebna nam je pomoć. Potrebna nam je pomoć". Potrčao sam ka njima - opisuje Polak.
Ejgi je „ležala na zemlji ispod maslinovog drveta, gdje je iskrvarila na smrt iz rane u glavi“, kaže.
- Stavio sam ruku ispod i pokušao da zaustavim krvarenje. Pogledao sam gore i vidio da su vojnici imali čist pogled ka nama. Provjerio sam joj puls i bio je veoma, veoma slab - priča Polak.
Protest u petak bio je prvi za Ejgi sa Međunarodnim pokretom solidarnosti, grupom koja zastupa prava Palestinaca, kaže on.
U bolnici Rafidija u Nablusu je kasnije konstatovana njena smrt.
Doktor Fuad Nafa, direktor bolnice, potvrdio je da je američka državljanka u dvadesetim godinama preminula pošto je „upucana u glavu“.
- Tokom aktivnosti izraelskih bezbjednosnih snaga u oblasti Beite, snage su odgovorile vatrom ka glavnim izazivačima nasilnih aktivnosti, koji su bacali kamenje na njih i bili su prijetnja - saopštili su iz Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).
- IDF provjerava navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u oblasti. Detalji i okolnosti incidenta u kojoj je pogođena su pod istragom - dodali su.
Polak kaže da je bilo sukoba sa izraelskim snagama, ali da je ocijenio da oni „nisu ugroženi“.
- Nije bilo ni bacanja kamenja tamo gde je aktivistkinja ubijena - tvrdi on.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je nazvao incident „tragičnim gubitkom“, a turski predsjednik Redžep Erdogan nazvao je napad izraelskih snaga „varvaskim“ činom.
Porodica Ejgi se bori sa novom realnošću poslije njene smrti.
. Poput maslinovog drveta ispod kojeg je ležala kada je ispustila posljednji dah, Ajsenur je bila snažna, lijepa i plijenila je energijom. Njeno prisustvo u našim životima bespotrebno, nasilno i bespravno oduzela je izraelska vojska - kažu.
Ejgi je rođena u Antaliji, a prije tri mjeseca je diplomirala na Univerzitetu Vašington u gradu Sijetlu, gdje je studirala psihologiju i jezike i kulture Bliskog Istoka.
Izraelske snage su se povukle iz grada Dženina i izbjegličkog kampa u okupiranoj Zapadnoj Obali u petak, poslije devetodnevne operacije.
Najmanje 36 Palestinaca je ubijeno, od čega 21 u Dženinu, kažu iz palestinskog Ministarstva zdravlja.
Iako se tvrdi da je većina ubijenih pripadalo oružanim grupama, među stradalima je bilo i djece, dodali su.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UN traži istragu zbog ubistva američko-turske demonstrantkinje u Zapadnoj Obali

Evropska unija negirala je odgovornost za prekid internet veza 9. jula, koji je iskusilo više od 8,5 miliona korisnika platforme Windows.
U odgovoru na pitanje dvoje poslanika Evropskog parlamenta o navodnim tvrdnjama Majkrosofta da je sporazum iz 2009. godine spriječio kompaniju da reaguje na vrijeme i primijeni sigurnosne izmjene koje bi spriječile incident, potpredsjednica EK Margaret Vestaje kaže da to nije tačno i da ta kompanija ima punu slobodu da odlučuje o načinu na koji će jačati svoju bezbjednosnu strukturu.
- Djeluje da se komentari iz Majkrosofta odnose na jednostranu javnu obavezu o interoperabilnosti određenih proizvoda, među kojima je i Windows, a koju su sami preuzeli na sebe u julu 2009. Iako je EU Komisija pozdravila takvu inicijativu, radi se o jednostranom poduhvatu koji je neformalana u odnosu na Komisiju. Što je još važnije, naglašavamo da Majkrosoft ostaje slobodan da odlučuje o svom poslovnom modelu i da prilagodi svoju bezbjednosnu infrastrukturu radi odgovora na prijetnje, pod uslovom da se to uradi u skladu sa zakonima EU o konkurenciji i sajber bezbjednosti - navela je Vestaje u pisanom odgovoru.
Na pitanje o budućim koracima kako bi se spriječili slični incidenti, ona je podsjetila na Direktivu o jačanju sajbersigurnosti u EU iz decembra 2022. godine, navodeći da ona „podiže nivo ambicija u vezi sa sajber-bezbjednošću na način koji je spreman za budućnost, kroz širi obim, jasnija pravila i snažnije alate za nadzor“ i najavljuje dodatno jačanje oblasti.
- Predstojeći Zakon o sajber otpornosti će dodatno ojačati bezbjednost lanca snabdijevanja uvođenjem zahtjeva za sajber bezbjednost za sav hardver i softver koji je dostupan u EU. Pored toga, Komisija nastavlja da se bavi mapiranjem zavisnosti koje mogu predstavljati rizike za sajber bezbjednost - navela je potpredsjednica EU Komisije Margaret Vestaje u odgovoru na poslaničko pitanje.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

EU negirala odgovornost za pad interneta u julu

Osumnjičeni Miloš Medenica, u krivičnom predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je ugrozio sigurnost Bojanu Popoviću, danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici nije priznao izvršenje ovog krivičnog djela, navodeći da mu nije uputio prijetnje dok je Popović iznosio odbranu u krivičnom postupku pred Višim sudom u Podgorici u kojem obojica imaju svojstvo optuženog.
Medenica je, kako prenosi advokat Damir Lekić, jutros pred državnim tužiocem Ivanom Bojanićem kazao da je bio pogođen postupanjem Bojana Popovića i njegovog brata Marka na na glavnom pretresu pred Višim sudom u Podgorici, kada su ostali pri ranije datim odbranama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpopovic-podnio-prijavu-protiv-medenice-zbog-prijetnji-tvrdi-i-da-je-planirao-podmetanje-pozara&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik vijeća, podsjeća Lekić, bio je prinuđen da im pročita odbrane koje su dali u prethodnom postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom, a koje su po mišljenju Medenice bile nepodudarne.
- Sjetio se da mu je neko ranije rekao u Istražnom zatvoru saopštio da je Popović dok je davao odbranu u Specijalnom državnom tužilaštvu plakao, čime je vršio pritisak da mu se ne odredi zadržavanje, u čemu je uspio jer je tada pušten da se brani sa slobode - navodi Lekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilos-medenica-porucio-popovicu-plakao-si-plakaces&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Advokat dodaje da kako je tada govorio neistinu, kao i pred Višim sudom u Podgorici, kada mu je pročitana odbrana od predsjednika vijeća, on je Popoviću onako pogođen i protkan emocijama rekao da je plakao tada, a da će plakati ponovo, misleći na to da opet ne govori istinu.
Popović, kako dodaje, advokat, danas iz zdravstvenih razloga nije mogao da pristupi na zakazano saslušanje kako bi dao iskaz u svojstvu svjedoka oštećenog, pa je njegovo saslušanje odloženo za 17. april.

Medenica negirao ugrožavanje sigurnosti Popoviću riječima "Plakao si, plakaćeš"

Uoči lokalnih izbora u Nikšiću, pitali smo građane šta im je najvažnije kada biraju kome će dati svoj glas, očekuju li promjene, kako danas vide svoj grad i šta bi voljeli da se promijeni.&nbsp;
Pogledajte šta su nam rekli:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIRIakPIiM4%2F%3Figsh%3DMXExbm03czB5eWVmcw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Evo šta Nikšićani očekuju od predstojećih izbora

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadoromRumunije u Crnoj Gori, Viorelom Ardeleanuom, razgovarano je o aktuelnim projektima iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja, s posebnim fokusom na stanje u avio saobraćaju i mogućnost uspostavljanja direktne avio linije između Podgorice i Bukurešta.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, trenutno ne postoji direktna avio konekcija između Crne Gore i Rumunije, iako je ta potreba više puta isticana sa obje strane.&nbsp;
- Pravne pretpostavke za uspostavljanje linije postoje, jer se vazdušni saobraćaj odvija u okviru ECAA multilateralnog sporazuma - navedeno je u saopštenju.
U cilju konkretizacije narednih koraka, dogovoreno je održavanje sastanka ministara saobraćaja Crne Gore i Rumunije, kako bi se ubrzala procedura i obezbijedili svi uslovi za što skorije uspostavljanje direktne linije.
Kako je zaključeno na sastanku, pored unapređenja dostupnosti i povezanosti tržišta, nova linija bi doprinijela većem prilivu turista iz Rumunije i dodatno osnažila ekonomsku saradnju dvije zemlje.
Ambasador Ardeleanu uputio je poziv ministarki Vukićević da posjeti Rumuniju, a dogovoreni sastanak resornih ministara biće organizovan u najskorijem roku.

Vukićević sa Ardeleanuom: U planu direktna avio linija Podgorica-Bukurešt

Akademski vajar Peko Nikčević podržao je Evropski savez i nosioca liste na nikšićkim izborima Ivana Radojičića, saopšteno je iz Evropskog saveza.
&nbsp;- Ivana Radojičića znam dugi niz godina. Ivan je sve ono kako ja vidim Nikšić, od obrazovanja, od građanske orijentacije, od urbanog- rekao je Nikčević u podršci.&nbsp;
&nbsp;On je kao jedan od razloga podrške Radojičiću i Evropskom savezu naveo da kao neko ko je odrastao u Nikšiću zna kakav je Nikšić bio i želi da bude još bolji.
&nbsp;- Mi Nikšićani koji smo odrasli ovdje odlično znamo kakav je Nikšić bio i želimo da se vrati i da bude bolji, zato podržavam Ivana Radojičića- istakao je Nikčević u podršci.
&nbsp;

Nikčević podržao Radojičića: Mi koji smo odrasli u Nikšiću znamo kakav je Nikšić bio, zato želimo da bude bolji

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

&nbsp;„To je u završnoj fazi, dokazi su prikupljeni i mislim da se odluka može očekivati u bliskoj budućnosti”. &nbsp; Tim je riječima, gostujući na TV Adria 7. marta Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije, samouvjereno najavio odluku povodom, sad već čuvene, priče o basnoslovno skupim satovima koje navodno ima Milo Đukanović. &nbsp; KREIRANJE AFERE &nbsp; Takozvanu aferu satovi osmislio je početkom 2019. godine biznismen Duško Knežević, jedan od kreatora političke akcije ,,Odupri se” usmjerene na kompromitaciju vlasti DPS-a i samog Đukanovića. U skladu sa Kneževićevom idejom 3. aprila 2019. list Dan publikovao je tekst senzacionalistički naslovljen - &nbsp;,,Milo nije prijavio satove od 1,5 miliona“ . &nbsp; Uz tekst su objavljene i tri fotografije Mila Đukanovića sve sa različitim satovima na ruci. &nbsp; Bila je to očito koordinirana akcija. Samo šest dana kasnije, 9. aprila, NVO ,,Mans” je Agenciji za sprječavanje korupcije podnio Zahtjev za pokretanje postupka da je tadašnji predsjednik Crne Gore Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića "> <figcaption>PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu koji potpisuje Dejan Milovac ključni dokazi da Đukanović nije prijavio imovinu su - tri slike koje je dostavio Duško Knežević, a koje je objavio ,,Dan”. Zanimljivo, bez ikakve naknadne provjere validnosti fotografija, Mans je odmah presudio prije Agencije da je predsjednik Crne Gore sakrio imovinu vrijednu - 1.442.752 eura. &nbsp; Nije poznata metodlogija obračuna vrijednosti satova, još manje informacija - da li Đukanović uopšte posjeduje sporne satove? &nbsp; DRAKIĆEVO ,,SMATRANJE” &nbsp; Ispostaviće se da te činjenice nije utvrdila Agencija za sprječavanje korupcije ni te 2019. godine, ali ni do dan-danas, aprila 2025, nakon skoro šest godina. Ipak, aktuelni čelnik ASK-a Dušan Drakić tvrdi da zna kako vrijednost satova raste iz godine u godinu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije"> <figcaption>POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Podatak koji ne smijem da kažem i koji ne mogu da kažem o ovom predmetu ali vrijednost tih satova takvih satova kolekcionarskih satova raste svake godine iz godine u godinu se uvećava tako da ta vrijednost Koliko je ta vrednost povećana – to je pitanje. Pa negdje imamo primjere koji se mogu naći u medijima gdje se ta vrijednost povećava otprilike duplo ili troduplo u nekom periodu sedam osam godina – procjenjivao je Drakić, iako je po struci politikolog. &nbsp; Iako često u medijima govori o satovima Mila Đukanovića, čelnik ASK-a se veoma trudi da – sakrije ključni podatak. &nbsp; U dopisu tadašnjoj direktorici ASK-a Jeleni Perović, predsjednik Đukanović negirao je da je ikada posjedovao dva naskuplja sata. Za treći, čija je prosječna vrijednost prelazi 20 hiljada dolara, kazao da je riječ o poklonu biske osobe devedesetih godina prošlog vijeka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186" data-rendition-name="original" width="1585" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore "> <figcaption>NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUKANOVIĆEV ISKAZ Kako tada nije postojao ni zakon o sukobu interesa ni Agencija za sprječavanje, Đukanović u pismu naglašava da zato i nije prijavio sat. &nbsp;&nbsp; -Tvrdnje o basnoslovno vrijendim satovima, koje navodno posjedujem, izraz su jeftinog i zlonamjernog senzacionalizma i potrebe da se, zarad svojih prizemnih i politikantskih potreba, skandalizuje ličnost Predsjednika Crne Gore i kao takve, ličene su činjeničnog i pravnog osnova. Satove koji se pominju u inicijativi MANS-a marke ,,Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“ i ,,Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion“ – nikada nijesam posjedovao, dok je sat ,,Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6“ u mom posjedu još iz devedesetih godina dvadesetog vijeka – istakao je Đuaknović u pismi direktorici ASK-a. &nbsp; KAD ASK SELEKTUJE PODATKE &nbsp; Ovo izjašnjenje nije vidio – ili nije želio da – čelnik ASK-a. Ili, možda, kao državni funkcioner kojeg je izabrala avgustovska većina i nije želio da sluša Mila Đukanovića. &nbsp; Ali, zbog čega Dušan Drakić nije želio da pročita izvještaj Balše Savića, sudskog vještaka za digitalne dokaze? &nbsp; Vještak Savić je 17. februara 2025. godine utvrdio i forenzički dokazao da su fotografije dva najskuplja sata - bile montaža. Možda vješta – ali brutalna i podla montaža kojom je - danas pritvoreni biznismen Knežević – očito htio da teško diskredituje Đukanovića. &nbsp; I to u jeku protesta ,,Odupri se“ koje je upravo Knežević iz egzila u Londonu logistički pomagao. Očito je da se Knežević služio devizom da cilj – svrgavanje Đukanovića, opravdava svako sredstvo – pa i podmetanje lažnih dokaza. DOKAZI IZ FOTOŠOPA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29" data-rendition-name="original" width="3047" height="1729" loading="lazy" alt="DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića "> <figcaption>DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića</figcaption> </figure>  ,,Dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno da su elementi, uključujući i sat i tekst, naknadno dodavani ili kombinovani kako bi se stvorila određena vizuelna poruka. Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa, sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC2019. pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta...” &nbsp;Ovo je dio nalaza vještaka Savića koji je analizirao fotografiju sata navodno vrijednog oko 1,3 miliona eura. Ispostavilo se da je riječ o podmetačini! Sudski vještak Savić precizno utvrđuje da je i druga slika, na kojoj Đukanović navodno ima na ruci sat vrijedan 185.858 dolara – još jedna Kneževićeva podvala. &nbsp; &nbsp;,,Analiza metapodataka i vizuelnih elemenata pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuju da je fotografija više puta sačuvana i prepravljanja što je evidentirano u XMP metapodacima” piše u nalazu koji je Savić dostavio ASK-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f" data-rendition-name="original" width="3558" height="1677" loading="lazy" alt="DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića "> <figcaption>DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;UOPŠTENE PROCJENE &nbsp; Ako se, uz ove stručne analize i očigledne dokaze o montiranim fotografijama, doda i nalaz Marije Đukić, sudskog vještaka ekonomske struke, onda je još čudnije ponašanje Dušana Drakića. &nbsp; Naime, Đukić, koju je ASK angažovao da procijeni vrijednost konkretnih satova, ustvrdila je u izvještaju iz febrauara ove godine da – citiramo - ,,analiza pokazuje kretanje brendova i modela satova te se ne može smatrati procjenom vrijednosti konkretnog sata”. &nbsp; Uprkos svemu, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić zahtijeva u dopisu Milu Đukanoviću od 28. februara ove godine – a sve na osnovu zahtjeva MANS-a starog, vjerovali ili ne, šest godina – da se bivši predsjednik pismeno izjasni zašto nije prijavio da ima tri skupocjena sata. &nbsp; Iako ni Drakić, ni MANS nijesu prethodno dokazali da Milo Đukanović uopšte posjeduje satove za koje je napismeno se izjasnio da dva nikada nije posjedovao. &nbsp; Kako takvu pristrasnost tumačiti osim – kao politički motivisano targetiranje bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; (ZLO)UPOTREBE &nbsp; I to još uz upotrebu – ili je preciznije reći: zloupotrebu službenog položaja čelnika Agencije za sprječavanje korupcije. Pitanje je, međutim, da li će Specijalno državno tužilaštvo uopšte reagovati nakon objave svih ovih informacija koje upućuju na nezakonitosti u vrhu ASK-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uostalom, ni SDT ni bilo koje tužilaštvo nije ragovalo kada su Televizija E i Portal ETV otkrili kako je ASK flasifikovao vlastitu odluku u slučaju rivolving kartice koju je koristio Milo Đukanović u Atlas banci. Izmjena službenog spisa je nezakonita i krivično je djelo. &nbsp; Međutim, crnogorsko tužilaštvo od februara ove godine – tihuje. Moguće da će slično reagovati i sada. &nbsp;Tačnije – neće reagovati. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;