The coming year will be decisive. Leadership that is focused and courageous will be required, leadership that lives European values on a daily basis. More than ever, Montenegro needs national unity in order to reach its goal – said Commissioner for Enlargement Marta Kos after the Intergovernmental Conference held in Brussels, at which Montenegro closed five negotiating chapters.
Kos added that they will provide support at every step until Montenegro becomes a member of the EU.
- Montenegro is a frontrunner and continues to prove it, with a total of 12 chapters closed. This is a major step forward. Montenegro has never been closer to the European Union, but the hardest part lies ahead. You said you want to close all chapters by the end of 2026, but to achieve that you must progress quickly. Reforms must be completed, the rule of law must be ensured, judges must be able to make decisions independently, and the fight against corruption must continue. This requires professional institutions that operate independently, without the influence of loyalty to political parties. Free media are the backbone of democracy. We also require alignment with the EU’s visa policy – Kos stated, among other things.
Montenegrin citizens deserve reforms as well, which is why the coming year will be decisive.
- This requires courageous political leadership. More than ever, national unity in Montenegro is needed to reach the finish line – Kos said.
She emphasized that 2025 was an excellent year for Montenegro and believes that 2026 can be even better.
Danish Minister for European Affairs Marie Bjerre pointed out that Montenegro continues to make commendable progress and has strengthened the foundations for the next phase of negotiations.
- The political commitment Montenegro has shown in recent years is evident, reforms are visible, progress is visible. Important work remains – the rule of law, free media, and the fight against corruption. Reforms will show how quickly Montenegro can become a member – Bjerre stated.
She added that Denmark will continue to support Montenegro.
- Montenegro has demonstrated commitment. You have shown that European integration is not just a destination, but a process of reforms that strengthen institutions and the economy – Bjerre assessed.
Prime Minister Milojko Spajić emphasized that Montenegro has closed more than 36 percent of negotiating chapters, more than any country in the past 16 years.
The work of all Montenegrin institutions has been recognized in European institutions and supported in the European Council – Spajić stated.
He added that they are grateful to France.
- They gave us a difficult task, but showed that we can overcome any problem together. Our friends are there to challenge us in order to confirm our commitment to true values – Spajić said.
Today, when, according to him, all forces are trying to pursue their agendas without precedent, we Europeans can have no greater ideal than a united Europe.
- A Europe of all citizens. That is why enlargement must remain the most important pillar of the EU. Today’s closure of these five chapters brings additional confidence to this process. By Montenegro’s accession, Europe gains, in a short period of time, a country that has moved from being the poorest republic of the former Yugoslavia to standing shoulder to shoulder with EU member states, a country that has been in NATO for eight years and contributes to security, is aligned with the EU’s foreign policy values, is economically stable, and where the rule of law and democracy are not just values we aspire to, but the foundations upon which our state is built – Spajić emphasized.
He added that Montenegro’s future membership will cost every EU citizen only two cents.
- Montenegro is ready and is entering the next year with great energy to close all chapters. If our goal is a strong and secure Europe, we Europeans must be united in our common home – the European Union. With faith that Montenegro’s membership will bring hope in the true value of this project, I congratulate everyone on this outstanding result – Spajić said.
Commenting on the work over the weekend, when France questioned the closure of two out of the five chapters, the Prime Minister said that there are technical issues that must be addressed, both with the European Commission and with each member state.
- Through teamwork on our side, we succeeded, and this work did not go unnoticed in the European Commission and among member states, and we received support to close all five chapters – said Spajić.
Bjerre said she expects the support of 26 member states when adopting conclusions on enlargement.
Kos said that the closure of chapters next year depends on Montenegro.
Spajić assessed that closing all chapters during the coming year is a realistic goal.
- If we can close five chapters, it shows our resilience. This day proves that it can be achieved. A great deal of work lies ahead in Montenegro. We have strong political support at home, and important work is being done by institutions, both the executive branch and parliament. More than one hundred laws are currently in procedure in the Parliament of Montenegro. A tsunami of change is taking place in Montenegro, and we are preparing for everything to be perfectly completed by the end of next year – Spajić stated.
Today, Chapter 3 – Right of Establishment and Freedom to Provide Services, Chapter 4 – Free Movement of Capital, Chapter 6 – Company Law, Chapter 11 – Agriculture and Rural Development, and Chapter 13 – Fisheries were closed.
The government delegation led by Spajić also includes Deputy Prime Ministers Ervin Ibrahimović and Nik Đeljošaj, as well as Ministers Maida Gorčević, Novica Vuković and Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: More than ever Montenegro needs national unity to reach its goal; Spajić: We are ready and entering the next year with great energy to close all chapters

Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Ponosna sam što sam član reprezentacije i što sam imala privilegiju da učestvujem na Svjetskom prvenstvu u podvodnom ribolovu, koje je održano u Brazilu – kazala je u emisiji E-uživo osvajačica bronzane medalje Lidija Vukić.
– Tamo smo bili kao tim, radili smo zajedno, bodrili jedni druge. Imali smo teške uslove, ali smo na kraju došli do medalje. To je naša zajednička medalja, svi smo bili na postolju. Baš sam bila preponosna i nadam se da ćemo tako nastaviti i u budućnosti – kazala je Vukić, komentarišući sjajan rezultat.
Sagovornica TV E osvrnula se i na izazove sa kojima su se susreli u Brazilu.
– Takmičenje u Brazilu trajalo je dva dana, svaki dan po pet sati u moru. Naravno, oprema za podvodni ribolov, odnosno podvodna puška, neizostavni je dio opreme. Ono što nam je bilo posebno teško jeste veliki broj vrsta ribe koje nemamo u našem moru, tako da smo morali da naučimo sve te vrste. One su, inače, podijeljene u grupe. Svaka grupa ima određenu kvotu, pa smo mogli da ulovimo tri vrste riba iz jedne grupe – kazala je ona.
<h2>Mijajlović: Pokazali smo gdje je mjesto male Crne Gore</h2>
Osvojenom medaljom i nastupom na takmičenju u Brazilu crnogorska reprezentacija je pokazala da apsolutno zaslužuje podršku – kazao je u emisiji E-uživo šef delegacije i predsjednik Skupštine Ronilačkog saveza Danilo Mijajlović.
– Mi dolazimo iz male zemlje i naš budžet za ovo takmičenje bio je izuzetno skroman. Ukupna sredstva koja je Ministarstvo opredijelilo za ovu godinu utrošili smo upravo za ovo takmičenje, a dodatno smo morali da se potrudimo da obezbijedimo sponzorska sredstva kako bismo, pored svih godišnjih obaveza, uopšte pokrili učešće – kazao je Mijajlović.
Tokom gostovanja zahvalio je svima koji su podržali crnogorsku reprezentaciju.
– Izuzetno smo im zahvalni. Potrudili smo se da im još na početku godine objasnimo značaj ovog takmičenja, kroz dopise, programe i planove. Oni su to prepoznali i finansijski podržali, a mi smo napravili rezultat i dokazali da možemo. Sada mogu slobodno da kažem da možemo ostvariti i još bolji rezultat, jer smo pokazali gdje je mjesto male Crne Gore – istakao je Mijajlović.
Dodao je i da je organizacija takmičenja omogućavala reprezentacijama dolazak ranije, kako bi se upoznale sa terenom, ali su crnogorski reprezentativci, zbog nedostatka sredstava, stigli svega četiri dana ranije. Uprkos tome, uspjeli su da ostvare odličan rezultat.
<h2>Jovović: Talenat bez rada ne znači ništa</h2>
Talenat bez rada ne znači ništa, kao ni u drugim sportovima – tako i u ronilaštvu, kazao je za TV E selektor reprezentacije i predsjednik Ronilačkog saveza Dušan Jovović.
Saglasio se da veliki broj ljudi u Crnoj Gori, uprkos sjajnim rezultatima reprezentacije, nije upoznat sa podvodnim ribolovom.
– Jedan dio Crne Gore sigurno nije upućen u te stvari. Ljudi koji žive na primorju su vrlo upućeni i kod nas je podvodni ribolov prilično zastupljen. Mogu sa sigurnošću da tvrdim da ima izuzetno talentovanih ljudi koji se bave ovim sportom. Što se tiče talenta naših ljudi, složio bih se da su veoma talentovani i uporni – kazao je Jovović.
Kao problem naveo je činjenicu da se veliki broj ljudi bavi ronilaštvom samouko.
– Tada progres ide do jedne granice i tu se zaustavi – nema dalje. To je problem samouke škole. Zato bih preporučio svima koji se bave ovim sportom da se priključe Ronilačkom savezu, da rade na sebi i prolaze obuke, kako bi doprinijeli kvalitetnijim rezultatima – zaključio je Jovović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAeI7XPnqyu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukić nakon osvojene medalje na SP: Ponosna sam što sam član reprezentacije Crne Gore

Kraj novembra i početak decembra su aktivistički. Tada imamo puno međunarodnih praznika koji su vezani za naše borbe, kojime se naše borbe pomažu i slave. I slave se ljudi koji su tim borbama dali velike doprinose. To su Dan djeteta, Dan ljudskih prava, Dan osoba sa invalidetom, prvi decembar, Dan borbe protiv korupcije, Nedjelja protiv nasilja nad ženama. Ali ovo nije samo aktivistički, već je i praznični period. I to je period koji tradicionalno obilježavaju optimizam i nad.&nbsp;
U Građanskom uglu pričaće se o tome i kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici, ali i o rješenjima i o onome šta možemo učiniti da se ideja socijalne kohezije i boljeg društva ne zadrži samo na nivou slogana.
- U trenutku političkih i ekonomskih izazova može zvučati utopijski, ali sam sigurna da gotovo da ne postoji osoba u Crnoj Gori koja ne bi rekla da je spremna da doprinese oname što je dobro za sve. Možda problem nije u spremnosti, već u mehanizmima koje treba unaprijediti. I o tome ćemo večeras razgovarati - ocijenila je izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vojvodić.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati na Televiziji E, večeras od 18 i 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtY3zCivu6o0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: Kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici

Na novoj BBC listi putovanja za 2026. Crna Gora je odabrana kao jedna od najpoželjnijih destinacija zbog impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacije tokom cijele godine, a tamošnji novinar i urednik Eliot Stajn rekao je u intervjuu za emisiju Srećan dan na Televiziji E da im je želja da buduće putnike ohrabre da istraže kontinentalni dio Crne Gore.
- A naročito planinski predio i najveći kanjon u Evropi - rijeke Tare - naglasio je on.
BBC svake godine, kaže Stajn, sa svojim novinarima, lokalnim stručnjacima i vodećim svjetskim turističkim organizacijama izdvoje turistička mjesta koja promovišu lokalno nasljeđe, štite životnu sredinu i kreiraju inovativna i interaktivna iskustva za posjetioce.
- Ono što mi zapravo ohrabrujemo jeste da putnici provedu vremena u zemlji i zaista istraže gradove i planinski unutrašnji dio zemlje. To je za nas jedna od pravih atrakcija Crne Gore. Postoji niz novih planinarskih staza uključujući Dinaride, Prokletije i stazu Vrhovi Balkana, koje otvaraju pristup udaljenim planinskim zajednicama - rekao je Stajn.
On cijeni i da je Crna Gora zanimljiva jer se nalazi blizu poznatih turističkih mjesta poput Venecije i Dubrovnika na Jadranu, ali je, kaže on, još nedovoljno istražena - ako se izuzme Bokokotorski zaliv.
- To je jedini prirodni fjord u cijeloj južnoj Evropi, prelijep zaliv u čiju infrastrukturu je uloženo mnogo novca. Mi ohrabrujemo putnike da istraže i ostatak zemlje &nbsp;i mnoga mjesta u zemlji koja aktivno dočekuju putnike. Novi planinarski putevi otvaraju mogućnost za boravak u domaćinstvima, u kojima turisti imaju mogućnost da pomažu održavanju zajednica koje su vjekovima žive istim stilom života i koji ostavljaju u nasljeđe budućim generacijama - istakao je Eliot.
Najavljuje različite turističke trendove koji će biti značajni za 2026. godinu, poput trendova ,,putevi umjesto aerodroma”, ,,tišina iznad svega” i ,,kultura umjesto hedonizma”.
- Ideja je da kada imate samo jedan godišnji odmor ili ograničeno vrijeme, želite da uložite svoje vrijeme i novac u iskustva koja vas obogaćuju, a ne samo u hedonističke zabave. Crna Gora sa svojom dugom istorijom i različitim kulturama koje su koje su prolazile kroz ovu malu državu pruža duboko kulturno iskustvo. Još jedan trend je moj lični favorit, zove se ,,tišina iznad svega”, u svijetu gdje smo stalno povezani i često radimo sa bilo kojeg mjesta, dobro je isključiti se i potpuno posvetiti okolini i destinaciji - naveo je on.
&nbsp;Sa velikim, netaknutim unutrašnjim planinskim predjelima Crna Gora, smatra on, nudi mnogo prilika za ovakva iskustva.
- To pokriva mnoge potrebe putnika - zaključio je Stajn.
Cijeli intervju možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9OOWqUHRt1M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stajn: Crna Gora pruža duboko kulturno iskustvo

Govor mržnje u Crnoj Gori često se pojavljuje u reakcijama na političke teme, krize i diskriminaciju, te zahtijeva sistemski odgovor. Borba protiv njega nije zadatak pojedinca, institucija ili medija, već cijelog društva, poručeno je na panel diskusiji Multikulturalizam u vrijeme interneta – mehanizmi zaštite i suzbijanje govora mržnje online u okviru okruglog stola „Digitalno lice multikulturalnog društva“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Miljana Rakočević, saradnica na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica (UDG), ocijenila je da je zakonodavni okvir u Crnoj Gori prilično dobro regulisao govor mržnje, ali da digitalni prostor olakšava njegovo širenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  - Odgovornost je prvenstveno na onome ko piše, zatim na medijima, a treće na državi i društvu u cjelini. Kada nadležni ne reaguju, žrtve često ostaju bez podrške i odlučuju da ne prijave diskriminaciju - kazala je Rakočević. Ona je naglasila da izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa na ovaj problem dovode do toga da izostaje podrška žrtvama koje su bile diskriminisane, a što dalje vodi tome da se one odlučuju da ne reaguju. - Govoru mržnje ne treba razlog, ali mu treba okidač. On je reaktivan, što se vidi u reakcijama na političke teme, krize, slučajeve nasilja, rodna ili seksualna orjentacija. Manifestuje se tamo gdje se spajaju veliki dometi i niska odgovornost. Zato je on mora sistemski suzbijati - kazala je Rakočević, uz ocjenu da kontrarekacija medija nikada ne treba biti odgovar na zapaljivu retoriku, već uvijek prijava. Posebno je naglasila problem neregistrovanih medija i nedosljedno sankcionisanje spornih sadržaja. - Multikulturalizam u Crnoj Gori nije vrijednost koju zaista živimo i primjenjujemo. On nije suštinski prisutan kao praksa u društvu, već više predstavlja formalni narativ institucija na putu ka Evropskoj uniji - kazala je dr Jelena Šušanj, profesorka na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Šušanj je istakla da, i pored postojećeg pravnog okvira, osobe koje se bore za svoja prava često bivaju ućutkane. - Mediji oblikuju vizuelni identitet vijesti. Kada sadržaj uđe u javni prostor, a uključuje uvrjedljivi komentare i govor mržnje, problem ostaje i širi se - dodala je ona. Naglasila je da dijeljenje problematičnih sadržaja na društvenim mrežama, čak i s namjerom osude, povećava njihovu vidljivost. - Zato treba prepričavati problem, a ne dijeliti originalnu objavu, jer time samo doprinosimo njenom širenju - pojasnila je Šušanj. Prema njenim riječima, ograničavanje govora mržnje zahtijeva i promjene u obrazovanju i društvenoj kulturi. Apostrofirala je dominantnu političku klimu u kojoj desnica često koristi podjele „mi“ i „oni“ u svom diskursu, što dodatno marginalizuje različitosti i učvršćuje govor mržnje. - Potrebno je razvijati svijest o ovim strategijama i jačati lične reakcije kao način suzbijanja negativnih obrazaca u javnom prostoru - zaključila je Šušanj. Emir Pilav, građanski aktivista, smatra da se broj slučajeva govora mržnje koji ostaje bez sankcija povećava, uprkos relativno dobro uređenom zakonskom okviru. - Sve zavisi od toga prema kome je usmjeren govor mržnje. Kada su u pitanju političari ili javne ličnosti, počinioci se brzo identifikuju, dok u slučaju aktivista, novinara i običnih građana reakcija često izostaje - kazao je Pilav.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  On je upozorio da normalizacija i nekažnjavanje govora mržnje sa vrha društva utiče na biračko tijelo, a digitalni komentari se često prenose i u stvarni život. - Oni koji bi trebali štititi žrtve – policija, tužilaštvo i sudstvo - ne rade svoj posao. Govor mržnje najjače se očituje tamo gdje postoji vjerska i nacionalna netrpeljivost, kao i siromaštvo - dodaje Pilav. Prema njegovom mišljenju, problem je i u nepreuzimanju odgovornosti od strane novinara te nedostatku edukacije. - Potrebno je započeti primarnu socijalizaciju i edukaciju djece u najranijem uzrastu o ponašanju u online prostoru, razvijati medijsku i informatičku pismenost, i pružati podršku žrtvama nasilja, posebno u slučajevima govora mržnje - zaključuje Pilav. I Almedina Dodić, građanska aktivistkinja iz NVO Eduko Plus, smatra da je govor mržnje u Crnoj Gori postao normalizovan, naročito na portalima, gdje se često pojavljuju uvredljivi komentari na račun žena, uključujući novinarke i političarke, kao i LGBT osoba i romske zajednice. - Važan je javni dijalog o ovim temama kako bi problem bio prepoznat i adresiran, umjesto da se stavlja „pod tepih“. Takođe, prijavljivanje govora mržnje često obeshrabruje jer policija i nadležni organi ne preduzimaju adekvatne mjere. Iz iskustva, kada sam prijavila profil na kojem su se dijelile fotografije moje i drugih aktivista, nisam dobila odgovor niti je preduzeto išta - istakla je Dodić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Prema njenim riječima, nedostatak jasnih sankcija otežava razlikovanje između govora mržnje i slobodnog izražavanja. Nedavni slučajevi, poput komentara na turske državljane ili grafita na Ambasadi BiH, pokazali su tanku liniju između verbalnog napada i stvarnog nasilja. - Različite grupacije se međusobno ne poznaju dovoljno i ne sarađuju. Suludo je govoriti o multikulturalizmu, a istovremeno održavati takvu distancu. Pravi interkulturalizam u Crnoj Gori suštinski ne postoji - poručila je Dodić. Događaj je okupio blizu 50 predstavnika/ca institucija, civilnog društva, akademske zajednice i medija, a organizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Digitalni prostor razotkriva podjele i netrpeljivost u Crnoj Gori

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.