Nauka i inovacije ne mogu se promatrati unutar granica jedne države, zbog globalnog dometa,a &nbsp;jedan od glavnih repera u ovoj oblasti jeste da li se primjenjuju standardi kojima se teži, a to su evropski standardi-
To je za za Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;kazala državna sekretarka za nauku i inovacije - Marijeta Barjaktarović Lanzardi.
- Mi možemo reći da u ovoj oblasti, više od deceniju, imamo usklađen zakonodavni okvir sa okvirom Evropske unije, tako da u tom dijelu idemo u pravcu razvoja nove inovativne agende Evropske unije, a pokušavamo i potpunu integraciju u evropski istraživački prostor. Šta to u praktičnom &nbsp;znači za naše gledaoce?! Pokušavamo da na svim nivoima unaprijedimo status istraživača, posebno mladih istraživača, da unaprijedimo istraživačku infrastrukturu, jer bez infrastrukture i naši &nbsp;mladi ljude teže nečemu što je van ove države. Sa druge strane tu su i neke politike i sistem podrške. Oblast inovacija ima značajan porast posljednjih godina, kako u domenu ulaganja, tako i samih politika i podsticaja. Od ‘21.godine tu je implementacione tijelo za oblast inovacije, Fond za inovacije Crne Gore i jedan čitav sistem aktera koji je u ovom momentu ostvario sinergiju i danas možemo govoriti o tome da imamo jedan spektar podrške za inovacije” - rekla je Lanzardi.
Kroz konkurs za sufinansiranje naučno istraživačke djelatnosti &nbsp;ima linija koja je posvećena promociji nauke, objašnjava Lanzardi, dok se &nbsp;Festival nauke i inovacija &nbsp;trudi da kroz nagradni konkurs animira što više mladih da se zainteresuju za nauku.
- Ministarstvo je u iznosu od 100 000 eura raspisalo dva konkursa. Jedan je bio za promociju nauke, drugi za promociju inovacija. Ono što je jako lijepo i što je novitet ove godine jeste da &nbsp;su nosioci nekoliko tih projekata osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Govorimo o Baru, Petrovcu, Ivo Vizin školi u našoj Boki, takođe imamo i na sjeveru nekoliko škola. Raspoređenost tih škola na sva tri regiona govori o tome da svijest o značaju nauke i inovacija polako raste - istakla je Lanzardi.
Korak dalje, a u sklopu Reformske agende i plana rasta za Zapadni Balkan, jesu takozvani edutec hubovi, ističe Lanzardi, a biće ih preko tridesetak ove godine, i oni imaju za cilj, kaže ona, da se u sklopu škola oforme mali hubovi na kojima će djeca sticati znanje ne samo iz oblasti IT tehnologija, već, dodaje ona, i iz fizike, hemije i biologije.
U programu Horizont Evropa &nbsp;Crna Gora učestvuje još od okvirnog programa FP7 iz 2007 godine, podsjeća Lanzardi i dodaje da smo već iskusni u tom programu.
- Naša zajednica je zrela za takvu vrstu projekata. Mi ovdje govorimo o milionskim projektima u različitim oblastima istraživanja i o velikoj konkurentnosti. Dovoljno je reći da je prolaznost na nekih od tih poziva deset posto, od ukupnog broja prijavljenih, tako da naša zajednica može biti ponosna na taj rezultat - naglasila je Lanzardi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prepoznaje značaj međunarodne saradnje iz oblasti nauke i istraživanja, kaže sagovornica TV E, &nbsp;jer bez tog segmenta ne možemo računati na pozicioniranje naših naučnika na globalnom tržištu znanja.&nbsp;
- Trenutno su u Vladinoj proceduri dva veoma važna programa za nauku. To je program stepena izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori. Naime, namjera je da podržimo mlade studente doktorskih studija, koji studiraju u Crnoj Gori, ali uz obaveznu međunarodnu mobilnost u trajanju od tri mjeseca…Drugi program je istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti. Govorimo o velikim grantovima, po grantu od 250 do 300 hiljada eura i tu naše licencirane naučno istraživačke ustanove kao obaveznog partnera imaju naučno istraživačku ustanovu iz inostranstva” - zaključila je Lanzardi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lanzardi: Pokušavamo da unaprijedimo status istraživača i istraživačku infrastrukturu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je uvjeren da će svaka vojna pomoć koju saveznici mogu da pruže Ukrajini u narednim mjesecima biti obezbijeđena, upozoravajući da Rusija ponovo koristi početak zime kao oružje u svom ratu u Ukrajini.
Rute je juče novinarima u Briselu, uoči razgovora sa ministrima spoljnih poslova NATO-a, rekao da je prioritet zaštita ukrajinske energetske infrastrukture i obezbjeđivanje da ukrajinske snage imaju protivvazdušnu odbranu neophodnu za odbranu od ruskih napada.
Pored rata u Ukrajini, ministri spoljnih poslova razgovaraju i o, kako je Rute rekao, "eskalaciji" ruskih neprijateljskih akcija prema zemljama NATO-a, uključujući akte sabotaže i sajber zločina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSecGenNATO%2Fstatus%2F1863915868595318842%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863915868595318842%7Ctwgr%5E1952abccf18b74af06087cc05acc3d3e60253475%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da je oborila 29 od 50 dronova koje je Rusija lansirala u svojoj posljednjoj rundi napada tokom noći.
Presretanja su obavljena iznad oblasti Černigova, Donjecka, Harkova, Hmeljnickog, Kijeva, Mikolajeva, Poltave, Sumske i Ternopolja, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Zvaničnici u Harkovu prijavili su štetu na poslovnim zgradama od oborenog drona, dok su zvaničnici u Sumiju rekli da je u ruskom granatiranju oštećeno nekoliko zgrada.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u utorak da je oborilo 24 ukrajinske bespilotne letilice tokom noći, a još 11 dronova rano u utorak.
Zvaničnici u ruskoj oblasti Rjazan rekli su da je dron oštetio četiri kuće, ali da nije bilo žrtava.
Ukrajinski dronovi su takođe oboreni iznad Rostovske, Brjanske, Belgorodske, Krasnodarske, Kurske i Kaluške oblasti, saopštilo je ministarstvo.

Šef NATO-a: Rusija će koristiti zimu kao oružje u svom ratu u Ukrajini

Kandidatkinja vladajuće SVAPO partije Netumbo Nandi-Ndaitva izabrana je za prvu predsjednicu Namibije nakon prošlonedjeljnih spornih izbora, javlja BiBiSi (BBC).
Državna izborna komisija je saopštila da je ona osvojila više od 57 odsto glasova, dok je njen najbliži rival Panduleni Itula iz opozicione partije Nezavisnih patriota za promene (IPC) dobio 26 odsto.
Ali nakon logističkih problema koji su doveli do trodnevnog produženja glasanja u nekim djelovima zemlje, Itula je rekao da njegova stranka neće priznati rezultate zbog mogućih izbornih zloupotreba. Većina opozicionih partija bojkotovala je objavljivanje rezultata u utorak uveče u glavnom gradu Vindhuku.
- Namibija je glasala za mir i stabilnost - rekla je Nandi-Ndaitva nakon što su saopšteni zvanični rezultati.
Svapo je na vlasti u Namibiji od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine.
Itula je na posljednjim predsjedničkim izborima 2019. godine uspio da naruši popularnost Svapa smanjivši njen udio glasova sa 87 odsto na 56 odsto.
IPC je rekao da će „tražiti pravdu na sudovima“ i ohrabrio je ljude koji su smatrali da nisu mogli da glasaju zbog mogućih malverzacija da odu u policiju i da prijave probleme.

Namibija izabrala prvu predsjednicu na spornim izborima

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju vladi premijera Mišela Barnijea. 
 
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u više od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, piše Rojters. 
 
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije. 
 
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marin Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku - rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja. 
 
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu". 
 
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvavši ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje". 
 
Nakon sedmica napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnije rekao da će pokušati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. 
 
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge. 
 
- Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da zaštitimo građane - rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament. 
 
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Najmanje 29 osoba je stradalo u poplavama na jugu Tajlanda, gdje se obilne kiše očekuju do sjutra, saopštile su tajlandske nadležne službe.
Poplave su počele krajem novembra, u sezoni monsuna, i pogodile su više od 155.000 domaćinstava u nekoliko provincija.
Najmanje 33.000 osoba je raseljeno.
Poplave su pogodile i susjednu Maleziju, gdje je ranije prijavljeno pet smrtnih slučajeva.
Monsuni u Jugoistočnoj Aziji pojačani su usljed globalnog zagrijavanja i naučnici upozoravaju na opasnost od češćih poplava.

Najmanje 29 osoba poginulo u poplavama na jugu Tajlanda

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: marijeta-barjaktarovic-lanzardi

Lanzardi: Pokušavamo da unaprijedimo status istraživača i istraživačku infrastrukturu

Šef NATO-a: Rusija će koristiti zimu kao oružje u svom ratu u Ukrajini

Namibija izabrala prvu predsjednicu na spornim izborima

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Najmanje 29 osoba poginulo u poplavama na jugu Tajlanda

PRATITE TVe UŽIVO