Emisija "E-misija" ima za cilj da prikaže priče ljudi kojih nema na televiziji, ljudi koji su svuda okolo, rade važne stvari da bi sistem funkcionisao i koji su nevidljivi, jer svu medijsku pažnju zaokupljaju političari, naročito u informativnim emisijama - rekla je u emisiji E uživo urednica informativnog programa Televizije E Marija Arnautović.
Na Televiziji E se od 7. septembra svake nedjelje emituje nova emisija pod nazivom "E-misija", od 19 sati i 30 minuta.
"E-misija" su priče za sve ljude u Crnoj Gori, kaže Arnautović, polazeći od priča u kojima se obrađuju teme koje tište društvo, ali i neki pozitivni primjeri koji svakodnevno prolaze ispod radara.
- Bilo je puno pozitivnih komentara, a meni su nekako najbitniji bili jutros komentari ljudi u desku koji su bili srećni što su napravili tako dobre priče - rekla je Arnautović.
Kaže da im je cilj da naprave priče koji će pokazati šta je zaista novinarski posao.
- Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih generalno nema na televiziji - istakla je Arnautović.
U nedjelju su ispričane četiri teme: "Život bez prava na postojanje", "Zašto zaboravljamo priče koje nas uče ljubavi", "Hoće li Crna Gora uskoro ostati bez majstora" i "Postaje li nam Chat Gpt najbolji prijatelj i savjetnik za život".
Pokušavaju, kaže Arnautović, proširiti sve priče i ukazati na opasnosti i benefite za svakodnevni život.
- Konkretno kod Chat Gpt-ija je problem što ga mladi ljudi ne posmatraju kao alat, koristan alat, već kao način života, što je generalno problem za cijelo društvo - poručila je Arnautović.
Pojasnila je i važnost teme da se Crna Gora suočava sa manjkom majstora svih profila, što je problem sa kojim se svako u nekom trenutku susreo.
Podsjetila je i na važnost teme o apatridima, kojih je u Crnoj Gori oko 400, kako žive i sa kakvim se izazovima suočavaju svakodnevno.
- Mi smo u toj priči rekli da nijedno ministarstvo nije nadležno, to su ljudi koje sistem ne vidi, mi ih ne vidimo, žive među nama u Crnoj Gori koja nema puno stanovnika, 400 takvih ljudi je puno a sistem im nije pomogao da se uklope u ovo društvo - zaključila je Arnautović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1HaS_5b2C5o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Arnautović: Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih nema na televiziji

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

1084x550

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Niko od napadača na Anu Raičković nije ni pomenut u serijalu Sjenke, koji TV E prikazuje već skoro dvije godine - istakla je urednica Informativnog programa te medijske kuće Marija Arnautović u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M...
Ona kaže, kako prenosi portal ovog medija, da je po onome što se do sada zna napad bio motivisan samom činjenicom da se napadnuta novinarka Pobjede uopšte pojavljuje na ovoj crnogorskoj televiziji. Zaključak je jasan - svako ko radi za TV E ili sarađuje sa tim glasilom potencijalna je meta.
- U okolnostima u kojima živimo to nije ni malo prijatno. Naročito nije prijatno za novinarke i novinare jer naš posao podrazumijeva da se bavimo svim temama koje opterećuju ovo društvo - naglasila je Arnautović.
Koncept emisije u kojoj učestvuje Raičković takav je, kako je rekla, da se barata isključivo činjenicama.&nbsp;
- Uz apsolutno poštovanje pretpostavke nevinosti i uzdržavanje od iznošenja stavova. No, pošto je u opisu novinarskog posla i iznošenje stavova, pita - smije li to biti alibi za obračun sa njima? Šta treba da očekujemo? Da će neko da nas prebije na ulici zato što ne misli kao mi?! Zato što mu se ne sviđa TV E - upitala je Arnautović.
<h2>Vlada i partije vlasti stvaraju privid jednostranosti kritičkih medija</h2>
Uz te, kako kaže, nenormalne društvene okolnosti ubraja i stav dijela partija vlasti koje "ne žele da sarađuju" sa najmlađom crnogorskom televizijom, jedinom koja nije u vlasništvu stranaca.&nbsp;
Vjeruje kako je to njihov način da stvore utisak o jednostranosti medijske kuće u kojoj radi i poručuje da građani treba da znaju da - "nije do nas" to što predstavnika pojedinih partija vlasti nema u programu TV E.
Istraživanja su pokazala, nastavlja gošća DRV, da je najteži ambijent za rad novinara u Srbiji, gdje Aleksandar Vučić vlada skoro svim medijima.
- U Crnoj Gori je to malo gore nego u BiH. U smislu medijske polarizacije i političkog uticaja. A iz tog političkog uticaja imamo ovo što sad imamo - da određene političke partije kažu da neće da govore za televiziju E, To je u civilizovanom, demokratskom svijetu neprihvatljivo - kazala je Arnautović.
Problem je još veći što je i Vlada gotovo "apsolutno zatvorena" za medije koji kritički govore o njenom radu, a takav odnos "širi se na čitav državni aparat".
<h2>Osude napada su za pohvalu ali nijesu dovoljne</h2>
Arnautović ukazuje da živimo u ambijentu koji ne karakteriše samo osjećaj nesigurnosti dok se obavlja novinarski posao, nego i nesigurnost življenja uopšte. Nasilje se dešava na ulici, među vršnjacima, nad ženama.. Fokusirala se na doprinos političara takvom ambijentu, osudila njihovo crtanje meta tačno određenim novinarima i medijima i zapitala se: Kako neko ko obavlja najvažnije državne funkcije ima pravo da izgovori nešto što ugrožava cijele redakcije?
Pohvalila je, ipak, jednodušne i oštre osude napada na Anu Raičković, koje su juče izrekle i sve važne političke adrese. No, upozorava da to nije dovoljno.
- Hvala svima koji su juče reagovali... To je lijepo. Nije lijepo kad ostane na reagovanju. I na pisanju. Ovđe se, nekako, na tviteru vodi država - rekla je Arnautović.
Osvrnula se i na pokušaje relativizacije odgovornosti osoba koje su napale Raičković. Opet je u dijelu javnosti, naročito na društvenim mrežama, lansiran obrazac: nije u redu što je napadnuta novinarka, ali - i novinari treba da paze šta pišu.
- &nbsp;Mi, nekako, živimo život u kojem se sve što je društveni problem, pa evo i slučaj o kojem govorimo, relativizuje... Da, novinari &nbsp;treba da vode računa o tome šta pišu i kako govore. Ali, postoji zakon koji novinare obavezuje i po kojem su oni odgovorni ako nešto pogriješe. Ne možemo da idemo po ulici i bijemo novinare zato što nam se nešto ne sviđa. To je neprihvatljivo, to je necivilizovano, to je zaista anarhija u kojoj imate državu u kojoj su novinari nezaštićeni - zaključila je Arnautović.

Arnautović: Šta treba da očekujemo, da nas na ulici prebije neko ko ne misli kao mi

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević saopštio je da se u gradskom preduzeću Parking servis Podgorica, na čijem je čelu Nikola Lazović, već desetak mjeseci vrši pritisak i zastrašivanje kroz razne vidove ugrožavanja radnih i prioritetno osnovnih ljudskih prava i sloboda.
- Teško je povjerovati da u današnjem vremenu, nakon svih dešavanja i krucijalnih promjena koje su nam došle, na samo jednom koraku do ulaska u evropsku kuću, neko misli da je jači od države i da može da sprovodi diktaturu i teror. Kontroverzno rukovodstvo sa direktorom na čelu kontinuirano vrši pritisak i zastrašivanje kroz razne vidove ugrožavanja radnih i prioritetno osnovnih ljudskih prava i sloboda - naveo je Rakočević.
Istakao je da se direktor, beskrupulozno atakujući na ličnost i dostojanstvo, koristeći poluge moći, surovo obračunava sa svim radnicima koji su stali u odbranu svog ličnog integriteta.
- Metodama vrlo sličnim iz doba infombiroa, želi se postići kolektivni strah i bojazan za svoja radna mjesta i jedini način životne egzistencije porodica radnika ovog značajnog gradskog preduzeća. Šta se krije u pozadini ovog aparhejd ambijenta u Parking servisu Podgorica, u najskorijem vremenu će istražiti i dokazati relevantni državni i pravosudni organi - naveo je Rakočević.
Naglasio je da je jedan veliki broj radnika digao prije nekog vremena ustanak u vidu organizovanja i formiranja novog sindikata, gdje su do tada već egzistirali tri sindikata ovog preduzeća.
- Preko pedeset ljudi je stavilo svoj potpis na papiru formiranja, ali je značajno manji broj skupio dovoljno drčnosti da zvanično preda poslodavcu pristupnice sindikatu, dok su ostali pod velikim pritiskom i dogovorom ustuknuli, čekajući povoljniji momenat, a taj momenat je upravo momenat sadašnjice, gdje se zajedno sa granskim Sindikatom uprave i pravosuđa kojem su pristupili, kreće u borbu do ostvarenja konačnog cilja - naveo je Rakočević.
Zvanično će se, kaže, obratiti za razgovor i upoznati detaljno sa čitavom situacijom, primjerima i nezakonitostima najveći nivo pozicija premijera, predsjednika, gradonačelnika, ombudsmana i aktivirati procesne organe.
- U svakom trenutku ćemo upoznavati javnost i građane o narednim koracima i dešavanjima, a radnike Parking servisa, koji su u najvećem broju nezadovoljni radnim ambijentom i svakodnevnicom, pozivamo da se oslobode straha i ustanu protiv ove represije koja ih je snašla - zaključio je Rakočević.

Rakočević: U Parking servisu se sprovodi diktatura i teror, rukovodstvo vrši pritisak i zastrašuje

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu i ukinuo presudu Vrhovnog suda, ocijenivši da nije dovoljno samo utvrditi povredu prava na suđenje u razumnom roku, bez dosuđivanja zakonom propisane novčane naknade i bez jasnog obrazloženja zašto bi takva konstatacija bila dovoljna.
Podnosilac ustavne žalbe D.M. je 2023. godine podnio Vrhovnom sudu tužbu za pravično zadovoljenje, tražeći da mu država na ime nematerijalne štete isplati 5.000 eura, zbog dugotrajnog postupka pred podgoričkim Osnovnim sudom.
Vrhovni sud je utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, ali je odbio zahtjev za isplatu novčane naknade, cijeneći da je postupak u međuvremenu pravosnažno okončan, da je trajao manje od četiri godine, i da nije postojao njegov poseban interes za hitnim okončanjem postupka.
Ustavni sud je ocijenio da se takva odluka, s aspekta prakse Evropskog suda za ljudska prava, može podvesti pod „očigledno proizvoljnu“ jer Vrhovni sud nije obrazložio zbog čega je u konkretnom slučaju primijenio izuzetak koji je propisan Zakonom, koji omogućava da se povreda prava utvrdi bez dosuđivanja naknade na ime pravičnog zadovoljenja.
Kako su rekli u Ustavnom sudu, ovakva odluka je donijeta naročito imajući u vidu da stranka u postupku po Zakonu prvo mora da podnese kontrolni zahtjev kojim se ubrzava postupak, a tek potom tužbu Vrhovnom sudu, koja je kompenzacione prirode.
- Dakle, imajući u vidu suštinu tužbe za pravično zadovoljenje, odnosno da to nije sredstvo za ubrzanje postupka, već naknadna zaštita - kompenzacija za učinjenu povredu, sud mora dati konkretne, detaljne i izričite argumente zbog čega je samo utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, bez obavezivanja tužene države da naknadi nematerijalnu štetu, i zbog čega to za podnosioca predstavlja dovoljnu satisfakciju - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je predmet vratio Vrhovnom sudu na ponovni postupak kako bi ga sproveo u skladu sa standardima Evropskog suda, jer je došlo do povrede prava na pravično suđenje.

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Mora se obrazložiti zašto nema naknade zbog dugog trajanja postupka

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević boraviće sjutra u radnoj posjeti Danilovgradu, najavljeno je iz resornog ministarstva. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su kazali da je posjeta dio projekta EU4ME - “Podrška komuniciranju procesa evropske integracije”. 
 
- Programom je predviđen sastanak Gorčević sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Grgurovićem i njegovim timom, kao i obilazak Umjetničke kolonije koja je uspješno realizovala Projekat „Otkrijte skrivene atrakcije “, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora - naveli su iz MEP-a. 
 
Oni su kazali da će Gorčević, zajedno sa Grgurovićem, posjetiti Gimnaziju „Petar II Petrović Njegoš“ i sa učenicima razgovarati o značaju članstva Crne Gore u EU. 
 
- Imajući u vidu nedavne poplave koje su, između ostalih opština, posebno pogodile Danilovgrad, Gorčević i Grgurović će obići domaćinstvo Đuste Jokišić u Bandićima i sa domaćinima razgovarati o saniranju posljedica nastale štete - navodi se u saopštenju.

Gorčević sjutra u radnoj posjeti Danilovgradu

U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 36,08 hiljada dolazaka i 75,7 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71 odsto ostvarili su strani, a 29 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,9 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, planinskim mjestima 9,4 odsto i ostalim mjestima 6,5 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Tag: marija-arnautovic

Arnautović: Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih nema na televiziji

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Arnautović: Šta treba da očekujemo, da nas na ulici prebije neko ko ne misli kao mi

Rakočević: U Parking servisu se sprovodi diktatura i teror, rukovodstvo vrši pritisak i zastrašuje

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Mora se obrazložiti zašto nema naknade zbog dugog trajanja postupka

Gorčević sjutra u radnoj posjeti Danilovgradu

U decembru ostvareno 75,7 hiljada noćenja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO